Print
29. 3. 2016.
Bunjes SVE JE TEŽE PODIĆI SVIJEST O PRAVIMA ROMA
Ulrich Bunjes u svom uredu u Vijeću Europe u Strasbourgu. Sliku u pozadini naslikala je djevojčica Romkinja iz Ukrajine.
SVE JE TEŽE PODIĆI SVIJEST O PRAVIMA ROMA
U nekim poljima prava Roma ne samo da se ne razvijaju u pozitivnom smjeru, već se čak i pogoršavaju. Tome pridonose trenutni razvoj političke situacije u Europi te izbjeglička kriza. Vijeće Europe, kad se radi o pitanjima Roma, svoje aktivnosti u budućnosti planira usmjeriti na tri područja. Prvo je područje daljnja borba protiv diskriminacije, govora mržnje i drugih izraza anticiganizma. Drugo je područje pružanje podrške ranjivim grupama unutar romske zajednice. A treće područje je daljnji razvoj suradnje na lokalnoj razini kako bi se što uspješnije implementirala inovativna rješenja za promociju uključivanja Roma.
Razgovarala: Mari Gjefsen

Romsko nacionalno vijeće intervjuiralo je Ulricha Bunjesa, posebnog predstavnika za pitanja Roma Glavnog tajnika Vijeća Europe. Bunjes radi u Vijeću Europe od 1978. godine, a posebni je predstavnik od 2014. godine i ima mnogo iskustva na području ljudskih prava, posebice prava Roma. Kao posebni predstavnik zadužen je za aktivnosti Vijeća Europe na području uključivanja Roma. Pitali smo ga o položaju Roma u Europi danas, očekivanom razvoju situacije i izbjegličkoj krizi.

NEKA PRAVA SE POGORŠAVAJU

U raspravi o razvoju položaja Roma u Europi, Bunjes naglašava pozitivne, ali i neke negativne trendove.

„Vidimo neke pozitivne strane u radu za uključenje Roma, ali vidimo i neke negativne. Značajni pozitivan trend jest da sve više i više djece Roma ide u vrtić i osnovnu školu u nekolicini europskih zemalja. Međutim, stupanj pohađanja srednjih škola jako je nizak. Međutim, općenito vidimo mnogo stagnacije u drugim područjima.“ Bunjes posebice ističe pristup tržištu rada kao jednom od područja na kojem se nije dogodio pozitivan razvoj.

U nekim poljima prava Roma ne samo da se ne razvijaju u pozitivnom smjeru, nego se čak i pogoršavaju. „To je posebice tako kod prava na stanovanje, gdje možemo vidjeti sve više nasilnih deložacija članova romske zajednice. Također vidimo da se opće mišljenje o manjinama pogoršalo.“

Naglašava da postoji više razloga za trenutnu situaciju, a rezultat je očit: „Rezultat toga jest činjenica da je anticiganizam svakako u porastu.“

EKSTREMIZAM; NACIONALIZAM I ZLOUPORABA MEDIJA

Takvu situaciju Bunjes dijelom pripisuje trenutnome političkom razvoju u Europi, gdje su populističke i ekstremističke stranke sve popularnije. To je uobičajena pojava u vrijeme ekonomskog pada; što je manje ekonomskih resursa, odnos prema manjinama i slabim grupama obično sve više postaje neprijateljskim.

O Vijeću Europe

* Glavna organizacija u Europi za promicanje ljudskih prava, demokracije i vladavine zakona.

* Organizacija ima 47 zemalja članica, uključujući zemlje EU-a, Rusiju i sve zemlje Balkana.

* Sjedište se nalazi u Strasbourgu u Francuskoj.

* Utemeljitelj Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

* Utemeljitelj Europskog suda za ljudska prava.

* Vijeće Europe vodi Glavni tajnik g. Thorbjørn Jagland, bivši premijer Norveške

Međutim, tvrdi da to nije jedini razlog za ovu tendenciju. Također vidi sve veći skepticizam prema međunarodnim rješenjima. Mnoge euroskeptične stranke u Europi zalažu se za rješavanje problema ljudskih prava na državnoj razini.

Bunjes također ističe povećan pristup društvenim medijima: „Zbog tog su pristupa poruke izraženije. To je jako zabrinjavajući trend.“

RANJIVE SKUPINE UNUTAR ROMSKE ZAJEDNICE

Polazeći od tih spoznaja, u Vijeću Europe trenutno se odvija rasprava o osiguravanju ljudskih prava Roma u budućnosti. Bunjes objašnjava da će naglasak u bliskoj budućnosti biti na trima područjima.

„Prvo je područje daljnja borba protiv diskriminacije, govora mržnje i drugih izraza anticiganizma. Drugo je područje pružanje podrške ranjivim grupama unutar romske zajednice. Ovo se posebice odnosi na mlade žene i djevojke, kao i na djecu i druge mlade ljude. Romkinje su trenutno jedina skupina djevojaka u Europi s nižim stupnjem obrazovanja od dječaka u istoj skupini. Treće područje jest suradnja na lokalnoj razini. To podrazumijeva suradnju s općinama i regionalnim tijelima u različitim europskim zemljama. Na lokalnoj razini možemo implementirati inovativna rješenja za promociju uključivanja Roma.“

U Vijeću Europe, gdje Bunjes radi kao posebni predstavnik, već postoje mnoge aktivnosti u tim područjima. U Vijeću Europe također djeluju posebna tijela i institucije za Rome, kao što su ROMACT i ROMED. Dok ROMACT radi na povećanju odgovornosti za lokalne vlasti u području problema Roma, ROMED radi na pokretanju dijaloga između romskih zajednica i lokalnih vlasti u cijeloj Europi.

Uz forume za dijalog, Vijeće Europe također promovira uključenje Roma kroz svoju bazu dobrih praksi. Ta se baza sastoji od politika koje su imale pozitivan učinak na situaciju s ljudskim pravima u romskoj zajednici i sadrži tisuće unosa različitih država članica. Primjeri dobre prakse vezani uz probleme Roma odnose se na osiguranje prava na obrazovanje, osobne dokumente i borbu protiv diskriminacije. Što se tiče prava na obrazovanje, vidimo, kaže Bunjes, mehanizme koji „čine čuda“. Nekoliko država članica uspostavilo je mehanizme posredovanja između romske zajednice i vlasti, posebice vlasti zaduženih za obrazovanje. To je stvorilo veće povjerenje i poslužilo kao način da se roditelje uvjeri u važnost ostajanja njihove djece u sustavu obrazovanja. Druge prakse odnose se na osiguravanje prava na osobne dokumente za Rome. To je još uvijek problem za stotine tisuća članova romske zajednice.

Bunjes naglašava da je u borbi za ljudska prava Roma ključna uloga romskih institucija i na međunarodnoj razini. „Romske institucije najbolje znaju s kojim će se izazovima morati suočiti kako bi osigurale legitimne i učinkovite politike i zato trebamo čak i bolju suradnju od one koju danas imamo. Stoga radimo na uspostavljanju novog dijaloga čak i šireg spektra s romskom zajednicom.“

IZBJEGLIČKA KRIZA

Kao članica Vijeća Europe Hrvatska je dužna poštovati Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i sudsku praksu Europskog suda za ljudska prava. Hrvatska također ima svoje zastupnike u različitim tijelima Vijeća Europe. Štoviše, Ad hoc Odbor stručnjaka za pitanja Roma (CAHROM) trenutno vodi mr. sc. Branko Sočanac, ravnatelj Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske .

Bunjes potvrđuje da Vijeće Europe pomno prati situaciju u zemlju i problem uključenja Roma. Ima pozitivan stav o razvoju situacije u zemlji: „Informacije prikupljene različitim mehanizmima nadzora pokazuju da položaj Roma u Hrvatskoj nije lak i da svakako imaju probleme koji su stalno prisutni. Međutim, svakako smatramo da hrvatska vlada pokušava poboljšati situaciju.“

Bunjes je potvrdio da je izbjeglička kriza trenutni izazov s kojim se moraju suočiti da bi osigurali prava Roma. „Usredotočenost na izbjeglice može otežati stavljanje pitanja Roma na dnevni red. Pokušavamo spriječiti da se to dogodi, ali unatoč tome vidimo zabrinjavajuće znakove u različitim zemljama članicama. Sve je teže podići razinu svijesti o ljudskim pravima Roma u Europi. Međutim, Romi će, na europskoj razini, nastaviti biti visoko na dnevnom redu. Posebice zbog trenutne neprijateljske političke klime koju vidimo.“