Print
23. 3. 2020.
POTRES U ZAGREBU
POTRES U ZAGREBU

Zagreb je 22. ožujka 2020. godine u 6:24 pogodio jak potres. Magnituda potresa iznosila je 5.5 prema Richteru, a intenzitet u epicentru bio je VII stupnja MCS ljestvice. Neposredne posljedice potresa su 27 ozlijeđenih, od kojih jedna djevojka (15) u vrlo teškom stanju. Materijalna šteta je vrlo velika, a najveće štete su nastale na objektima iz 19. i prvog dijela 20. stoljeća. Gradonačelnik Zagreba Milan Bandić je proglasio elementarnu nepogodu. Za pomoć građanima Zagreba, neposredno pogođenim potresom, otvorene su besplatne telefonske linije: 0800 8802 i 0800 8805.

Autor: David Dragoljub Orlović

Nakon prvog potresa koji je probudio većinu stanovnika Zagreba i mnoge primorao da iziđu na otvoreni prostor tlo se nastavilo tresti i do sada je zabilježeno 57 potresa od kojih je bio najsnažniji on koji je uslijedio 37 minuta nakon prvog, u 7:01 i čija magnituda je iznosila 5.0 prema Richterovoj ljestvici. Dodatnu brigu građanima izazvale su i vremenske neprilike jer je Zagreb zahvatilo hladno vrijeme s pahuljama snijega koji srećom nije pao, a u noći nakon potresa jak vjetar je dodatno otežavao napore na saniranju stanja. Bio je to najjači potres na području Zagreba od 1880. godine kada je značajan dio Zagreba razrušio potres magnitude 6.3 po Richteru.

Nakon sastanka državnog vrha građani su posebno upozoreni da nastave provoditi mjere samozaštite zbog posljedica korona virusa. Predsjednik Vlade je, obraćajući se građanima na press konferenciji koja je direktno prenošena, pozvao građane da do popodnevnog sastanka vrha države ostanu vani na otvorenom, a gradonačelnik je istakao kako 80% građana Zagreba živi u zgradama koje su otporne na ovakve potrese i pozvao građane na se vrate u svoje kuće.

Od ukupno zabilježenih 27 stradalih, srećom u nesreći, samo je jedna osoba zadobila za život opasne ozlijede, a ukupno je 12 povrijeđenih hospitalizirano. U Đorđićevoj ulici u centru Zagreba stradala je mlada djevojka (15) za čiji život se liječnici u Klaićevoj bolnicic u Zagrebu bore.

Gradonačelnik grada Zagreba Milan Bandić proglasio je elementarnu nepogodu za grad Zagreb. Proglašenje elementarne nepogode je pretpostavka za osnivanje Povjerenstva, posebnog fonda i druge aktivnosti na saniranju šteta od potresa. Na osnovu prikupljenih podataka o posljedicama potresa, Gradsko povjerenstvo za procjenu šteta od elementarnih nepogoda će procijeniti visinu štete.

Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel uputio je u nedjelju poruku potpore Zagrebu i Hrvatskoj i poručio da je Europska unija spremna pomoći nakon snažnih potresa koji su pogodili Zagreb i okolicu. Povjerenik za krizne situacije i član Europske komisije Janez Lenarčič poručio je kako je Koordinacijski centar Europske unije za odgovor na hitne situacije u kontaktu je s hrvatskim vlastima i Europska unija je spremna pomoći.

Materijalna šteta u Zagrebu je vrlo velika. Ured Grada Zagreba za upravljanje u hitnim situacijama zaprimljeno je u prva 24 sata nakon potresa oko 5000 prijava za brzu procjenu šteta, a u istom razdoblju obrađeno je više od 500 brzih procjena na terenu. Ured je izradio aplikaciju „Prijava za pregled građevina nakon potresa“ i iz Ureda mole građane da na poveznici https://arcg.is/1vafny0 popune aplikaciju. Na ovaj način će pomoći Uredu i ubrzati procjenu štete, poručili su.

Najveće štete zabilježene su na sakralnim objektima i značajnom dijelu drugih zgrada iz 19. i prvog dijela 20. stoljeća od kojih su mnoge spomenici kulture. Najvidljivije stradanje je vrh južnog tornja s križem zagrebačke katedrale Uznesenja Blažene Djevice Marije i svetih Stjepana i Ladislava koji se u potresu urušio. Oštećeno je više katoličkih crkava od kojih najteže bazilika Presvetog Srca Isusova u Palmotićevoj u kojoj se urušio veliki dio krovišta.

Značajna oštećenja potres je izazvao i u sabornom hramu Preobraženja Gospodnjeg Srpske pravoslavne crkve na Cvjetnom trgu u Zagrebu. Teško su oštećene freske na stropu. Zgrada Privrednikovog doma u Preradovićevoj ulici, sagrađena 1875. godine, također je teško oštećena uslijed potresa.

Medžlis Islamske zajednice u Hrvatskoj izvijestio je kako oštećenja na Zagrebačkoj džamiji nisu velika. Došlo je do mjestimičnog pucanja stakala na kupoli džamije, keramičkih obloga, dijelova kamene ograde uz stubište te manjih napuknuća unutarnjih zidova

Oštećena su zabilježena na brojnim sakralnim i drugim objektima nacionalnih manjina, posebno na onima građenim u 19. stoljeću, od kojih je većina smještena u središtu Zagreba.

Prema dosadašnjim podacima, iako većima Roma u Zagrebu živi u istočnim područjima grada, bližima epicentru Potresa, nisu zabilježene teže štete.

Smještaj stanovnicima Zagreba koji nisu u mogućnosti boraviti u svojim stanovima i kućama osiguran je u studentskom Cvjetnom naselju. Prošlu noć tamo je prenoćilo 59 osoba obzirom da se najveći broj građana snašao na drugi način. Dio njih odlaskom iz Zagreba, najčešće u vikendice na moru.

Građanima u potrebi su podijeljeni obroci po Donjem gradu. Hrvatska vojska, građevinske tvrtke i drugi su raščistile koridore, a komunalno-prometno redarstvo je označilo zgrade u suradnji s Policijskom upravom zagrebačkom. Civilna zaštita je pomogla u evakuaciji i raščišćavanju bolnica. U suradnji s Gradskim društvom crvenog križa Zagreb organiziran je transport nepokretnih osoba iz zgrada kojima je bitno narušena statika.

Pored zgrada značajnu materijalnu štetu potres je napravio i na automobilima koji su u najvećoj mjeri bili parkirani u neposrednoj blizini zgrada koje su pogođene potresom i na kojima je došlo do urušavanja dimnjaka, krovišta i dijelova fasada. Prema do sada prikupljenim podacima djelomično ili potpuno je uništeno 26 osobnih automobila. Vlasnici oštećenih automobila bi se što prije trebali kontaktirati svoje osiguravatelje zbog pokretanja postupka utvrđivanja i naplate štete. Osiguravatelji pokrivaju štete od potresa koji je jači od 5.0 po Richteru, ali uvjeti variraju.

Pred Zagrebom i njegovim stanovnicima je razdoblje utvrđivanja šteta i njihovom otklanjanju. Pred Zagrebom i njegovom okolicom je i razdoblje pojačane seizmičke aktivnosti s velikim brojem, nadamo se, manje snažnih potresa. I sve to u razdoblju u kojemu smo zahvaćeni korona virusom. Za povratak života u normalne okvire trebamo puno truda i malo sreće.