Vijesti ROMI.HR

/
Print - CIGANIN, ALI NAJLJEPŠI

PREMIJERA U HNK: CIGANIN, ALI NAJLJEPŠI

18. 12. 2017.
Ciganin, ali najljepYi f11 CIGANIN, ALI NAJLJEPŠI
Foto: hnk.hr
CIGANIN, ALI NAJLJEPŠI

U subotu, 30. prosinca 2017. godine s početkom u 19.30 sati, u programu Drame Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu će se održati premijera predstave Ciganin, ali najljepši. Predstava je nastala na osnovu književnog predloška, romana Ciganin, ali najljepši Kristiana Novaka.

ROMI.HR

Prije predstavljanja romana Ciganin, ali najljepši na Interliberu 2016. godine razgovarali smo za portal romi.hr s Kristijanom Novakom, koji nam je tom prilikom, pored ostalog, rekao:

U suvremenoj hrvatskoj književnoj produkciji nema mnogo djela u kojima Romi igraju glavne uloge. Problem zasigurno nije u pomanjkanju interesa autorā. Čini mi se da je jedna velika zapreka u pisanju o likovima Romima činjenica da je bez istraživanja i intervjuiranja jako teško steći uvid u njihove stvarne životne probleme i kolektivne mehanizme, a druga je činjenica da će se onaj koji se upusti u takav pothvat suočiti s kritikom da pokušava nametnuti nekakav dominantan narativ o Romima (ili „romskom pitanju“) u Hrvatskoj. A takvo što podrazumijeva i (re)generiranje stereotipa, bilo pozitivnih, bilo negativnih. Te sam činjenice bio svjestan i prije nego što sam počeo pisati roman, kao što sam bio svjestan činjenice i da je jedna stvar pisati o romskoj obitelji koja živi na Peščenici, druga o Romima u Pitomači, treća o Romima koji žive u Međimurju. A ni njih ne veže jedna jedinstvena sudbina. Za mene bojazan od toga da me se prozove za pokušaj diktiranja „dominantnog narativa“ nije bio dovoljan da odustanem od pisanja.

Moj je autorski interes bio usmjeren na pojedinca koji je „otpao“ od čvrste strukture zajednice. Četiri su pripovjedne linije u romanu, od kojih jednu kazuje sredovječna Hrvatica zbog profesionalnog neuspjeha suočena s izolacijom u svome rodnom selu, drugu zidar Kurd koji bježi iz sjevernog Iraka u Francusku, treću policajac, a četvrtu mladi međimurski Rom u svojevrsnome dvostrukom stanju izopćenosti. Osim što njegova priča reflektira niz izazova i problema s kojima su Romi u Hrvatskoj suočeni, on se stjecajem okolnosti našao i u nemilosti moćnika unutar romske zajednice i traži svoje pravo na život kod „suprotne strane“. Najveći izazov i, nadam se, najveća vrijednost moga pisanja bila je u razumijevanju mehanizama kojim osoba tone u izolaciju te u prikazu cijene nove inkluzije.

Čini se da sam za sve to vezan i autobiografski. Dijete sam gastarbajtera pa se može reći da imam kakvu-takvu migracijsku pozadinu. Nadalje, imam osobni uvid u činjenicu da Međimurje i izbjeglice iz dalekih, krizama pogođenih krajeva imaju mnogo dulju zajedničku priču od one koju su mediji iskonstruirali svojim povremenim bacanjem svjetla na taj kraj. I treće, moje selo udaljeno je dva kilometra od romskog naselja Hlapićina, a sedam kilometara od drugoga romskog naselja, Sitnice. Bio sam svjedokom kako se situacija u posljednjih tridesetak godina stubokom promijenila i kako se u posljednje vrijeme zaoštrava do granice nasilja.

Može se ustanoviti da se u prosjeku povećao standard neromskog stanovništva, dok se standard Roma u prosjeku pogoršao. No isto tako, snažna su raslojavanja u tijeku i unutar romskih zajednica, o čemu sam dobio detaljne izvještaje od svojih ispitanika. Njihove su refleksije ukazivale na to da postoji rastuća ekonomska asimetrija unutar romskih zajednica, posljedica čega je kamatarenje, dužničko ropstvo i niz problema koji proizlaze iz tog spleta.

PREMIJERA
Dramsku predstavu Ciganin, ali najljepši će režirati Ivica Buljan, koji svoju kazališnu karijeru gradi i kao kritičar, pedagog i umjetnički ravnatelj. Njegove predstave prisutne su na mnogim pozornicama u Hrvatskoj i svijetu, a postavio je brojne tekstove domaćih autora. Dramatizaciju romana pripremio je Ivor Martinić, jedan od najzapaženijih hrvatskih dramatičara. Scenograf je Aleksandar Denić, kostimografkinja Ana Savić Gecan, skladatelj Mitja Vrhovnik Smrekar, dizajn svjetla priprema Sonda 4, a video Metka Golec.

U predstavi nastupaju veliki broj eminentnih hrvatskih glumica i glumaca: Nina Violić - Milena, Filip Vidović – Sandokan zvan Sandi, Franjo Kuhar - Japica Rudolf, Ivan Glowatzky - Milenin brat, Barbara Vicković - Milenina šogorica, Ana Begić - Fanika, Ksenija Marinković - Fanika starija, Nikša Kušelj - Nikola, Siniša Popović - Hamer, Vlasta Ramljak - Dracica, Mirta Zečević - Jadranka, Jelena Perčin - Goga, Kristijan Potočki - Štoplinof Drago, Dora Lipovčan  - Eliza), Alma Prica - Albina, Tin Rožman - Mirza, Ugo Korani - Tompo, Ivan Colarić - Jasmin, Livio Badurina - Đani, Bojan Navojec - Starješina, Alen Šalinović - Policajac, Dušan Bućan - Nuzat, Josip Brakus - Azad, Luca Anić - Dilara, Damir Markovina - Hasan, Nikša Kušelj - Grk Papous, Silvio Vovk - Prevoditelj, Luka Dragić - Plančić, Krešimir Mikić - Bule, Goran Grgić - Padolek, Slavko Juraga - Taradi, Ivan Jončić - Načelnik policije i Zijad Gračić - Patolog.

U kazališnoj adaptaciji romana Ciganin, ali najljepši ćemo pratiti mladog Roma Sandokana zvanog Sandi iz Bukovog Dola koji se zaljubi u međimurku Milenu, Hrvaticu iz susjednog sela Sabolščaka. Ona se, nakon što se razvela u srednjim godinama i ostala bez posla, vraća u rodnu kuću gdje se mora brinuti za djeda. Nuzat, Kurd iz Mosula u Iraku napušta obitelj i Irak u kojem plamti strašan rat i u potrazi je za obećanim životom u Europi, u Calaisu. Plančić, PR iz Policijske uprave zagrebačke poslan je na teren da pokuša zataškati ubojstvo koje može izazvati eksploziju nasilja i politički skandal. Ratni veteran pokušava održavati krhki mir u selu, a policajac pri kraju karijere opsjednut je neobičnim vizijama.

U najavi za predstavu Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu ističe se kako ''protagonisti ovoga briljantnog Novakova romana čine nevjerojatnu galeriju likova koju prepoznajemo iz strahova današnjice, a uokvireni su u majstorsko fikcijsko tkanje''.

Ovi osebujni antijunaci, kako se u najavi naglašava, ''nisu tipizirani predstavnici svoje nacionalne ili socijalne skupine, oni su plemeniti marginalci koji svojim ponašanjem odudaraju od stereotipa i na empatičan način ruše slike o predrasudama koje dominiraju u društvu kada se radi o njima. Priče se razdvajaju i na kraju spajaju oko krvavog ubojstva.''

Hrvatsko narodno kazalište najavljuje ''Raskošnu naraciju koja obuhvaća precizno ispripovjedane biografije iz četiri kulturološka kruga. Novakov je roman precizna socijalna i emotivna topografija identiteta. Jedan je većinski bijeli, ali dolazi iz panonske provincije, drugi je romski, iz istoga kraja, treći predstavlja onaj državni hrvatski, predstavljen preko vlasti iz Zagreba, a četvrti izbjeglički, kurdski.''

Romanu golem scenski potencijal, prema najavama, prije svega daje ''raskošan autorov stil sagrađen od elemenata krimića, melodrame, dokumentarnog materijala, socijalne drame, s elementima popularne (sub)kulture, koji uključuje i romske pjesme, od kojih je najpoznatija i naslov romana.''

Nakon premijere u subotu, 30. prosinca 2017. godine predstava će u siječnju igrati 3., 9., 19., 20. i 30. siječnja 2018. godine, a predstava će ostati u programu Hrvatskog narodnog kazališta do kraja sezone 2017./2018.

AUTOR
Kristian Novak rođen je 14. svibnja 1979. godine u Baden-Badenu, u Njemačkoj. Djetinjstvo je proveo u Sv. Martinu na Muri. Gimnaziju je pohađao u Čakovcu, diplomirao kroatistiku i germanistiku te doktorirao na Poslijediplomskom studiju lingvistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Šest godina radio je kao asistent na Odsjeku za germanistiku istoga fakulteta, a 2012. godine prelazi na Odsjek za kroatistiku Filozofskoga fakulteta u Rijeci, gdje danas predaje kao docent. Bavi se istraživanjima na području povijesne sociolingvistike, analize diskursa i jezične biografistike. Doktorski rad pod naslovom „Rekonstrukcija jezičnih biografija pripadnika ilirskoga pokreta. Prilog povijesnoj sociolingvistici hrvatsko-njemačkih jezičnih dodira“ obranio je u ožujku 2011. godine. Od 1998. do 2009. godine bio je standardni reprezentativac RH u karateu, osvajač je niza medalja na europskim i svjetskim prvenstvima.

Književnošću se počeo baviti u srednjoj školi. Mladenačka poezija objavljena mu je između ostaloga i u Antologiji međimurske mlade lirike (2011). Godine 2005. objavljuje roman Obješeni (Čakovec: Biblioteka Insula), a godine 2013. roman Črna mati zemla (Zagreb: Biblioteka KaLibar, Algoritam), koji osvaja T-portalovu nagradu za roman godine. Črna mati zemla ubrzo je doživjela nekoliko stranih izdanja, adaptirana je u radiodramu, a u pripremi je i filmska adaptacija. Godine 2016. objavljuje roman Ciganin, ali najljepši (Naklada OceanMore).

 
Povratak na sve vijesti