U odnosu na prošlu školsku godinu i ova godina pokazuje trend smanjenja broja učenika. Prvašića je prošle školske godine bilo 39.710, a školske godine 2016./2017. je bilo 42.197 prvašića, što pokazuje da je u samo dvije godine broj prvašića smanjen za više od tri tisuće ili gotovo 8%. Došlo je i do smanjenja ukupnog broja učenika osnovnih i srednjih škola na oko 473.000 što je godišnji pad za oko 6.000 učenika. Ukoliko se smanjenje broja učenika nastavi ovim tempom doći će do vrlo ozbiljnih posljedica, ne samo za obrazovni sustav nego i za društvo u cjelini.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u prethodnoj školskoj godini u Hrvatskoj je bilo 865 osnovnih škola koje su u svom sastavu imale 1.172 područne škole ili odjela. Njih je pohađalo 154,853 učenice (48,67%) i 163.320 učenika (51,33) odnosno ukupno 318,173 učenika. Za usporedbu, deset godina ranije u školskoj godini 2006./2007. osnovne škole je pohađalo 380.777 učenika, a srednje škole 184.974 učenika odnosno ukupno 565.751 učenik. U samo jednom desetljeću Hrvatska je izgubila gotovo 87.000 učenika ili više od 15% i zaista možemo govoriti o crnim statistikama, posebno u svjetlu činjenice da trend pada traje već gotovo četvrt stoljeća.

Još je lošija situacija u srednjoškolskom obrazovanju gdje se broj učenika zadnjih godina smanjuje po stopi od 4% godišnje. Pretprošle školske godine bilo je 161.111 učenika, a prošle je broj pao za oko pet i pol tisuća, na 155.642 učenika što je u odnosu na školsku godinu 2006./2007. smanjenje za oko 16% ukupnog broja učenika srednjih škola.

Zanimljivo je da ovaj pad broja učenika ne prati i pad broja učitelja već je prema podacima Državnog zavoda za statistiku odnos broja učitelja i broja učenika u redovnom osnovnom obrazovanju 1:9,5 dok je 2007. omjer bio 1:12,7 tj. na jednog učitelja je bilo 12,7 učenika a sada samo 9,5 učenika. Udio žena u populaciji učitelja prema posljednjim podacima je 81,5%.

Objavljeni su i podaci o izvođenju nastave na jezicima nacionalnih manjina. Od ukupno 2.037 školskih jedinica njih 2.005 ili 98,4% nastavu izvodi na jednom jeziku. Samo na hrvatskom jeziku nastavu izvodi 1968 škola ili 96,6% dok nastavu na srpskom jeziku izvodi 17 škola, na talijanskom jeziku 10 škola, na češkom jeziku 6 škola i na mađarskom jeziku 4 škole.

Nastavu na hrvatskom jeziku i na jednom ili više jezika nacionalnih manjina izvode ukupno 32 škole u Republici Hrvatskoj i to 16  škola nastavu izvodi na hrvatskom i na srpskom jeziku, 7  škola nastavu izvodi na hrvatskom i na talijanskom jeziku, 5 škola nastavu izvodi na hrvatskom i na mađarskom jeziku,  2 škole nastavu izvodi na hrvatskom i na češkom jeziku,  te po 1 škola nastavu izvodi na hrvatskom i slovačkom i hrvatskom i njemačkom jeziku. Ni jedna škola, ni prema najnovijim podacima, nastavu ne izvodi na hrvatskom i romskom jeziku.

Ukupno 4.253 učenika osnovnih škola u Republici Hrvatskoj nastavu je polazilo na nekom od jezika nacionalnih manjina. Udio učenika pripadnika nacionalnih manjina koji ostvaruju pravo na obrazovanje na jeziku i pismu svoje nacionalne manjine čini 1,34% ukupnog broja učenika osnovnih škola u Republici Hrvatskoj. Broj je to koji je višestruko manji od ukupnom udjela pripadnika nacionalnih manjina u stanovništvu Republike Hrvatske. Zabrinjava i činjenica da pravo na školovanje svojih pripadnika kroz redovni sustav osnovnog obrazovanja, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, ostvaruje samo 6 od ukupno 22 nacionalne manjine priznate u Republici Hrvatskoj.

I uz tako crne brojke nova školska godina je počela. Pred manje od pola milijuna učenica i učenika osnovnih i srednjih škola u Hrvatskoj je, prema Odluci Ministarstva znanosti i obrazovanja, 35 radnih tjedana s 175 nastavnih dana odnosno 32 tjedna s 160 sati za učenike završnih razreda srednje škole. Škola je počela 3. rujna, a prvo polugodište traje do 21. prosinca. Drugo polugodište počinje 14. siječnja, a za učenike završnih razreda srednjih škola završava 22. svibnja dok za sve ostale završava 14. lipnja. Proljetni praznici počinju 18. travnja, a završavaju 26. travnja. U određenim slučajevima, uključujući provođenje eksperimentalnog programa ‘’Škola za život’’ škole mogu, uz suglasnost Ministarstva, odstupiti od navedenih rokova.

Najvažnija stvar koja će ovu školsku godinu razlikovati od prethodnih je početak eksperimentalnog programa ‘’Škola za život’’ koji provodi Ministarstvo znanosti i obrazovanja u suradnji s specijaliziranim agencijama i drugim i institucijama kao dio nastojanja da inicira provođenje dijela cjelovite kurikularne reforme. Eksperimentalna provedba će se ove školske godine privoditi u 46 osnovnih i 26 srednjih škola uključujući i više škola koje pohađa značajan broj pripadnika romske nacionalne manjine.