Print
11. 7. 2018.
1 SVJETSKI DAN STANOVNIŠTVA
Izvor: DSZ
SVJETSKI DAN STANOVNIŠTVA

Danas se u svijetu obilježava Svjetski dan stanovništva. Međunarodni je to dan proglašen od strane Ujedinjenih naroda s ciljem da se pažnja svjetski javnosti usmjeri na globalne probleme stanovništva, posebno u svjetlu dramatičnog rasta ukupne svjetske populacije od polovine 20. stoljeća. U trenutku objave ovog članka na svijetu je živjelo 7.635.175.123 stanovnika, a na današnji dan će se roditi oko 400 tisuća beba širom svijeta.

Autorica: Sindirela Bobarić

Sam datum 11. srpanj je izabran za Svjetski dan stanovništva na prijedlog Programa Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP), a povod je bila velika pažnja koja je 11. srpnja 1987. godine u svijetu bila posvećenja rođenju 5-milijarditog stanovnika našeg planeta. Činjenica da je ukupno stanovništvo planeta zemlje doseglo brojku od 5.000.000.000 stanovnika iznenadila je mnoge i otvorila rasprave širom svijeta o tome do koje mjere stanovništvo u svijetu može rasti, a da pri tom dostupni resursi našeg planeta to mogu omogućavati.

Za nas u Hrvatskoj sam dan rođenja 5-milijarditog stanovnika planeta zemlje je posebno značajan i zbog toga što se ta beba rodila upravo u Zagrebu 11. srpnja 1987. godine. Prema procjenama Ujedinjenih naroda o rastu stanovništva zaključeno je da će se 5-milijarditi stanovnik zemlje roditi upravo 11. srpnja pa je na razini svjetske organizacije odlučeno da će beba koja se rodi u Zagrebu tog dana biti proglašena 5-milijarditim stanovnikom zbog toga što je Zagreb bio domaćin Univerzijade od 8. do 19. srpnja 1987. godine, a to je bila najznačajnija manifestacija u svijetu koja se odvijala u trenutku rođenja 5-milijarditog stanovnika zemlje.

Održavanje XIV. ljetnih sveučilišnih sportskih igara odnosno Univerzijade bio je najveća manifestacija održana u Zagrebu. Na njoj je sudjelovalo 6.423 sudionika iz 122 zemlje svijeta u 12 sportova koju su se natjecali u 77 sportskih objekata od kojih je najveći dio izgrađen upravo za Univerzijadu i ta manifestacija je privukla značajnu pozornost medija.

Koristeći prisutnost predstavnika medija iz cijelog svijeta kako bi ukazao na činjenicu da je stanovništvo svijeta doseglo 5.000.000.000, tadašnji glavni tajnik Ujedinjenih naroda Javier Pérez de Cuéllar je posjetio Kliniku za ženske bolesti i porode - najpoznatije zagrebačko porodilište u Petrovoj ulici i proglasio novorođenu bebu Mateja Gašpara rođenu u subotu, 11. srpnja u 8 sati i 35 minuta,  dugačkog 53 centimetara i teškog 3 kilograma i 600 grama, 5-milijarditim stanovnikom svijeta. Posebno su taj dan bili ponosni njegovi roditelji majka Sanja Gašpar, odgajateljica i otac Dragutin Gašpar, električar u velikoj zagrebačkoj tvornici "Rade Končar".

Fotografija, u tom trenutku najpoznatije bebe svijeta, malog Mateja u naručju glavnog tajnika Ujedinjenih naroda Javier Pérez de Cuéllara obišla je svijet, a vijest o rođenju 5-milijarditog stanovnika svijeta potakla je širi interes za pitanja stanovništva i njegovog velikog rasta kao i izazova koji taj veliki rast donosi.

"Matej je", rekao je de Cuellar majci Sanji i ocu Dragutinu, "uistinu lijepo dijete" te naglasio kako pozdravljajući malog Gašpara, pozdravlja svu djecu svijeta, bez obzira na boju kože ili socijalno podrijetlo.

"Izuzetno sam ponosna", izjavila je Matejeva majka Sanja, "što se moj sin rodio u vrijeme Univerzijade, u vrijeme druženja mladih svijeta, kojima se pridružujem u njihovim željama i željama ljudi širom svijeta za mirom i prijateljstvom."

Zanimljivo je spomenuti kako danas Matej Gašpar, 5-milijarditi stanovnik svijeta rođen 11. srpnja 1987. godine u Zagrebu slavi svoj 31. rođendan. Završio je srednju kemijsku školu, a pohađao je i Kemijski fakultet u  Zagrebu. Hobi mu je ronjenje. Kada su ga prošle godine, na tridesetu godišnjicu Univerzijade i njegovog rođenja, posjetili novinari na pitanje kako se osjeća kao 5-milijarditi stanovnik svijeta odgovorio je: „samo su mi zbog toga dosađivali novinari, koji me obično kontaktiraju oko dana kad mi je rođendan.“

Obilježavanje Svjetskog dana stanovništva 2018. godine posvećeno je planiranju obitelji i ljudskim pravima obzirom da ove godine obilježavamo pedesetu godišnjicu druge. Svjetske konferencije o ljudskim pravima. U Teheranu u Iranu održana je od 22. travnja do 12. svibnja 1968. godine prva Svjetska konferencije o ljudskim pravima. Cilj konferencije je bio da obilježi dvadesetu godišnjicu donošenja Opće deklaracije o ljudskim pravima i da pripremi elemente novog sustava ljudskih prava Ujedinjenih naroda. Iako očekivanja od ove konferencije nisu ispunjena u punoj mjeri, posebno očekivanja zapadnih zemalja, ova konferencija je označila značajan pomak širenjem fokusa zaštite i promocije ljudskih prava na ekonomska i socijalna prava.

Na kraju Konferencije objavljen je Proglas iz Teherana (Tehran Proclamation), a Konferencija je usvojila i više posebnih rezolucija uključujući i Rezoluciju XVIII. Aspekti ljudskih prava u planiranju obitelji. Proklamacija je, iako je riječ o pravno neobavezujućem dokumentu, u točki 16. naglasila kako je ''Zaštita obitelji i djece ostaje interes međunarodne zajednice. Roditelji imaju temeljno ljudsko pravo da slobodno i odgovorno odlučuju o broju i rasporedu svoje djece''.

U Rezoluciji XVIII. Aspekti ljudskih prava u planiranju obitelji usvojenoj na Teheranskoj konferenciji naglašava se veza između rasta stanovništva i ljudskih prava te se ističe kako ''parovi imaju temeljno ljudsko pravo slobodno i odgovorno odlučivati o broju i rasporedu svoje djece i pravo na odgovarajuće obrazovanje i informiranost u tom smislu''.

Vezano za pitanja stanovništva održana je prije Konferencije u Teheranu, druga Svjetska konferencija o stanovništvu u Beogradu od 30. kolovoza do 10. rujna 1965. godine. Na njoj su sudjelovali stručnjaci za pitanje stanovništva, a fokus je bio na analizi plodnosti (fertility) kao dijelu politika za planiranje razvoja.

U proteklih pedeset godina pitanja vezana za stanovništvo svijeta i njegov veliki porast bila su razmatrana na brojim skupovima i stavovi o tim pitanjima su uključivani u brojne međunarodne dokumente.

Prema procjenama svjetsko stanovništvo je doseglo prvu milijardu 1804. godine i za to su trebala tisućljeća. Za porast na 2 milijarde 1927. godine trebalo je 123 godine. Za porast s 2 na 3 milijarde 1960. trebalo je 33 godine. Za porast s 3 na 4 milijarde 1974. godine trebalo je 14 godina. Za porast s 4 na 5 milijardi 1987. godine trebalo je 13 godina. Krajem 20. stoljeća 1999. godine stanovništvo svijeta je doseglo 6 milijardi, za što je trebalo 12 godina. Za porast s 6 na 7 milijardi 2011. godine trebalo je 12 godina. Ova statistika jasno pokazuje dramatično ubrzanje rasta stanovništva svijeta nakon II. Svjetskog rata. Procjenjuje se da bi do polovine 21. stoljeća ukupan broj stanovnika našeg planeta mogao dostići 10 milijardi.

Danas, 11. srpnja 2018. godine na Svjetski dan stanovništva na svijetu živi 7.635.175.123 stanovnika, a samo na današnji dan će se roditi oko 400 tisuća beba širom svijeta dok je broj stanovnika svijeta (više rođenih nego umrlih) samo na današnji dan povećan za oko 230 tisuća.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) prosječna dob stanovnika svijeta je 70.5 godina ali žene prosječno žive 73 godine a muškarci 68. U Republici Hrvatskoj žene prosječno žive 80,6 dok muškarci žive samo 73,9 odnosno 6.7 godina kraće od žena.

Gustoća naseljenosti je vrlo različita. Zemlje s najvećom gustoćom stanovništva, izuzimajući neke države-gradove i otoke, su Bangladeš (1,145 stanovnika na kvadratni kilometar), Tajvan (651), Libanon (583), Južna Koreja (519), Ruanda (456), Nizozemska (415), Haiti (411), Indija (406), Izrael (402) Burundi (384), Belgija (374), Filipini (354) i Japan (335). Republika Hrvatska s 73 stanovnika na kvadratni kilometar teritorija nalazi se tek na 144 mjestu od ukupno 255 država i teritorija obuhvaćenih popisom.

Najmnogoljudnija zemlja na svijetu je NR Kina koja na današnji dan ima 1.392.850.000 stanovnika što čini 18,2% ukupnog stanovništva svijeta. Druga je Indija s 1.334.140.000 stanovnika što je manje za samo 59 milijuna stanovnika i očekuje se da će vrlo brzo Indija postati najmnogoljudnija zemlja na svijetu. Treće Sjedinjene Američke Države imaju 327.454.000 stanovnika. S više od 100.000.000 stanovnika slijede Indonezija, Pakistan, Brazil, Nigerija, Bangladeš, Rusija, Japan, Meksiko, Etiopija i Filipini. Republika Hrvatska nalazi se na 128 mjestu s, procjenjuje se, manje od 4.000.000 stanovnika.

Hrvatska je najveći broj stanovnika imala prema rezultatima popisa stanovništva iz 1991. godine kada je u Hrvatskoj živjelo ukupno 4.784.265 stanovnika od čega je 78.1% bilo Hrvata, 12.2 % Srba, 6 % neopredijeljenih te 3.7 % brojčano malobrojnijih nacionalnih manjina, uključujući 0.1% Roma i ostali.

Na popisu stanovništva 2011. godine u Republici Hrvatskoj je živjelo ukupno 4.284.889 stanovnika od čega 90.42% Hrvata, 4.36% Srba, 3.31% pripadnika malobrojnijih nacionalnih manjina uključujući ukupno 16.975 odnosno 0.40% Roma. Kada je o Romima riječ govorimo o porastu stanovništva u odnosu na popis 2001. godine iznimno visokih 70%.

Uspoređujući podatke o ukupnom broju stanovnika u Republici Hrvatskoj između 1991. i 2011. godine, a posebno u odnosu na 2018. godinu kada je, prema procjenama, broj stanovnika pao ispod 4 milijuna očito je kako je Republika Hrvatska ostala u manje od trideset godina bez najmanje 800.000 stanovnika ili 1/6 ukupnog stanovništva, a gubici stanovništva su još i veći, ali su umanjeni doseljavanjem velikog broja stanovnika Bosne i Hercegovine u Republiku Hrvatsku.

Ujedinjeni narodi su objavili reviziju svojih populacijskih procjena. Prema njihovim procjenama Hrvatska će u ovom stoljeću doživjeti vrlo ozbiljan pad populacije. UN procjenjuje kako će broj stanovnika Republike Hrvatske do sredine 21. stoljeća past na manje od  3,5 milijuna, a do kraja stoljeća, ukoliko se trendovi ne promijene broj stanovnika Hrvatske će biti samo oko 2,5 milijuna.

Depopulacija je osnovna značajka stanja u Republici Hrvatskoj vezano za stanovništvo. Depopulacija je pojava smanjenja broja stanovnika nekog kraja ili zemlje zbog dobrovoljnog ili prisilnog iseljavanja i malog prirasta broja rođenih. Depopulacija, posebno u slučajevima kada zemlju napušta stanovništvo u srednjoj životnoj dobi zbog odlaska na rad u druge zemlje i zbog čega u pojedinim, posebno ruralnim područjima, najčešće ostaje uglavnom starije stanovništvo rezultira brojnim i različitim problemima za državu odnosno pojedine njene regije.

Ono što posebno zabrinjava kada je riječ o stanju u Republici Hrvatskoj je to što se problem drastičnog smanjenja stanovništva desetljećima gurao pod tepih i što su se tzv. nacionalni interesi pretpostavljali gubitku stanovništva. Najnoviji val iseljavanja došao je prije pet godina kada je Republika Hrvatska ušla u Europsku uniju što je otvorilo mogućnosti stanovnicima Republike Hrvatske da trajno ili privremeno presele u druge zemlje EU bilo da su ih na to motivirali razlozi vezani za ekonomski položaj ili manjak osjećaja ravnopravnosti.

Među velikim brojem građana koji su napustili Hrvatsku nalazi se i veliki broj Roma koji su u Njemačkoj, Irskoj i drugim zemljama EU našli ne samo priliku za ekonomski bolji život nego i mjesto u kojem će u manjoj mjeri biti objekt rasne diskriminacije i predrasuda.