Vijesti ROMI.HR

ICERD zahtijeva od svih država stranka da se bore protiv svih oblika rasne diskriminacije i promiču razumijevanje među svim rasama. Konvenciju nadzire Odbor za uklanjanje rasne diskriminacije (CERD).
Godine 1965. Opća skupština Ujedinjenih naroda usvojila je Rezoluciju 2106, kojom je uspostavljena Međunarodna konvencija o uklanjanju svih oblika rasne diskriminacije (ICERD), koja je stupila na snagu 1969. godine. Izrada je provedena na vrhuncu procesa dekolonizacije i borbe protiv aparthejda, što je ponovno dovelo okrutnost diskriminacije u međunarodni fokus. Do kolovoza 2023. Konvenciju je ratificiralo 182 države.
Konvencija je posvećena „usvajanju svih potrebnih mjera za brzo uklanjanje rasne diskriminacije u svim njezinim oblicima i pojavama, te za sprječavanje i borbu protiv rasističkih doktrina i praksi kako bi se promicalo razumijevanje između rasa i izgradila međunarodna zajednica slobodna od svih oblika rasne segregacije i rasne diskriminacije.“
Prema ICERD-u, definicija rasne diskriminacije glasi: „bilo koja razlika, isključenje, ograničenje ili povlastica temeljem rase, boje kože, podrijetla ili nacionalnog ili etničkog podrijetla, koja ima za cilj ili učinak poništavanje ili umanjenje priznavanja, uživanja ili ostvarivanja, na ravnopravnoj osnovi, ljudskih prava i temeljnih sloboda u političkom, gospodarskom, društvenom, kulturnom ili bilo kojem drugom području javnog života.“
Također, postoje neke skupine ili pojedinci koje ICERD posebno spominje kao one koji su obično ranjiviji na rasnu diskriminaciju zabranjenu ICERD-om. To su sljedeće skupine: migranti, manjinske skupine, autohtoni narodi, izbjeglice i tražitelji azila. Kroz povijest su te skupine ili pojedinci identificirani od strane ICERD-a kao žrtve rasne diskriminacije u mnogim društvima. U Hrvatskoj su Romi, unatoč dugotrajnom nastanjivanju na području današnje Hrvatske, imali kontinuiranu povijest marginalizacije i društvene isključenosti, što je jedan od glavnih interesa ICERD-a tamo.

Sadržaj Međunarodne konvencije o uklanjanju rasne diskriminacije:
Konvencija ima preambulu i 25 članaka koje je moguće podijeliti u tri dijela, pri čemu prvi dio predstavlja definiciju rasne diskriminacije zabranjene ICERD-om (Članak 1) i obveze država stranaka (Članci 2 – 7). Te obveze uključuju zahtjev za odgovarajućim mjerama za uklanjanje rasne diskriminacije, uključujući rasnu segregaciju, aparthejd, govor mržnje i zločine iz mržnje; osiguranje institucionalne zaštite pojedinaca koji pripadaju određenim rasnim skupinama jamčeći im puno i jednako uživanje ljudskih prava te poduzimanje mjera u obrazovanju, poučavanju itd. za borbu protiv predrasuda koje dovode do rasne diskriminacije. Drugi dio uspostavlja nadzorno tijelo – Odbor za uklanjanje rasne diskriminacije (CERD) i njegov rad (Članci 8 – 16). Treći dio određuje elemente djelovanja Ugovora (Članci 17 – 25).

Uloga Odbora za uklanjanje rasne diskriminacije (CERD):
Odbor je temeljno nadzorno tijelo uspostavljeno Konvencijom i sastoji se od 18 neovisnih stručnjaka, koje predlažu njihove vlade. ICERD nastavlja pratiti situaciju u svakoj zemlji koja je ratificirala Konvenciju putem svog Odbora. Sve države koje su ratificirale Konvenciju moraju se pojaviti pred Odborom u Ženevi i podnijeti mu izvještaje. Odbor zatim daje konkretne preporuke o učinkovitom iskorjenjivanju različitih oblika rasizma prisutnih u svakoj zemlji.
Funkcije Odbora mogu se podijeliti u tri različite kategorije:
Prvo, ispitivanje izvještaja država stranaka i podnošenje godišnjih izvještaja Generalnoj skupštini prema Članku 9. Takvi izvještaji obično uključuju „sugestije i opće preporuke temeljene na ispitivanju izvještaja i informacija primljenih od država stranaka.“ U srpnju 2023. pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter podnijela je UN-ovom Odboru za uklanjanje rasne diskriminacije (CERD) Sjenkoviti izvještaj o provedbi Konvencije o uklanjanju svih oblika rasne diskriminacije u Hrvatskoj. Taj izvještaj uglavnom se bavi problemima s kojima se suočavaju pripadnici romske zajednice, ali i srpske nacionalne manjine i migranata, kao i kršenjima prava u radu, slučajevima zločina iz mržnje i govora mržnje.
Drugo, razmatranje pritužbi koje je jedna država stranka podnijela protiv druge, navodeći kršenje Konvencije, kako je opisano u Člancima 11-13. Na primjer, ispitivanje kolektivne pritužbe Europskog centra za prava Roma u Bugarskoj koja tvrdi da bugarska država krši prava Roma na socijalnu, pravnu i ekonomsku zaštitu kako je propisano međunarodnim standardima.
Treće, razmatranje pojedinačnih komunikacija prema Članku 14.
Glavne obveze Odbora su nadzor provedbe ICERD-a i pregled izvještaja država stranaka, upravljanje pojedinačnim komunikacijama, rješavanje ranih upozorenja i hitnih pitanja, pružanje općih preporuka, osiguravanje da civilno društvo bude upoznato s Konvencijom te širenje znanja o svjetskoj raširenosti rasne diskriminacije.

Izazovi ICERD-a:
ICERD ima globalni utjecaj na promicanje rasne jednakosti i borbu protiv rasizma. Nažalost, čak i danas postoji mnogo izazova u potpunoj provedbi ICERD-a i rješavanju stalnih problema rasne diskriminacije. Među njima su nedostatak svijesti i razumijevanja među ljudima o njihovim pravima prema ICERD-u ili o oblicima rasne diskriminacije općenito, što im može otežati prepoznavanje i prijavljivanje slučajeva diskriminacije; nedostatak zakona i učinkovitih mehanizama za borbu protiv diskriminacije; nedostatak političkog vodstva i opredjeljenja kod nekih vlada u pogledu borbe protiv rasne diskriminacije, bilo zbog nedostatnog prioriteta antirasističkih mjera ili zbog ukorijenjenih struktura moći.
Sveukupno, ICERD igra ključnu ulogu u borbi protiv rasne diskriminacije, prepoznajući potrebu za kontinuiranim naporima u stvaranju pravednijeg i uključivijeg društva. Ujedinjuje napore vlada, organizacija civilnog društva i pojedinaca kako bi se borili protiv rasne diskriminacije i promicala ljudska prava za sve. U Hrvatskoj je ostvaren napredak u području pravne zaštite i politika, ali još uvijek treba mnogo učiniti kako bi se riješile duboko ukorijenjene društvene i ekonomske nejednakosti s kojima se suočava romska zajednica, što se može postići kroz trajne napore i usvajanje načela ICERD-a.