Vijesti ROMI.HR

/
Print - MATERINJI JEZIK – TEMELJ IDENTITETA

MEĐUNARODNI DAN MATERINJEG JEZIKA

21. 2. 2020.
MATERINJI JEZIK – TEMELJ IDENTITETA

Što je jezik? Tehnički, jezik se može definirati kao strukturirana metoda komunikacije, ali u stvarnosti jezik je mnogo više od toga. Jezik je značajan dio identiteta jedne osobe, način na koji se povezujemo s drugima i razumijemo nasljeđe i kulturu. To je naročito slučaj kada su u pitanju jezici manjina koji često imaju jedinstveno nasljeđe i povijest ugnjetavanja, a jezik je često jedan od njegovih preostalih aspekata. Svakog 21. veljače Ujedinjeni narodi obilježavaju bogatstvo raznolikosti jezika, odnosno Međunarodni dan materinskog jezika

Autorica: Chloë Gabbar
Prevela: Milica Kuzmanović

Međunarodni dan materinskog jezika proglašen je 1999. godine na UNESCO-voj Općoj konferenciji, a prvi put je obilježen 21. veljače 2000. godine. Obilježavanje ovog dana bila je inicijativa Bangladeša, a datum je izabran u znak sjećanja na četiri učenika koji su ubijeni 21. veljače 1952. godine zbog kampanje za pravo na korištenje materinskog jezika, odnosno bangalskog jezika u Bangladešu, koji je tada bio dio Pakistana. Bangladeš se tada suočio s jezičkim ugnjetavanjem zapadnog Pakistana, nakon što je urdu službeno definiran kao jedinstveni nacionalni jezik.

Ovogodišnja tema Međunarodnog dana materinskog jezika je “Jezici bez granica”. Ona ukazuje na to koliko jezici mogu biti važni za mir i komunikaciju s onima “s druge strane granice”. Primjerice, jezik pomaže manjinskim skupinama da dijele zajedničku kulturu s drugim skupinama svoje zajednice u susjednim zemljama.

Materinski jezik, poznat još i kao prvi jezik, je onaj jezik kojem je dijete najranije izloženo i koji predstavlja temelj za osobnu kulturu i identitet osobe. Na isti način, ako je dijete izloženo utjecajima više jezika, smatrat će ih višejezičnim odnosno poliglotom, što će biti integrirano kao dio njihove kulture. Međutim, to može dovesti do nekih složenijih situacije za obitelji koje pripadaju etničkim manjinama, kojima je materinski jezik različit od jezika većine. Zbog toga su moguće poteškoće prilikom odlučivanja kojem jeziku dati prednost tokom odgajanja djece, što dalje može dovesti do smanjene određenosti u pogledu osobnog identiteta.

Međutim, ne zauzimaju svi jezici istu poziciju u društvu. U obrazovnim sustavima širom svijeta zastupljeni su samo određeni jezici. Prema procjenama UNESCO-a, čak 40% svjetskog stanovništva nema pristup obrazovanju na jeziku koji razumije.

To je čest slučaj u Hrvatskoj, jer je obrazovni sustav izgrađen (prilagođen) djeci čiji je maternji jezik hrvatski, što često nije slučaj s djecom romske nacionalnosti. Posljedica toga su djeca koja zaostaju u obrazovnom sustavu, što dalje otežava njihovu integraciju u društvu.

Ova jezična diskriminacija stvara kulturnu diskriminaciju prema jeziku i kulturi manjina. Prema podacima Ujedinjenih naroda, ugroženo je najmanje 43% od 6.000  jezika na svijetu. Broj jezika se brzo smanjuje, pogotovo jer mnogi od njih postoje samo u usmenom obliku, a govori ih mali broj ljudi, što znači da ima vrlo malo informacija o tim jezicima te ih je teško sačuvati.

Povijesno, smanjenje jezične raznolikosti širom svijeta uglavnom je uzrokovano ugnjetavanjem govornika, odnosno oni su ubijani, porobljavani ili im je zabranjivano govoriti maternjim jeziku. Rezultat toga je izuzetno mali broj izvornih govornika i izumiranje jezika. To je osobito bio slučaj tokom kolonizacije Amerika, kada su mnogi domorodački jezici izumrli jer je ogroman broj starosjedioca ubijen ili porobljeno. Procjenjuje se kako je od tada nestalo 75% onih jezika koji su se nekada govorili na teritoriji današnjih Sjedinjenih Američkih Država.

Između ostalog, broj živih jezika se smanjuje zbog toga što se neki jezici smatraju „privlačnijima“ od drugih, te ljudi radije uče jezike kojim govori veliki broj ljudi, kao što su engleski ili španjolski. Slabije zanimanje za jezike s manje izvornih govornika znači manje ljudi koji će govoriti tim jezicima, kao i manje obrazovnih kapaciteta koji će biti dostupni onima koji žele učiti jezike s malim brojem govornika.

Jezična raznolikost je vrlo važna, a izumiranje manjih jezika je kulturološka katastrofa. Svijet ima puno lica, te ako cijela populacija govori malim brojem jezika, mnoge će kulture i načini gledanja na svijet biti nedostupne. Što je svijet raznolikiji, to će ljudi biti tolerantniji prema onima koji su drugačiji od njih. Zato je Međunarodni dan materinskog jezika toliko važan, jer slavi različitost, toleranciju i budi znatiželju za jezicima.

 

 

What is a language? Technically, it can be defined as a structured method of communication but, in reality, it is much more. Language is a huge part of a person’s identity, it’s a way of connecting with others, understanding one’s heritage and culture. This is especially the case when it comes to minority languages which often have a unique legacy and a history of oppression, language often being one of the only remaining aspects thereof. Every 21st February, the UN celebrates the richness of language diversity with International Mother Language Day.

 

International Mother Language Day was first proclaimed in 1999 by the UNESCO General Conference and was observed for the first time on the 21st February 2000. The creation of this day was the initiative of Bangladesh and the date was chosen to commemorate four students who were killed on the 21st February 1952 for campaigning for the right to use their mother language, Bengali, in Bangladesh, which then was a part of Pakistan. It faced linguistic oppression from West Pakistan, after Urdu was ordained as the unique national language.

Every year, UNESCO chooses a focus for International Mother Language Day, this year 2020 being ‘Languages without Borders’. This illustrates how important languages can be for cross-border communication and peace. Language for example helps minority groups share common culture with other groups in neighbouring countries. 

A mother language, also known as mother tongue or first language, is the first language to which a child is exposed and poses the foundation for a person’s personal culture and identity. In the same way, if a child is exposed to multiple languages, they will be considered bilingual, which will be forged as part of their culture. However, this may sometimes create some more complicated situations for families belonging to ethnic minorities, for whom a minority language is their first language: they may be unsure of which language to prioritize when raising children, and this may lead to a certain amount of identical uncertainty.

But not all languages are given the same place in society: only a selection of languages are given a place in educational systems worldwide, with the UNESCO estimating that 40% of the world’s population don’t have access to education in a language they understand.

This is often the case in Croatia, with the educational system being built for children whose mother tongue is Croatian, which often isn’t the case for the children from the Roma minority. This results in children being left behind by the educative system, and therefore hindering their integration to society.

This linguistic discrimination creates a cultural one, with less widespread, mainly minority, languages and cultures being threatened. According to the United Nations, at least 43% of the world’s estimated 6000 languages are endangered. The amount of languages is decreasing rapidly, especially since many of them only exist orally and are spoken by few people, meaning that there is very limited evidence and it’s difficult to preserve them.

Historically, the reason for the decrease in worldwide linguistic diversity mostly stems from an oppression of the speakers, be it populations being killed, enslaved or prohibited from speaking their native language. This resulted in only a handful of native speakers remaining, and the languages eventually dying out. This was notably the case during the colonisation of the American continent, which saw many indigenous languages go extinct as so many native inhabitants were killed or enslaved: It is estimated that 75% of the langauges that were once spoken in what today is the United States have since disappeared.

The amount of languages is also decreasing due to some languages being considered “more attractive” than others, and people being more in favour of learning languages spoken by a large amount of people, such as English or Spanish for example. This results in a weaker interest for languages with less native speakers, meaning that ultimately, less people will speak those languages, and less educational resources will be available for those who wish to learn rare languages.

But linguistic diversity is so important and smaller languages going extinct is a cultural disaster. The world is multifaceted, and if the whole population speak only a handful of languages, many cultures and ways of viewing the world will be inaccessible. Furthermore, the more the world is diverse, the more tolerant people will be towards others that are different to them. Therefore, International Mother Language Day is so important, because it celebrates difference, tolerance and awakens curiosity to languages.

 

Galerija slika:

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Povratak na sve vijesti