Vijesti ROMI.HR

/
Print - NIKAD VIŠE

75. GODINA OD ZAVRŠETKA DRUGOG SVJETSKOG RATA

8. 5. 2020.
NIKAD VIŠE

Dan pobjede u Europi, također poznat kao VE dan, označava pobjedu Saveznika nad nacističkom Njemačkom u Drugom svjetskom ratu. Ove godine, svijet obilježava 75. godišnjicu od završetka najsmrtonosnijeg vojnog sukoba u ljudskoj povijesti. Dan je to i kada je završen genocid nad Romima. Suvremena Europa, a u velikoj mjeri i cijeli međunarodni poredak koji danas imamo, nastao je iz ruševina ovog rata. Pobjeda nad nacizmom i fašizmom 1945. godine desetljećima je oblikovala povijest europskih naroda. Međutim, postojanost ove pobjede ne smije se uzeti zdravo za gotovo.

Autor: Božidar Kolov
Prijevod: Milica Kuzmanović

Dan pobjede Europe obilježava se 8. svibnja, na dan kada je kapitulacija nacističke Njemačke 1945. godine stupila na snagu. Bivši saveznici iz zapadne Europe i Sjedinjene Američke Države ovaj datum obilježavaju kao Dan pobjede u Europi, dok Izrael, Ruasija i mnoge druge zemlje srednje i istočne Europe, Dan pobjede u Europi obilježavaju 9. svibnja. Formalni razlog ove neusklađenosti je vremenska razlika između Moskve i Berlina i komplicirana procedura predaje Njemačke. Međutim, osim nepodudarnosti tehničke prirode, različiti datumi obilježavanja Dana pobjede u Europi imaju simbolično i političko značenje, koje odražava podjele iz hladnog rata.

Ideja koju danas mnogi dijele, o slobodnoj, ujedinjenoj i prosperitetnoj Europi nije nova. Ta ideja poznata je već stoljećima unazad. Ona se, međutim, počela ostvarivati upravo nakon Drugog svjetskog rata kao posljedica šoka i traume koje je sukob donio.

Negacija krajnje desnih ideologija bila je prihvaćena kao neizostavan temelj ove nove Europe. Antisemitizam, ‘znanstveni’ rasizam, prezir prema demokraciji i socijalnim pravima, i isključivi etnonacionalizam koji je ‘nadahnuo’ propale režime, osuđeni su kao nepravedne i opasne ideje. Istovremeno su se pojavili različiti europski modeli socijalne države koji su stvorili jednake mogućnosti, dostupno stanovanje, zdravstvo, javno obrazovanje i socijalne usluge.

Međutim, mir i napredak u poslijeratnom svijetu bili su daleko od zagarantiranih. Sovjetske intervencije u Mađarskoj 1956. godine i Čehoslovačkoj 1968. godine, kao i utjecaj Sjedinjenih Američkih Država na promjene režima u Latinskoj Americi, neki su od mnogih primjera kako su sloboda i mir bili ugroženi nakon 1945. godine.

U posljednjih nekoliko godina, ponovni uspon ekskluzivističkog etno-nacionalizma i ksenofobne politike, podriva velika postignuća ostvarena pobjedom nad fašizmom. U nekoliko europskih zemalja sve je prisutniji pritisak na manjine, posebno na romsku nacionalnu manjinu, što u kombinaciji s rastućom nejednakošću i trenutnim ekonomskim teškoćama pokazuje kako je pobjeda nad nepravdom vrlo krhka.

Činilo se kako je prije 75 godina postojao konsenzus: Nikad više! Danas, taj poslijeratni poredak, sa svim svojim manama i proturječjima, propada. Hoće li sutra biti bolje ili gore, nije teoretsko pitanje, već praktično. Potrebno je da svi ponovno potvrde - Nikad više!

 

 

 

 

The Victory in Europe Day, also known as VE Day, marks the victory of the Allies over Nazi Germany in Second World War. This year, the world commemorates the 75th anniversary from the end of the deadliest military conflict in human history. It is also the day when the genocide against the Roma ended. Contemporary Europe and to a great extent the whole international order we have today were born in the ruins of this war. The victory over Nazism and fascism in 1945 shaped the history of European nations for decades but the perpetuity of this win, however, cannot be taken for granted.

The VE Day is commemorated on May 8th, the day of the effective capitulation of Nazi Germany in 1945. The former Allies in Western Europe and the United States mark this date as the day of victory, while Russia, Israel and many other countries in Central and Eastern Europe and the post-Soviet space observe May 9th. The formal reason for this mismatch is the time difference between Moscow and Berlin and the complicated procedure for the surrender of Germany. However, beyond the technicalities, the different dates of commemoration have also symbolic and political connotations which echo the divisions from the Cold War.

The idea of free, united, and prosperous Europe that many share today is not new and dates back to centuries ago. It began to materialize, however, precisely in the aftermath of the Second World War as a consequence of the shock and the trauma brought by the conflict.

The negation of far-right ideologies was accepted as an indispensable foundation of this new Europe. The anti-Semitism and the “scientific” racism, the disdain for democracy and social rights, and the exclusivist ethno-nationalism, which “inspired” the fallen regimes, were all condemned as unjust and dangerous ideas. At same time, the various European models of a welfare state emerged bringing about more equal opportunities, accessible housing, healthcare, public education, and social services.

The calm and prosperity in the post-war world were, nonetheless, far from guaranteed. The Soviet interventions in Hungary and Czechoslovakia in 1956 and 1968 respectively, and the U.S. involvements in regime change in Latin America were among the many cases when freedom and peace were under threat after 1945.

In the more recent years, the resurgence of exclusivist ethno-nationalism and xenophobic politics undermines greatly achievements of the victory over fascism. The increasing pressure on minorities - and in several European countries, especially on Roma – combined with the rising inequalities and the current economic hardships demonstrate that the win over injustice is very fragile.

It seemed, 75 years ago, that there is a consensus: Never again! Today, the post-war order, with all its flaws and contradictions, is fading away. Whether tomorrow would be better or worse, however, is not a theoretical question. It is a practical one and it takes the action of everyone to indeed reaffirm – Never again!

 

Galerija slika:

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Povratak na sve vijesti