Dan Europe obilježavamo 9. svibnja, na dan kada je 1950. godine tadašnji ministar vanjskih poslova Francuske Robert Schuman, u svom povijesnom govoru, predložio stvaranje Europske zajednice za ugljen i čelik između Njemačke i Francuske. Učinio je to samo pet godina nakon završetka najstrašnijeg rata u povijesti – Drugog svjetskog rata. Rata u kojemu je nacistička Njemačka okupirala Francusku i veći dio europskog kontinenta i u kojemu su stradali deseci milijuni europljana od kojih su većina bili civili. Njegov cilj pri iniciranju osnivanja tog prvog oblika Europske zajednice je bio da „rat postane ne samo nezamisliv, već i materijalno nemoguć“. Zajednica je službeno uspostavljena 1951. Pariškim ugovorom i u nju su ušle Francuska, Zapadna Njemačka, Italija, Belgija, Nizozemska i Luksemburg.

Na temeljima Europske zajednice za ugljen i čelik nastala je, kroz procese koji su trajali desetljećima, današnja Europska unija. Unija europskih država koja trenutno okuplja 28 zemalja članica dok je najveći broj europskih zemalja koje nisu članice u procesu pristupanja ili s istaknutim zahtjevom za pristupanje u članstvo. Od zajednice nastale oko ugljena i čelika nastala je zajednica čije članice čine zajedničko unutarnje tržište i koja se zasniva na principima slobodnog kretanja ljudi, dobara, usluga i kapitala. Toj zajednici europskih država 1. srpnja 2013. godine, kao najmlađa članica, pristupila je i Republika Hrvatska.

Dan Europe službeno je uspostavljen 29. rujna 1985. godine u Milanu. Na isti dan donesena je i odluka o Europskoj zastavi. Osnivanjem Europske unije 1993. godine značajno je porasla važnost Dana Europe i njegovog obilježavanja kao dijela europskog identiteta kao i proširenjem Europske unije i na većinu zemalja istočne i jugoistočne Europe.

Dan pobjede nad fašizmom se obilježava 8. svibnja na većem dijelu europskog kontinenta dok se u Ruskoj Federaciji i nekim drugim državama taj dan obilježava 9. svibnja. 1945. godine nacistička Njemačka je prihvatila bezuvjetnu kapitulaciju i predala se saveznicima 8. svibnja. Na zahtjev Sovjetskog saveza, čije stanovništvo i vojska su podnijeli brojčano najveće žrtve i stradanja, postupak kapitulacije nacističke Njemačke je ponovljen i kapitulacija je potpisana uvečer 8. svibnja odnosno 9. svibnja po moskovskom vremenu zbog čega je došlo do razlike u datumu obilježavanja Dana pobjede nad fašizmom u Europi.

Drugi svjetski rat, žrtve i razaranja koje je Europa pretrpjela, masovni ratni zločini i zločini protiv čovječnosti uključujući i genocide bile su glavni razlog ujedinjavanja europskih zemalja u zajednicu koja je nastajala i još uvijek se gradi kako se ti i slični užasi Drugog svjetskog rata ne bi ponovili. Europska unija je nastala na vrijednostima antifašizma, vrijednostima slobode, demokracije, jednakosti i tolerancije različitosti.

Strašnih stradanja u Drugom svjetskom ratu nije bila pošteđena ni područja Republike Hrvatske. Na žalost, na području Hrvatske, BiH i Srbije proglašena je, samo nekoliko dana nakon napada fašističkih država predvođenih nacističkom Njemačkom, tzv. Nezavisna Država Hrvatska. Naci-fašistička tvorevina u kojoj su okupatori vlast prepustili ustašama i njihovom ''poglavniku'' Anti Paveliću. Ustaše su odmah po preuzimanju vlasti donijeli tzv. ''rasne zakone'', zabranili ćiriličko pismo i osnovali Danicu, Jadovno, Slano, Jasenovac i druge ustaške koncentracijske logore, te pokrenuli masovne, sustavne i široko rasprostranjene zločine protiv srpskog i židovskog, a od 19. svibnja 1942. i protiv romskog naroda. Masovni su to zločini  koji su prerasli u genocide odnosno pokušaje da se istrijebe pripadnici srpskog, romskog i židovskog stradalničkog naroda. Žrtve ustaških zločina su bili i brojni Hrvati i drugi građani koji su bili protiv ustaške tzv. NDH.

Na području Republike Hrvatske rat je završen 8. svibnja 1945. godine oslobođenjem Zagreba i masovnim bježanjem ustaša i drugih pripadnika tzv. Hrvatskih oružanih snaga (HOS) posebno kada se saznalo kako je ''poglavnik'' Ante Pavelić već pobjegao ne pokušavši organizirati obranu Zagreba. Prethodno su ustaše pobile većinu preostalih zatvorenika u svojim zatvorima i koncentracijskim logorima u pokušaju da prikriju tragove zločina.

U razdoblju neposredno nakon Drugog svjetskog rata pobjednička partizanska vojska izvršila je ogroman broj smrtnih kazni, najčešće bez suđenja ili na suđenjima koje nisu provođenja po zakonima niti po pravilima međunarodnog prava, za što odgovornost snose svi koji su u tome sudjelovali uključujući i Josipa Broza kao osobu koja je u potpunosti kontrolirala i upravljala djelovanjem partizana.

Republika Hrvatska nakon 1990. godine ne obilježava na državnoj razini Dan pobjede nad fašizmom. Savez antifašističkih boraca i antifašista Hrvatske (SABA) najavio je organiziranje svečane akademije u Hrvatskom glazbenom zavodu povodom Dana pobjede nad fašizmom. Komentirajući činjenicu kako Sabor nije pokrovitelj obilježavanja Dana antifašističke borbe Franjo Habulin, predsjednik SABA-e rekao je kako je „Sabor pokrovitelj nekih drugih manifestacija“.

Naime, Predsjedništvo Hrvatskog sabora nije prihvatio prijedlog da Hrvatski sabor bude pokrovitelj Dana pobjede nad fašizmom, ističući da zahtjev za pokroviteljstvo nije došao od organizatora. Hrvatski sabor će i ove godine biti pokrovitelj manifestacije u Bleiburgu.

Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj organiziralo je Tjedan Europe. Na sam Dan Europe, 9. svibnja, planira se cjelodnevni program, koji počinje u 10 sati otvaranjem Dana otvorenih vrata Kuće Europe na Trgu Europe u Zagrebu. Građani će se moći upoznati s radom i organizacijom Europske unije, a biće i poseban dječji ''EU Kutak''. U 18 sati posjetitelje očekuje kino na otvorenom pod nazivom „EU and ME“ gdje će kroz pet kratkih filmova biti prikazano kako prava i pogodnosti u EU-u poboljšavaju živote građana Unije. Kako je 2018. Europska godina kulturne baštine Predstavništvo EK u Zagrebu organiziralo je i Tjedan otvorenih vrata u zagrebačkim muzejima od 7. do 13. svibnja.

Povodom Dana Europe i europske institucije uključujući Europski parlament i Europsku komisiju otvaraju svoja vrata građanima.