Vijesti ROMI.HR

/
Print - POČEO IZBORINI PROCES ZA EUROPSKI PARLAMENT

RASPISANI IZBORI ZA EUROPSKI PARLAMENT

3. 4. 2019.
POČEO IZBORINI PROCES ZA EUROPSKI PARLAMENT
POČEO IZBORINI PROCES ZA EUROPSKI PARLAMENT

Građani Europske unije izlaze na izbore od 23. do 26 svibnja 2019. godine kako bi izabrali nove zastupnike Europskog parlamenta. Sukladno zakonu predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar Kitarević raspisala je izbore za Europski parlament za 26. svibanj 2019. godine.  Ovo je prilika i za sve Rome da izađu na izbore i glasaju za one predstavnike koji će na najbolji mogući način zastupati i braniti njihove interese.

ROMI.HR

Na posljednjim europskim izborima 2014. izlaznost na razini EU-a iznosila je 42,61 posto. Najveća izlaznost je bila u Belgiji i Luksemburgu, zemljama u kojima je glasanje obvezno. U Hrvatskoj je na birališta izašlo tek 25,24 posto, a među mladima u dobi od 18 do 24 godine taj je postotak još niži, tek 13 posto.

U trenutnom sazivu Europskog parlamenta sjedi 751 zastupnik, dok će ih u novom biti 705. Iako se ukupan broj zastupnika smanjuje izlaskom Velike Britanije iz EU-a (73 zastupnika), neke zemlje će dobiti od jednog do pet zastupnika više, a preostala mjesta će se čuvati za moguća buduća proširenja Unije. Hrvatsku bi u novom sazivu trebao predstavljati jedan zastupnik više, ukupno njih 12. Broj zastupnika bi se trebao najviše povećati Francuskoj i Španjolskoj koje će ih imati pet više nego dosad.

Članovi u Europski parlament iz Republike Hrvatske biraju se na temelju općeg, slobodnog i jednakog biračkog prava, neposredno na izborima tajnim glasanjem na mandat od pet godina. Pravo birati na ovim izborima imaju hrvatski državljani s navršenih 18 godina, te državljani drugih država članica Europske unije koji imaju prebivalište ili privremeni boravak u Republici Hrvatskoj prema Zakonu o strancima, ako nadležnom tijelu koji vodi registar birača podnesu zahtjev za upis u registar birača najkasnije 30 dana prije dana izbora.

Birač na glasačkom listiću može označiti jednog kandidata koji ima prednost pred ostalim kandidatima na listi za koju je glasao tzv. preferirani glas.

Pravo predlaganja stranačkih lista za izbore u EP imaju sve registrirane političke stranke u Hrvatskoj, samostalno ili kao zajedničku listu više stranaka, te birači u formi nezavisnih liste. Stranke ne moraju prikupljati potpise, dok birači za pravovaljanost prijedloga liste trebaju prikupiti najmanje 5000 potpisa birača, a prijedlozi lista moraju se predati Državnom izbornom povjerenstvu najkasnije do utorka 9. travnja u ponoć.

Članovi u Europski parlament biraju se primenom principa proporcionalne zastupljenosti i preferencijalnom glasanju. Teritorij Republike Hrvatske, uključujući biračka mjesta izvan granica Republike Hrvatske, čine jednu izbornu jedinicu.

Pravo na sudjelovanje u diobi za člana Europskog parlamenta ostvaruju liste koje na izborima dobiju najmanje 5% dobivenih glasova birača. Preferirani glasovi za pojedine kandidate se uvažavaju ako broj preferiranih glasova pojedinog kandidata iznosi najmanje 10% glasova koje je osvojila pojedina lista. Izabrani su oni kandidati sa svake liste kandidata koji su dobili najveći broj preferiranih glasova. Kada dva ili više kandidata dobiju isti broj preferiranih glasova, odlučujući je poredak na listi kandidata.

Ustavnost i zakonitost izbora članova u Europski parlament iz Republike Hrvatske nadzire Ustavni sud Republike Hrvatske. Ocjenjivanje ponašanja sudionika izbora tijekom izborne promidžbe i samog postupka izbora te izvanupravni nadzor izborne promidžbe provodi Etičko povjerenstvo.

Prigovor zbog nepravilnosti u postupku kandidiranja i u postupku izbora za članove u Europski parlament mogu podnijeti Državnom izbornom povjerenstvu političke stranke, nositelji kandidacijske liste grupe birača, kandidati za članove u Europski parlament, najmanje 100 birača.

Financiranje izborne promidžbe na izborima za članove u Europski parlament iz Republike Hrvatske propisano je Zakonom i svaka lista najviše može potrošiti 4 milijuna kuna.

Nakon izbora svibnja novoizabrani zastupnici EP-a počinju međusobno pregovarati o formiranju političkih skupina. Za formiranje političke skupine potrebno je najmanje 25 zastupnika EP, a u skupini treba biti zastupljena najmanje jedna četvrtina država članica Europe.

Deveti saziv Europskog parlamenta započet će svoj mandat 2. srpnja kada će na konstituirajućoj sjednici u Strasbourgu izabrati predsjednika, 14 potpredsjednika, pet kvestora te odlučiti o broju i sastavu stalnih odbora EP-a.

 
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Povratak na sve vijesti