Fokus ROMI.HR

/
Print - LOKALNA POLITIKA KAO OTEŽAVAJUĆI FAKTOR

INTERVJU: BOGOLJUB PETROVIĆ

3. 11. 2017.
LOKALNA POLITIKA KAO OTEŽAVAJUĆI FAKTOR

Razgovarali smo s članom Vijeća romske nacionalne manjine iz Darde, Bogoljubom Petrovićem, o aktualnom položaju Roma, političkom djelovanju i segmentima koji zahtijevaju daljnje ulaganje i energiju. Darda, kao i istoimena Općina, nalaze se na području Osječko-baranjske županije i u njoj život dijele Hrvati, Romi i još nekoliko nacionalnih manjina poput Srba i Mađara. 

Razgovarala: Jelena Jularić

Jedan od najvećih i najvažnijih projekata na ovom području je projekt izgradnje tzv. dvodomki, stambenih zgrada namijenjenih Romima i drugim nacionalnostima koje nemaju riješeno stambeno pitanje. Naš sugovornik napominje da romska manjina nije zadovoljna radom trenutnog predsjednika Vijeća romske nacionalne manjine općine Darda. Razlozi tome su nedovoljna aktivnost i ažurnost u provedbi planiranih radova. Velik broj Roma na tom području živi u romskom naselju, a pretežno se bave djelatnošću sakupljanja i prerade sekundarnih sirovina, sakupljanjem boca, što rade i ostali stanovnici tog mjesta te povremeno rade u programima javnih radova. Najčešće su to fizički poslovi poput kosidbe, okopavanja, čišćenja i uređenja ulica te industrijskih zona.

 

OTEŽAVAJUĆI FAKTORI U NASTOJANJIMA ZA BOLJIM ŽIVOTOM

Jedan od glavnih problema u skorije vrijeme, na koji se žale pripadnici romske manjine, je područje socijalne skrbi. Bogoljub Petrović kazao je kako je nadležni Centar ukinuo socijalnu pomoć mnogim dosadašnjim korisnicima - neopravdano, a to negativno utječe na stanovnike općine Darda, dok uz to postoje i drugi problemi na koje Romi nailaze po tom pitanju. K tome, procedura za dokazivanje potrebe za minimalnom novčanom naknadom, naročito za nepismene Rome, kao i ostale korisnike, dugotrajna je zbog potrebe za izdavanjem višestrukih potvrda različitih državnih institucija kao što su MUP, bolnice ili katastar. 

Potreban je i daljnji razvoj komunikacije i rad na županijskoj razini, sa županijskim vlastima. Radni sastanci s predstavnicima vlasti su rijetki i zato je romskim predstavnicima iz Darde otežano iznošenje prijedloga i prepreka za daljnje djelovanje, napominje Petrović. Jedina pomoć županije je jednokratna novčana pomoć u iznosu od 250 - 300 kuna i 950 kuna za ogrjev u zimskim mjesecima korisnicima zajamčene novčane naknade na godišnjoj razini.

Stanovnici u romskom naselju koje je nastalo 1965. godine i dalje žive u nedostojnim uvjetima, bez struje i adekvatno uređenog stambenog prostora koji je ponekad opasan po život. U Dardi je započeta gradnja tzv. dvodomki, kanalizacije te prostrane zgrade kulturno-umjetničkog doma čija je izgradnja pri završetku, a ostali su završni radovi za koje se, pak, ne zna kada će se točno dovršiti. To se ne može reći za izgradnju stambenih zgrada jer je realizirana gradnja jedino njih dvije od obećanih minimalno pet tijekom ove godine, kaže Bogoljub Petrović i dodaje: “Širi se nezadovoljstvo među Romima zato što su započeti radovi na kružnom toku, a romsko naselje nije ni pipnuto. Postoji bojaznost da se iste dvodomke, njih 84, neće izgraditi jer će financijska sredstva otići u drugom smjeru.”

Teški uvjeti života i drugi spomenuti čimbenici uzrokovali su velika preseljenja Roma i ostalog stanovništva u Kanadu. Procjenjuje se da se tijekom 2011. i 2012. godine raselilo 80% romske populacije s područja Darde.

Glavni razlog tomu prema Bogoljubu Petroviću jest školovanje romske djece, točnije njegova kvaliteta. Većina obitelji se, kaže, nakon pet godina ipak vraćala u Dardu i od ušteđevine su kupovali kuće od domaćeg stanovništva, no, kako nisu mogli ostvariti određena prava iz socijalne skrbi, ponovno su odselili.

“Otišli su u Kanadu da bi se nakon pet godina vratili nazad u Hrvatsku i od tih financijskih sredstava koje su tamo zaradili kupovali kuće od neroma koje su ponovno prodavali i otišli za Irsku i Njemačku”-tvrdi Petrović. S područja Baranje, odselilo je oko 40% mladih Roma.

 

SMANJENJE DISKRIMINACIJE

Romska djeca s područja Darde redovito idu u osnovnu, nakon toga i srednju školu, ali i vrtić. Uz to, već neko vrijeme primjećuje se opadanje diskriminacije spram romskih učenika od strane neroma. Diskriminatorno ponašanje bilo je pojačano u vremenu Domovinskog rata, kada je netrpeljivost rasla naspram nacionalnih manjina u Hrvatskoj, naročito srpskoj, zatim i romskoj.

Petrović je napomenuo: “Nema diskriminacije... to su posljedice prošlog rata i onda neromska djeca, odnosno Hrvati, vrijeđaju nacionalne manjine, ima pogrdnih riječi koje ne bi trebale biti poželjne.” Nasreću, u zadnje vrijeme, nacionalistički istupi među mladima postaju više iznimka nego pravilo.

S vremenom su Romi prestali živjeti isključivo u naselju Nikole Šubića Zrinskog i nastanili su se i izvan njega, primjerice u naselje Jablanovo, čime polagano prestaju biti segregirani od ostatka stanovništva. Tome u prilog ide činjenica da socijalne zgrade, dvodomke, nisu predviđene jedino za pripadnike romske manjine, nego sve čiji ekonomski i socijalni status to iziskuje, a to je na ovom području sve češći slučaj uslijed sve niže zaposlenosti opće populacije.

 
Povratak na Fokus