Fokus ROMI.HR

/
Print - U OČEKIVANJU AKCIJSKOG PLANA

INTERVJU S BRANKOM SOČANCEM

22. 12. 2017.
Branko soYanac 4a U OČEKIVANJU AKCIJSKOG PLANA
Foto: RNV Arhiva
U OČEKIVANJU AKCIJSKOG PLANA

O radu Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske na poboljšanju položaja pripadnika romske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj smo razgovarali s mr. sc. Brankom Sočancem, vršiteljem dužnosti predstojnika Ureda i članom Povjerenstva za praćenje provođenja Nacionalne strategije za uključenje Roma.

Razgovarao: Stojan Obradović

Gospodin Branko Sočanac se od 2010. godine nalazi na čelu Ureda za nacionalne manjine, a od 2012. godine na čelu objedinjenog Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina koordinirajući aktivnosti Vlade Republike Hrvatske usmjerene na poboljšanje položaja romske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj. Temeljni dokument za poboljšanje položaja Roma je Nacionalna strategija za uključivanje Roma od 2013. do 2020. godine i Akcijski plan za njeno provođenje, a središnje tijelo za praćenje provođenja ovih strateških dokumenata je Povjerenstvo Vlade Republike Hrvatske za praćenje provođenja Nacionalne strategije. Od njenog donošenja većina predstavnika romske nacionalne manjine, ali i nezavisnih stručnjaka zagovara reviziju Nacionalna strategije, ali proces revizije nije proveden pa ni pokrenut. Akcijski plan za provođenje Nacionalne strategije istekao je krajem 2015. godine i već dvije godine novi Akcijski plan nije donijet. Povjerenstvo za praćenje provedbe Nacionalne strategije nije djelovalo od jeseni 2015. godine. Kakve je probleme i posljedice to izazvalo, ali i kako dalje u provođenje Nacionalne strategije tema je našeg razgovora s Brankom Sočancem.

U osmišljavanju i poticanju javnih politika za unapređivanje položaja Roma u hrvatskom društvu Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske ima vrlo značajnu ulogu. Nedavno je, nakon dvogodišnje pauze, konačno imenovano i novo Povjerenstvo za praćenje provedbe Nacionalne strategije za uključivanje Roma. Kako ocjenjujete trenutnu situaciju u provedbi Nacionalne strategije? Da li je došlo do zastoja i što su tome uzroci? Koji su trenutno najizraženiji problemi, a koja postignuća?

Zbog prijevremenih parlamentarnih izbora, preustroja državne uprave nakon provedenih izbora, imenovanja Vlade Republike Hrvatske,  Odluka o imenovanju novoga Povjerenstva za praćenje provedbe Nacionalne strategije za uključivanje Roma formalno se nije mogla donijeti ranije.

Iako je Ured proveo postupak, predložio Vladi RH odluku o osnivanju Povjerenstva i proveo Javni poziv za predlaganje kandidata iz reda pripadnika romske nacionalne manjine Povjerenstvo nije moglo biti imenovana tijekom 2016. godine zbog tehničke Vlade koja nije mogla donositi odluke o imenovanju i razrješenju.

Provedbom prijevremenih parlamentarnih izbora protekao je duži vremenski period zbog ustrojavanja i osnivanja novih ministarstava te ponovljenog Javnog poziva za predlaganje kandidata iz reda pripadnika romske nacionalne manjine.

Povjerenstvo je započelo s radom 23. studenoga 2017. godine kada je održalo 1. sjednicu. Povjerenstvo se sastoji od 22 člana od kojih je 11 članova iz reda ministarstava i drugih tijela, te 11 predstavnika pripadnika romske nacionalne manjine. Jedna od novina u radu Povjerenstva je da članovi Povjerenstva iz reda predstavnika ministarstava, Središnjeg državnog ureda za obnovu i stambeno zbrinjavanje, Hrvatskog zavoda za zapošljavanje i Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina imaju i svog zamjenika što će osigurati bolji kontinuitet u radu jer su zamjenici uglavnom službenici koji u svojem djelokrugu rada imaju i provedbu Nacionalne strategije za uključivanje Roma (NSUR).  


STARI PROBLEMI

Prema dostupnim informacijama sva tijela redovito provode mjere i aktivnosti koje imaju za cilj poboljšanje položaja pripadnika romske nacionalne manjine. Potpuniju sliku za 2017. godinu ćemo imati početkom 2018. godine, nakon što dobijemo relevantne informacije tijela državne uprave (TDU), no primjerice, preliminarne informacije Ministarstva znanosti i obrazovanja ukazuju na daljnje povećanje broja djece uključene u predškolski odgoj i obrazovanje, povećanje sredstava pri nedavnom rebalansu. Slične pozitivne vijesti dobivamo i iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) - povećani broj zapošljavanja i korigiranje projekcija na više.

Problemi su, i zbog svoje širine i zbog dubine, i dalje uglavnom isti: segregacija u obrazovanju, nedovoljno učenika u četverogodišnjim srednjim školama koje omogućuju malom broju učenika nastavak obrazovanja i posljedični mali broj studenata, razmjerno malen napredak na području zapošljavanja u prethodnom periodu i nedostupnost podataka na području zdravlja, brojne potrebe na području stanovanja.

Postignuća su isto tako zamjetna: povećanje obuhvata predškolskim odgojem i obrazovanjem, broja učenika u srednjim školama, veća participacija Roma i osobito Romkinja u vijećima romske nacionalne manjine, nešto napretka u legalizaciji i osiguranju pristupa temeljnim uslugama. HZZ obavještava o znatno većem broju pripadnika romske nacionalne manjine zaposlenih na otvorenom tržištu rada.

Kako dalje potaknuti provođenje Nacionalne strategije? Na što bi se posebno trebalo fokusirati u daljnjem radu?
Implementacija Nacionalne strategije će biti potaknuta i redovitim održavanjem sjednica Povjerenstva i Radne skupine Povjerenstva, terenskim posjetima i razgovorima na lokalnoj razini te boljom komunikacijom i suradnjom između nositelja mjera (npr. obrazovanje između Ministarstva znanosti i obrazovanja i Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, ustanova za obrazovanje odraslih te jedinica lokalne samouprave (JLS). U daljnjem radu fokus će biti na donošenju novog trogodišnjeg Akcijskog plana za provedbu Nacionalne strategije za uključivanje Roma 2018. – 2020., te uvažavanju  preporuka koje su navedene u Evaluaciji Nacionalne strategije za uključivanje Roma. Implementacija Strategije će biti potaknuta i povećanjem raspoloživih ljudskih resursa na središnjoj razini, poboljšanjem pristupa Roma financijskoj potpori Europske unije, uvođenjem medijatora u zdravstveni sustav te povezivanjem središnje i lokalne vlasti.

Svakako bih spomenuo da je Vlada Republike Hrvatske 24. kolovoza 2017. godine donijela Zaključak o usvajanju Operativnih programa za nacionalne manjine za razdoblje od 2017.-2020. godine i zadužila Ured da svakih šest mjeseci dostavlja izvješće o provođenju operativnih programa za navedeno razdoblje. U okviru Operativnog programa za romsku nacionalnu manjinu predviđena je revizija i provedba Nacionalne strategije za uključivanje Roma te unaprjeđivanje rada Povjerenstva za praćenje provedbe nacionalne strategije s posebnim naglaskom na pitanje obrazovanja, socijalne integracije, zapošljavanja i stambenog zbrinjavanja.

REVIZIJA STRATEGIJE
Da li bi, i u kojim segmentima, a na osnovu dosadašnjih iskustava u njenoj provedbi, Nacionalnu strategiju trebalo dorađivati?

Ta iskustva smo pokušali neovisno analizirati i dobili pouzdan vodič u rezultatima neovisne evaluacije provedene 2015. godine, javno dostupne na mrežnim stranicama Ureda. I izvješća civilnog društva, iako je zadnje objavljeno 2015. godine, važan su doprinos.

A revizija Nacionalne strategije za uključivanje Roma, sukladno navodima same Strategije, već se provodi donošenjem novog Akcijskog plana i usvajanjem Operativnog programa za romsku nacionalnu manjinu.

Jedna od preporuka je definirati polazne podatke, izgraditi kapacitete za praćenje i evaluaciju te standardizirati izvješćivanje o problemima u prikupljanju etnički disagregiranih podataka. Nadalje, izgraditi kapacitete za praćenje evaluacije Nacionalne strategije i pratećeg Akcijskog plana uz uključivanje vanjskih stručnjaka i predstavnika romske nacionalne manjine.

Koji se društveni mehanizmi, institucije i subjekti pokazuju kao najslabije točke u provedbi Nacionalne strategije?
Vrlo je teško donijeti takvu prosudbu jer bi se za svaku pojedinačnu ocjenu moralo uzeti u obzir i informacije kojima mi ne raspolažemo, kako bismo naše dojmove mogli staviti u kontekst. Kao što smo rekli, pouzdan vodič pri tome su i rezultati neovisne evaluacije provedene 2015. godine, javno dostupne na mrežnim stranicama Ureda.

Počnemo li od samog Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina kao koordinativnog tijela, moramo konstatirati kako s obzirom na rastuće obveze koje Vlada Republike Hrvatske, pa onda i Ured, imaju na brojnim područjima, nemamo dovoljne kapacitete za sve ono što bismo mogli i htjeli napraviti; još uvijek postoje ograničenja na području zapošljavanja u državnoj službi, financijski limiti itd.

Kao država članica EU dobili smo i dodatne obveze koje s jedne strane predstavljaju prilično administrativno opterećenje, ali s druge strane nužan su preduvjet provedbe i praćenja dogovorenih politika unutar preuzetih obveza te transparentne i učinkovite uporabe sredstava fondova EU.

NACIONALNA PLATFORMA
Kako ste zadovoljni realizacijom projekta Nacionalne platforme za Rome „Živjeti jednakost„?  Koje je rezultate odnosno postignuća ostvario projekt i kako će ti rezultati biti dalje iskorišteni u funkciji ostvarivanja Nacionalne strategije?

Projekt Nacionalne platforme „Živjeti jednakost“, financiran, unutar programa REC Europske komisije (DG JUSTICE) imao je za cilj otvoriti prostor za razgovor, konzultacije i uključivanje u provedbu Nacionalne strategije za uključivanje Roma svih dionika, a posebno Roma. Europska komisija je sredstva odobrila putem natječaja za dodjelu bespovratnih sredstava za sve države članice u okviru kreiranja nacionalnih platformi za Rome kao načina dosezanja i uključivanja svih relevantnih dionika za provedbu nacionalnih strategija za uključivanje Roma i na nacionalnoj i na lokalnoj razini. Provedbeni period je bio svibanj 2016. - svibanj 2017. godine. Platforma je omogućila i dijeljenje primjera dobrih praksi na nacionalnoj, ali i europskoj razini putem radnih sastanaka i regionalnih diskusija.

Poticale su se aktivnosti umrežavanja nadležnih tijela, jedinica regionalne i lokalne samouprave, vijeća i predstavnika romske nacionalne manjine, te usklađivanje nositelja mjera predviđenih Nacionalnom strategijom za uključivanje Roma za razdoblje od 2013. do 2020. godine i pripadajućim Akcijskim planom na nacionalnoj, lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini. Pored navedenog, definirani su područni (regionalni) i lokalni prioriteti, što bi u konačnici trebalo dovesti i do vremenskog usklađivanja djelovanja nositelja mjera na razini strateškog dokumenta.

Izrađeno je 16 regionalnih i lokalnih projektnih ideja zajedničkim radom kako pripadnika romske nacionalne manjine tako i drugih ključnih dionika (predstavnika jedinica lokalne i regionalne samouprave, predstavnici razvojnih agencija, predstavnici civilnog sektora, predstavnici odgojnih i obrazovnih, socijalnih i zdravstvenih ustanova te dr.). Projekt je pomogao procesu osvještavanja i povezivanja ciljanih skupina – pripadnika i pripadnica romske nacionalne manjine, nacionalnih, regionalnih i lokalnih lidera, privatnog poduzetništva, profesionalnih udruženja, akademske zajednice, tijela za pitanja ravnopravnosti i međunarodnih organizacija.

Nastojalo se što je moguće više osnažiti i posebno ciljane skupine, krajnje korisnike programa – žene i mlade pripadnike odnosno pripadnice romske populacije da aktivno sudjeluju u provedbi programa te im olakšati povezivanje s drugim dionicima. Susreti u formi fokus grupa i radnih sastanaka omogućili su sudionicima da izraze svoja razmišljanja i iskustva u pogledu raznih aspekata procesa integracije. U sklopu sastanaka producirani su dokumenti koji mapiraju mrežu dionika te strukturiraju potrebe mladih i žena, pripadnika i pripadnica romske populacije. Četiri aktivnosti posebno osmišljene kako bi se omogućilo mladim Romima i ženama Romkinjama aktivno sudjelovanje u provedbi Nacionalne strategije za uključivanje Roma i unaprijedila suradnja između romske i ne-romske mladeži i žena su rezultirale dvama dokumentima (Potreba za sudjelovanjem Romkinja i mladih Roma) koje su mladi i žene, predstavnici nacionalnih dionika predstavili na završnom događaju projekta. Činjenicu da su mladi i žene, pripadnici romske nacionalne manjine prezentirali proizvedene dokumente smatramo dodatnim postignućem. Dio evidentiranih i nedovoljno znanih primjera dobre prakse predstavljen je u publikaciji pod nazivom Pregled odabranih primjera dobre prakse: integracije pripadnika romske nacionalne manjine. Stoga smo, u načelu, vrlo zadovoljni provedbom Nacionalne platforme za Rome. U aktivnostima je sudjelovalo ukupno 435 sudionika, od toga 154 pripadnika romske nacionalne manjine, među kojima 52 mladih i 45 žena pripadnica romske nacionalne manjine.

Na dva nacionalna događaja Nacionalne platforme za Rome, početnoj i završnoj konferenciji u Zagrebu – Ured je rezultate prethodnih aktivnosti izložio nacionalnim dionicima te otvorio raspravu na temu postignutih dogovora. Tako su na početnoj konferenciji Nacionalne platforme za Rome izloženi rezultati rada fokusiranih grupa koje su bile provedene u okviru prvog projekta („Platforma za uspješnu provedbu Nacionalne strategije za uključivanje Roma“), a na završnoj konferenciji Nacionalne platforme za Rome su izloženi dugoročni i kratkoročni prioriteti po pojedinom strateškom području kako su ih definirali sudionici regionalnih i lokalnih događanja, te mladi Romi i Romkinje. Izrađeno je 16 regionalnih i lokalnih projektnih ideja zajedničkim radom kako pripadnika romske nacionalne manjine tako i drugih ključnih dionika - predstavnika jedinica lokalne i regionalne samouprave, predstavnici razvojnih agencija, predstavnici civilnog sektora, predstavnici odgojnih i obrazovnih, socijalnih i zdravstvenih ustanova te drugih.

TRI NACRTNE VERZIJE AKCIJSKOG PLANA
Kako napreduje priprema novog Akcijski planu za provođenje Nacionalne strategije? Što bi po vašim saznanjima i iskustvima u novom Akcijskom planu trebalo mijenjati u odnosu na Akcijski plan 2013. – 2015.?

Na temelju vanjske evaluacije Nacionalne strategije za uključivanje Roma (NSUR) za razdoblje od početka provedbe Akcijskog plana za provedbu NSUR 2013.-2015., do konca 2014. godine, provedene tijekom 2015. godine, Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina je pokrenuo izradu novog Akcijskog plana uz financijsku potporu UNICEF-a. U okviru projekta «Platforma za uspješnu provedbu Nacionalne strategije za uključivanje Roma u periodu 2016.-2018.» provedeno je šest fokusiranih grupa prema strateškim područjima Nacionalne strategije za uključivanje Roma s ciljem izrade novog Akcijskog plana za provedbu Nacionalne strategije za uključivanje Roma za razdoblje 2018.-2020. godina. Fokusirane grupe provedene su s nadležnim tijelima, organizacijama civilnog društva, članovima akademske zajednice te predstavnicima romske nacionalne manjine, od lipnja do rujna 2016. godine, kako bi se osigurala uključenost svih dionika i šire javnosti u proces definiranja mjera i taktika za provedbu NSUR-a u Akcijskom planu za razdoblje 2018. - 2020. Zasebno su organizirane dvije fokusirane grupe u romskim naseljima sa ženama kako bi se dobio uvid u potrebe i prioritete pripadnica romske nacionalne manjine i djece. Dodatne fokusirane grupe ukazale su vrlo jasno na potrebu osnaživanja majki kako bi iste mogle preuzeti aktivniju ulogu kako u odgoju svoje djece tako i u životima lokalnih zajednica. Rezultat rada članova fokusiranih grupa bila je nacrtna verzija novog Akcijskog plana koja je poslužila kao podloga za rad predstavnicima nadležnih tijela imenovanim u Radnu skupinu za izradu novog Akcijskog plana.

Proces je tekao na sljedeći način, prvo je temeljem nalaza vanjske evaluacije i upitnika koji je upućen osobama koje su unutar svojih institucija nadležne za izvještavanje o provedbi mjera Akcijskog plana iz područja njihove nadležnosti, Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina izradio prvu nacrtnu verziju Akcijskog plana NSUR-a za razdoblje 2016.-2018., koja je imala za cilj poslužiti kao polazišna točka za izradu novog Akcijskog plana NSUR 2016.-2018., ali i kao radni materijal za pripremu provedbe fokusiranih grupa u Zagrebu. Prva nacrtna verzija Akcijskog plana NSUR-a uključivala je analizu svake mjere unutar pojedinog strateškog područja i strateško područje u cjelini, te je uključivala upisivanje komentara pored svake mjere pojedinog strateškog područja koji uključuje sljedeće: je li mjera ostvarena ili nije, je li riječ o redovitoj mjeri ili je riječ o mjeri posebno kreiranoj s ciljem ostvarenja ciljeva NSUR-a te je li tijekom proteklog perioda bilo moguće mjeru pratiti po definiranim pokazateljima.

Druga nacrtna verzija Akcijskog plana izrađena je na način da su se prvoj nacrtnoj verziji Akcijskog pridodali zaključci održanih fokusiranih grupa. Ova nacrtna verzija uključuje smjer u kojem bi se u okviru svakog strateškog područja trebalo kretati, te mjestimice dopunjuje rezultate evaluacije navedene u prvoj nacrtnoj verziji napomenama o provedbi pojedinih mjera i aktivnosti, no još uvijek ne donosi nove mjere i aktivnosti kao niti jasno definirane prioritete unutar pojedinog strateškog područja. Ipak, saznanja stečena održavanjem fokusiranih grupa doprinijela su detektiranju ključnih poteškoća u izradi i definiranju pravila za izradu novih mjera tj. aktivnosti i ciljeva Akcijskog plana. Stoga je druga nacrtna verzija Akcijskog plana nadležnim tijelima upućena kao radni materijal za izradu prijedloga mjera i aktivnosti novog Akcijskog plana.

Treća nacrtna verzija sadržava sve dobivene terenske inpute kao i prethodno upućene prijedloge nadležnih tijela. No, pored navedenog u trećoj se verziji nalaze i komentari nezavisnih stručnjaka na dokument u cijelosti kao i na svaku definiranu mjeru s obzirom na ono što je dogovoreno u okviru fokusiranih grupa provedenih po pojedinim strateškim područjima.

Proces finalne izrade dokumenta bio je zaustavljen do usvajanja Operativnih programa za nacionalne manjine budući da aktivnosti tijela državne uprave navedene u Akcijskom planu za provedbu Nacionalne strategije za uključivanje Roma trebaju, između ostalog, reflektirati i aktivnosti Operativnog programa za romsku nacionalnu manjinu. Nakon usvajanja Operativnih programa, proces je nastavljen i dokument će vjerojatno proći postupak usvajanja u sljedeća dva mjeseca.

Tek po konačnom upućivanju cjelovitih revidiranih prijedloga nadležnih tijela koji trebaju uključivati sve podatke za pojedinu mjeru Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina će moći integrirati dokument spreman za javnu raspravu.

Sve navedeno, dovelo je u konačnici i do pomicanja vremena na koji se Akcijski plan donosi, te je umjesto planiranog donošenja u 2016. godini, vrijeme provedbe dokumenta sada planirano za period od 2017. - 2020. godine.

Kako je lokalna i regionalna samouprava uključena u rješavanje romskih problema. Jesu li samouprave u kojima Romi žive u značajnom broju donijele lokalne akcijske planove za provođenje Nacionalne strategije? Kakvu bi im pomoć trebalo pružiti?

Nažalost, Ured ne raspolaže dostatnim informacijama s lokalne razine. I gore navedena Platforma je dijelom tome služila. IPA 2012 će nam osigurati potrebne podatke, koji će naravno biti dostupni svim dionicima te time omogućiti i romskim udrugama i institucijama, ali i samim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave (JLP(R)S) vrlo preciznu sliku svakog lokaliteta, što je pak preduvjet za planiranje pa i prijavu relevantnog projekta za rješavanje lokalnih problema i osiguranje sredstava iz europskih fondova. Iskustva sjednica Povjerenstva održanih izvan Zagreba tj. u pojedinim županijama je bio određeni poticaj JLP(R)S u provedbi mjera iz Akcijskog plana te svojevrsna sugestija za donošenje vlastitog akcijskog plana. Među prvima vlastite akcijske planove donijeli su Grad Zagreb, Međimurska županija, Osječko-baranjska županija, a kasnije i druge županije.

RAZVOJ ROMSKOG CIVILNOG SEKTORA
Kakva je situacija s romskim udrugama i institucijama? Kakav je njihov doprinos provođenju mjera Nacionalne strategije?  Koji se tu problemi javljaju i kako ih prevazići?

Ponovno, precizniju sliku za 2017. godinu možemo dobiti tek nakon što dobijemo od nadležnih tijela odgovarajuće informacije početkom 2018. godine, no već sada možemo reći da se nastavlja potpora i udrugama i vijećima i predstavnicima romske nacionalne manjine. S jedne strane, to se ostvaruje, kao i ranije, izravnom pomoći krovnoj organizaciji – u 2017. godini Kali Sara, u 2016. godini Kali Sara i RNV, poticajima Savjeta za nacionalne manjine i drugih nadležnih tijela (MZO, Ministarstvo kulture itd.) kao i potporama koje pružaju JLP(R)S.

Razvoj civilnog sektora nastavlja se poticati i financiranjem sredstvima iz fondova EU, osobito ESF-a. Primjerice, Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske (UZUVRH), u svojstvu provedbenog tijela za sektor civilnoga društva, u suradnji s Uredom za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, od studenog 2015. do proljeća 2017. godine osigurao je financiranje projekata u okviru natječaja programa IPA 2012 „Jačanje kapaciteta organizacija civilnoga društva za osiguravanja djelotvorne provedbe standarda EU u ostvarenju ljudskih prava“. Financirana su 22 projekta usmjerena na osiguravanje učinkovite primjene standarda EU u osnaživanju ljudskih prava. Svrha natječaja bila je osnažiti doprinos civilnoga društva dosljednom provođenju europskih standarda zaštite ljudskih prava i prava nacionalnih manjina, unaprijediti sudjelovanje građana u zaštiti ljudskih prava te poboljšati položaj i ostvarivanje prava Roma u Hrvatskoj. Od ukupnog broja odobrenih projekata, 7 ih je usmjereno na poboljšanje pristupa romske nacionalne manjine ljudskim pravima. Ukupna vrijednost 7 projekata je 861.824,79 EUR. K tome, Ured za udruge provodi program sufinanciranja prethodno odobrenih i financiranih EU projekata koje provode organizacije civilnoga društva te su tijekom 2016. godine, kroz Odluke o sufinanciranju sufinancirana 4 projekta usmjerenih ka poboljšanju života i zaštiti ljudskih prava romske nacionalne manjine, odnosno projekata u kojima su romske udruge partneri.

PRIKUPLJANJE BAZNIH PODATAKA
Ured trenutno realizira projekt „Prikupljanje i praćenje baznih podataka za učinkovitu provedbu Nacionalne strategije za uključivanje Roma''. Što očekujete od tog projekta i kako će on unaprijediti provedbu Nacionalne strategije?

Svrha projekta je provedba potrebnih istraživačko-analitičkih, prezentacijskih i edukacijskih aktivnosti, te aktivnosti izrade, uspostave i testiranja web-sučelja za praćenje provedbe Nacionalne strategije za uključivanje Roma od 2013. do 2020. godine i pratećeg Akcijskog plana kako bi se ispunili preduvjeti za integraciju Roma na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini.

Projektom će se napraviti opsežno istraživanje baznih podataka za praćenje Nacionalne strategije za uključivanje Roma 2013. – 2020. i pratećeg Akcijskog plana – što uključuje prikupljanje kvantitativnih pokazatelja i podataka kvalitativne prirode u svim lokalnim zajednicama u kojima živi minimalno 30 i više stanovnika romske nacionalne manjine.

Održat će se nacionalna (u Zagrebu) i regionalne  prezentacije baznih podataka (u Primorsko-goranskoj, Osječko-baranjskoj, Međimurskoj, Koprivničko-križevačkoj, i Sisačko-moslavačkoj županiji) za predstavnike romske nacionalne manjine, tijela državne uprave, jedinica lokalne i regionalne samouprave, međunarodnih organizacija, organizacija civilnog društva, akademske zajednice itd.; razvit će se i testirati učinkovit skup mrežnih alata za praćenje provedbe Nacionalne strategije za uključivanje Roma 2013. – 2020. i pratećeg Akcijskog plana usklađenih s on-line alatom Europske komisije za praćenje Nacionalne strategije za uključivanje Roma među članicama Europske unije; održat će se regionalne fokusirane grupe s ciljem definiranja regionalnih/lokalnih prioritetnih implementacijskih mjera (u Primorsko-goranskoj, Osječko-baranjskoj, Međimurskoj, Koprivničko-križevačkoj i Sisačko-moslavačkoj županiji) te treninzi za zaposlenike tijela regionalne/lokalne samouprave i državne uprave te romske aktiviste (zadužene za izvještavanje o provedbi NSUR-a) o upotrebi web baziranih on-line alata.

Jedan od glavnih izazova su svakako bile poteškoće u prikupljanju točnih relevantnih podataka, a i kod dostupnih, nesumjerljivost rezultata različitih istraživanja što je sve, ilustrativno govoreći, dovelo do toga da imamo točne podatke o promjeru cijevi ugrađenih u vodovod jednog naselja, ali ne i podatke koliko kilometara vodovoda nedostaje u koliko naselja za koliko kućanstava. S obzirom na to, Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, unutar svojih nadležnosti kao stručne službe Vlade Republike Hrvatske i koordinativnog tijela za NSUR, planira unutar novog Akcijskog plana još ozbiljnije provoditi aktivnosti vezane uz praćenje i izvještavanje o provedbi NSUR-a. Ovim projektom Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina provodi istraživanje baznih podataka za sve definirane pokazatelje unutar Akcijskih planova te osigurava praćenje provedbe u odnosu na početnu vrijednost dobivenu istraživanjem. Osim toga, Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina će izraditi on-line platformu za praćenje provedbe Akcijskog plana te na taj način olakšati praćenje provedbe dokumenta, kao i izvještavanje. Do sad smo upućivali dopise brojnim tijelima na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini kako bi nas izvijestili o provedbi relevantnih mjera i aktivnosti, na ukupno više od 120 adresa. Do unaprjeđenja sustava, nastavit ćemo sve te podatke ''takorekuć ručno˝ prikupljati i objedinjavati te analizirati u mjeri u kojoj je to moguće.

Na čelu ste Odbora za pitanja Roma Vijeća Europe (CAHROM). Kako ocjenjujete politiku europskih institucija prema romskoj problematici? Koristimo li dovoljno sve europske inicijative u što se eventualno tu može poboljšati?
Uvijek naglašavam kako je ovim izborom odano i priznanje naporima Vlade Republike Hrvatske u poboljšanju položaja pripadnika romske nacionalne manjine, uključujući uspješno predsjedanje Desetljećem za uključivanje Roma, donošenje Nacionalne strategije u širokom konzultativnom procesu, te aktivnosti u okviru mreža institucija EU koja se bave položajem Roma. Glavni odbor stručnjaka za romska pitanja Vijeća Europe (CAHROM) osnovan je 2011. godine, a odgovoran je Odboru Ministara Vijeća Europe kojemu podnosi izvješća i preporuke, pri čemu se naglasak stavlja na analize i evaluacije politika, prepoznavanje dobrih praksi i promociju provedbe standarda Vijeća Europe. Članovi CAHROM-a su stručnjaci svih država članica Vijeća Europe, a promatrači su međunarodne organizacije i romske organizacije, primjerice Europski forum Roma i Putnika (ERTF).

Vijeće Europe se položajem Roma bavi barem od 1968. godine i u tom smislu nositelj je duge tradicije međunarodnih napora poboljšanja okvira za djelovanje u korist manjina, uključujući i Rome. Oni koji su sudjelovali u izradi prvog Nacionalnog programa za Rome sjetiti će se važnog obola Vijeća Europe tom procesu.

Uz naravno, 'policy' dimenziju Vijeća Europe, pa i Organizacija europske sigurnosti i suradnje (OESS), nemojmo zaboraviti ni potporu koja se daje lokalnim aktivnostima. I OESS i Vijeće Europe su recentno financirali i lokalne projekte jačanja kapaciteta romskog civilnog društva u Republici Hrvatskoj, a Vijeće Europe i provedbu kampanje Dosta! Stoga možemo reći kako se s jedne strane kontinuirano podiže međunarodna ljestvica standarda, a s druge strane se pomažu države članice da te, sve više standarde dosegnu.

VAŽNOST MEĐUNARODNE SURADNJE
Na isti način možemo promotriti i naše članstvo u Europskoj uniji. Podsjetit ću da su aktivnosti Vlade Republike Hrvatske na ovom području bile dovoljno cijenjene u europskim krugovima da nas pozovu na sudjelovanje u radnim grupama Europske komisije i FRA i prije no što smo formalno postali država članica. Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, kao nacionalna kontakt točka za Rome u kontekstu nacionalnih strategija za integraciju Roma na razini Europske unije, između ostalog sudjeluje u izradi dokumenata EU koji se odnose na romsku nacionalnu manjinu i programskim aktivnostima Europske komisije. Tako je i 2016. godine, zajedno s drugim nadležnim tijelima, sudjelovao u izradi nacrta Zaključaka Vijeća EU o ubrzavanju procesa integracije Roma, koji su usvojeni 8. prosinca 2016. godine. Zaključci pozivaju države članice na daljnje unaprjeđenja provedbe okvira EU za integraciju Roma, ˝u skladu sa sveobuhvatnim pristupom utemeljenim na dokazima˝. Upravo ovaj cilj, sveobuhvatni pristup utemeljen na dokazima je i u podlozi unaprjeđenja koja očekujemo ostvariti na području monitoringa i evaluacije Nacionalne strategije za uključivanje Roma, prikupljanjem baznih podataka za praćenje Nacionalne strategije i uključivanjem svih dionika u monitoring i evaluaciju.

No, iznimno je važno i da se drugi dionici, osobito romsko civilno društvo, uključe u međunarodne aktivnosti. Ne samo zato što doista imamo što naučiti iz uspjeha i neuspjeha drugih članica EU, osobito onih s brojnijom romskom populacijom, već i stoga što ti kontakti omogućuju sasvim drugu i puno širu perspektivu na mogućnosti suradnje, financiranja i brojne druge teme koje muče naše civilno društvo.

To smo vidjeli primjerice i kada smo organizirali sastanak mladih Roma  i Romkinja u okviru našeg predsjedanja Dekadom. Nažalost, do danas je sudjelovanje predstavnika romskog civilnog društva u strukturama civilnog društva vezanih uz Vijeće Europe, Europsku uniju ili OESS iznimno ograničeno, unatoč brojnim poticajima koji postoje, a može ih se lako naći i na mrežnim stranicama Ureda. Primjerice, EU je više puta produžavala rok za dostavu informacija uz srednjoročnu evaluaciju provedbe Okvira EU za sve zainteresirane dionike. Državne službe su imale svoje rokove unutar kojih su odgovorile, no poziv vrijedi za apsolutno sve dionike: uz romsko civilno društvo, jedinice lokalne i regionalne samouprave, akademsku zajednicu itd. Nažalost, prema dostupnim informacijama iz Europske komisije interes civilnog društva iz RH je zanemariv. A to je vjerojatno najvažniji europski proces u ovom trenutku za Rome. Na temelju te evaluacije redefinirat će se cijela nova strategija pristupa uključivanju Roma nakon 2020. u EU, pa time i u Republici Hrvatskoj. Uz to će se vezati i novi proračun EU i brojni drugi relevantni dokumenti i svima nam je stalo održati visoku pozornost i mjesto među budućim prioritetima na uvjetima rješavanja brojnih problema s kojima se većina Roma i danas sučeljava.

Takav isti proces očekuje nas i u Republici Hrvatskoj. Za period nakon 2020. godine ponovno nam slijedi proces programiranja fondova EU i izrade pratećih strateških dokumenata, izrade relevantnih nacionalnih strateških dokumenata koji se odnose na regionalni razvoj, siromaštvo, obrazovanje, djecu i mlade itd., kao uostalom i nova Nacionalna strategija za uključivanje Roma ili neki drugi okvir za aktivnosti koje će biti nužne kako bismo konačno izjednačili mogućnosti svih stanovnika Republike Hrvatske.

S obzirom na važnost i međunarodnu i nacionalnu, moram spomenuti i interes drugih međunarodnih organizacija za probleme Roma. S onim koja djeluju, poput UNHCR-a i UNICEF-a, ili su djelovala (UNDP) u Republici Hrvatskoj, imamo doista odličnu suradnju, naravno u okviru njihovih i naših nadležnosti, a vjerujem i dobre rezultate. UNHCR nastavlja pomagati dostupnost besplatne pravne pomoći i diskusiju o statusnim problemima, UNICEF nastavlja s brojnim relevantnim i nacionalnim i lokalnim aktivnostima na dobrobit djece i mladih.

SLABI KAPACITETI ROMSKIH ORGANIZACIJA
Kako osposobiti naše romske udruge za kvalitetniju participaciju u tim politikama i uopće bolje korištenje potencijalnih sredstava iz europskih fondova i izvora za unapređenje položaja Roma?

Slabi kapaciteti romskih organizacija su evidentni i ovdje. Udruge su, s iznimkom par aktivnih, slabo međunarodno umrežene, rekao bih katkada čak i slabo zainteresirane. Uglavnom su usmjerene na rješavanje pojedinih lokalnih problema ili egzistencijalnih, statusnih, socijalnih problema svojih članova, eventualno se umrežavajući na nacionalnoj razini.

Ipak, pozitivni pomaci su već zabilježeni ranije navedenim natječajem Ureda za Udruge Vlade Republike Hrvatske, prvim uspješnim projektima na lokalnoj razini financiranim od lokalnih zaklada, a i mi koristimo naše ograničene resurse i organiziramo treninge i druge događaje s međunarodnim sudjelovanjem, osobito za Romkinje i mlade. I samo romsko civilno društvo je zadnjih godina aktivnije po tom pitanju. Organizirana su studijska putovanja i posjete mladih u svezi progona Roma. Pomogli smo pri odlasku naših mladih Roma i Romkinja na skup mladih u Bratislavi, sudjelovanju predstavnika romskog civilnog društva na Europskoj platformi ili europskim skupovima Romkinja itd.

 
Povratak na Fokus