Fokus ROMI.HR

/
Print - CIVILNO DRUŠTVO TREBA PREUZETI KLJUČNU ULOGU U PROCESU INTEGRACIJE ROMA

INTERVJU: LINA PAPAMICHALOPOULOU

18. 3. 2016.
CIVILNO DRUŠTVO TREBA PREUZETI KLJUČNU ULOGU U PROCESU INTEGRACIJE ROMA
Razgovarala: Bibijana Papo

S Linom Papamichalopoulou, načelnicom Odjela za nediskriminacijske politike i pitanja koordinacije Roma u Općoj upravi za pravosuđe Europske komisije razgovarali smo o ulozi civilnog društva u integraciji Roma.

Europska platforma za uključivanje Roma osnovana je kao forum za debatu i zajedničke aktivnosti svih relevantnih zainteresiranih strana: institucija EU-a, nacionalnih vlada, međunarodnih organizacija, akademskih zajednica i predstavnika romskih organizacija civilnog društva. Kao što je istaknuto u Komisijinom posljednjem izvješću o napretku iz 2015., i dalje su prisutne značajne prepreke uključenju Roma u civilno društvo. Legitimna zastupljenost Roma te jasna i transparentna uključenost civilnog društva još nisu osigurane u svim državama članicama. Posebno je hitno ojačati njihove kapacitete i osigurati njihovo sudjelovanje u provođenju i praćenju na lokalnoj razini. Komisija je stoga odlučila pružiti financijsku potporu za razvoj nacionalnih platformi za uključivanje Roma. Cilj je nacionalnih platformi da posluže kao učinkoviti mehanizmi za koordinaciju i suradnju koji transparentno uključuju sve relevantne zainteresirane strane s fokusom na lokalnom provođenju i praćenju nacionalnih strategija za uključivanje Roma.

Platforma je značajno pridonijela kako bi europske i državne strategije bile više u skladu s potrebama Roma. Kroz Platformu zainteresirane strane, posebno predstavnici romskih zajednica, imaju mogućnost odigrati ulogu u Europskom okviru za nacionalne strategije za uključivanje Roma.

Jeste li zadovoljni načinom funkcioniranja Europske platforme za uključivanje Roma? Kakvi su dosadašnji rezultati Platforme i jesu li zadovoljavajući?

Prva Europska platforma za uključivanje Roma održana je 2009. godine nakon što su doneseni zaključci Vijeća za opće poslove u kojima je Vijeće pozvalo Komisiju da organizira razmjenu dobrih praksi i iskustava među državama članicama na području uključivanja Roma, pruži analitičku potporu i stimulira suradnju uključenih strana.

Otad su napravljeni mnogi koraci prema naprijed. Politički kontekst također se promijenio. Kroz zajedničke aktivnosti Europske komisije, Europskog parlamenta i država članica, uključivanje Roma dobilo je čvrsto mjesto na političkom dnevnom redu EU-a i država članica.

Posljednji sastanak Europske platforme održan 16. i 17. ožujka posvećen je konzultacijama sa svim stranama koje su zainteresirane za buduću Europsku platformu za uključivanje Roma kako bi se osiguralo da Platforma bude učinkovitija te da bolje razumije potrebe i izazove uključivanja Roma u trenutnome političkom kontekstu.

JAČATI KAPACITETE ROMSKIH UDRUGA

Možete li nam ukratko objasniti proces uključivanja civilnog društva u rad Europske platforme za uključivanje Roma od 2008. godine do danas?

Europska platforma za uključivanje Roma osnovana je kao forum za debatu i zajedničke aktivnosti svih relevantnih zainteresiranih strana: institucija EU-a, nacionalnih vlada, međunarodnih organizacija, akademskih zajednica i predstavnika romskih organizacija civilnog društva. Platforma je značajno pridonijela kako bi europske i državne strategije bile više u skladu s potrebama Roma.

Kroz Platformu zainteresirane strane, posebno predstavnici romskih zajednica, imaju mogućnost odigrati ulogu u Europskom okviru za nacionalne strategije za uključivanje Roma. Platforma podržava države članice da pronađu relevantne strateške odgovore kroz razmjenu dobrih praksi i raspravu o pristupima međunarodnih organizacija s iskustvom u promociji uključivanja Roma. Također daje Komisiji povratne informacije o rezultatima državnih napora u zemljama kroz glas romskih organizacija civilnog društva.

Je li Europska platforma danas svojevrsna zamjena za inicijativu Desetljeće za uključivanje Roma, njezin nastavak ili potpuno samostalna inicijativa na razini EU-a?

Europska platforma za uključivanje Roma i Desetljeće za uključivanje Roma dva su potpuno drugačija foruma/inicijative.

Koja ja bila motivacija Europske komisije za raspisivanje natječaja za projekte čiji je cilj uspostavljanje nacionalnih platformi za Rome? Što se očekuje od nacionalnih platformi? Na koji će način nacionalne platforme biti povezane s Platformom EU-a?

Kao što je istaknuto u Komisijinom posljednjem izvješću o napretku iz 2015. godine, i dalje su prisutne značajne prepreke uključenju Roma u civilno društvo, unatoč činjenici da postoje rijetki primjeri izgradnje kapaciteta civilnog društva. Legitimna zastupljenost Roma te jasna i transparentna uključenost civilnog društva još nisu osigurane u svim državama članicama. Neke romske organizacije tek su nedavno stupile na scenu civilnog društva i na njih se gleda kao na neiskusne i podijeljene. Posebno je hitno ojačati njihove kapacitete i osigurati njihovo sudjelovanje u provođenju i praćenju na lokalnoj razini.

Komisija je stoga odlučila pružiti financijsku potporu za razvoj nacionalnih platformi za uključivanje Roma. Cilj je nacionalnih platformi da posluže kao učinkoviti mehanizmi za koordinaciju i suradnju koji transparentno uključuju sve relevantne zainteresirane strane s fokusom na lokalnom provođenju i praćenju nacionalnih strategija za uključivanje Roma.

Europska platforma bit će usko povezana s nacionalnim platformama za Rome te će i dalje biti forum za tematske debate o izvješćima država članica i civilnog društva te forum koji će poslužiti za pripremu godišnjih izvješća o napretku u provođenju nacionalnih strategija za uključivanje Roma.

S obzirom na činjenicu da je nacionalnim kontaktnim točkama za Rome (to su vladina tijela) povjereno da osmisle i upravljaju radom nacionalnih platformi u njihovim državama, na koji je način predviđeno sudjelovanje romskih organizacija civilnog društva u pripremi projektnog prijedloga za uspostavu nacionalne platforme za uključivanje Roma i poslije, u provedbi projekta?

Na civilno društvo, a posebice organizacije Roma, ne treba gledati kao na pasivne primatelje promjena, već ih treba pozvati da odigraju aktivnu ulogu u provođenju promjena. Moraju igrati ključnu ulogu u procesu uključivanja Roma te izgradnji povjerenja između većina i manjina. Države članice Europske unije moraju poduzeti potrebne mjere kako bi osigurale sudjelovanje civilnog društva u ocjenjivanju, provođenju i praćenju njihovih nacionalnih strategija. Nacionalne platforme jedno su od oruđa koji Komisija omogućava kako bi države članice to osigurale, i to na uspješan način.

EU POVEĆAVA FINANCIJSKU I POLITIČKU POTPORU

Na koji način Europska komisija kroz svoje aktivnosti na području uključivanja Roma povezuje države članice EU-a i one koje nisu članice, s obzirom na činjenicu da je položaj Roma sličan u tim zemljama?

Okvir EU-a za nacionalne strategije za uključivanje Roma naglašava da su ciljevi uključivanja Roma jednako važni državama kandidatkinjama. Uz to, provođenje Preporuka Vijeća o učinkovitim mjerama integracije Roma, prvome pravnom instrumentu koji se odnosi isključivo na Rome i dio je stečevine EU-a, također je jednako relevantan u državama kandidatkinjama.

Paket proširenja prepoznaje uključivanje Roma kao „osnovu“ koja bi trebala voditi buduće strategije proširenja. Komisija je također nagovijestila da će se rad na uključivanju Roma biti pojačan i da će unutar Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA II) biti više financiranja koje je više usmjereno na uključivanje Roma. Pojačano praćenje provođenja strategija za uključivanje Roma i akcijskih planova usredotočeno je na područja okvira EU-a i na pitanje osobnih dokumenata.

Na koji će se način ostvarivati suradnja Europske platforme s inicijativom Roma integration 2020 koja uključuje zemlje Zapadnog Balkana i Tursku?

Kao što sam već spomenula, Europska komisija povećava svoju političku i financijsku potporu integraciji Roma u državama kandidatkinjama.

Kao rezultat toga Komisija je pristala sa zakladom Otvoreno društvo sufinancirati novu inicijativu nakon završetka Desetljeća za uključivanje Roma od 2016. godine nadalje, najmanje tri godine. Fokus će biti na sedam država kandidatkinja i potencijalnih kandidatkinja.

Nova inicijativa zvat će se Roma Integration 2020 (Integracija Roma 2020.) i uspostavit će mehanizme za regionalnu suradnju s namjerom ojačavanja politika i aktivnosti koje se provode na državnoj i lokalnoj razini.

Glavni politički cilj nove inicijative jest, u kontekstu procesa proširenja EU-a, upotpuniti i ojačati mjere koje se provode na državnoj i lokalnoj razini kako bi unaprijedili puno uključivanje Roma (žena, muškaraca i djece) fokusirajući se na ključna politička područja važna za uključivanje Roma, posebice zdravstvo, obrazovanje, zapošljavanje, stanovanje i osobne dokumente (statusna pitanja).

KOMPLEKSAN PROCES INTEGRACIJE

Što se tiče nacionalne strategije za uključivanje Roma – jesu li sve zemlje sa značajnim brojem Roma usvojile takvu strategiju, jesu li alocirana sredstva za provedbu i podnose li vlade redovito izvješća o napretku? Kojim se mehanizmima Europska komisija koristi kako bi to postigla?

Do ožujka 2012. godine sve su države članice predstavile nacionalne strategije za uključivanje Roma (jedino Malta nije usvojila nacionalnu strategiju za uključivanje Roma jer nema značajne romske populacije) ili odgovarajuće setove političkih mjera unutar njihovih širih strategija za društveno uključivanje. Nacionalne strategije razlikuju se prema veličini populacije Roma i izazovima s kojima se države članice moraju suočiti.

Nedavno su neke države članice, posebice one s velikom populacijom Roma, odlučile promijeniti svoje postojeće politike kako bi ih bolje uskladile s novim mogućnostima koje nude fondovi EU-a za razdoblje od 2014. do 2020. godine za njihove prioritetne politike. U tom pogledu te su države članice uvele specifičan prioritet pri ulaganju za uključivanje marginaliziranih zajednica, kao što su marginalizirane romske zajednice, zbog čega je moguća izravna, ali ne i isključiva usredotočenost na ciljeve te kvalitetnije praćenje rezultata.

Od uvođenja okvira EU-a za nacionalne strategije za uključivanje Roma, sve države članice podijelile su rezultate provođenja strategija s Europskom komisijom. K tome, s donošenjem Preporuke Vijeća o djelotvornim mjerama integracije Roma uvedena je obveza izvještavanja država članica o provođenju strategije.

Europska komisija procjenjuje napredak u uključivanju Roma na godišnjoj razini. Procjena se temelji na informacijama dobivenim od država članica, civilnog društva, Europske mreže neovisnih stručnjaka u području socijalne uključenosti, akademske zajednice i drugih. Istraživanje Agencije EU-a za temeljna prava (FRA) o situaciji na terenu provedeno 2011. godine početna je točka od koje se mjeri napredak.

Uz to, napredak se prati unutar strategije Europa 2020., strategije većeg rasta koju je donijela Europska komisija. Provođenje ovih preporuka prati se na godišnjoj razini. Unutar procesa Europskog semestra, Europsko vijeće objavilo je specifične preporuke o uključivanju Roma državama članicama sa znatnom populacijom Roma (Češka, Bugarska, Rumunjska, Slovačka, Mađarska).

Jesu li aktualni europski projekti za Rome kvalitetan i zadovoljavajući odgovor na probleme i potrebe Roma (i uopće širi društveni problem kada su u pitanju Romi) ili treba i dalje intenzivno raditi na pronalaženju adekvatnijih pristupa u nacionalnim i europskim okvirima?

Uključivanje Roma vrlo je kompleksno pitanje koje se neće riješiti od danas do sutra. Potrebno nam je još mnogo godina za njegovo rješavanje. Međutim, prvi su koraci poduzeti. Osmišljene su strategije i pravni i financijski alati na državnim razinama i na razini EU-a. Moramo raditi na njihovu kombiniranom provođenju kako bismo postigli održive rezultate. Također se moramo udružiti i preuzeti svoje uloge i odgovornosti u ovom procesu. To se odnosi na države članice, institucije EU-a, romske i proromske organizacije civilnog društva, međunarodne organizacije, a najviše same romske zajednice. Svi mi imamo različite uloge i ovlasti u ovom procesu.

Romi se ne razlikuju od bilo koga od nas. Oni su građani EU-a i kao takvi trebali bi uživati ista prava i jednake prilike kao i mi ostali. To je temeljni cilj aktivnosti EU-a – izgraditi društva koja pružaju jednake prilike svima, uključujući Rome.

Na koja će se tematska područja i aktivnosti Europska komisija fokusirati u 2016. godini kada je riječ o uključivanju Roma?

Naš će fokus i dalje biti na ključnim područjima – napretku u obrazovanju, zapošljavanju, zdravstvenoj skrbi, stanovanju, područjima diskriminacije i pravde, bilo da se to tiče Romkinja, mladih Roma i djece, ili pak muškaraca.

 
Povratak na Fokus