Vijesti ROMI.HR

Recenzent Vladimir Geiger, s Hrvatskog instituta za povijest, rekao je kako se ovo djelo znanstvenim pristupom uvodne studije i kritičkom obradom objavljenog arhivskog i muzejskog gradiva može uspoređivati s najboljim do sada u hrvatskoj historiografiji objavljenim zbirkama izvora o temi represivnih obilježja NDH u vrijeme Drugoga svjetskog rata.

Govoreći o temi, naglasio je kako je riječ o nedvojbeno važnoj temi za suvremenu hrvatsku povijest te je istaknuo vrijednost ovog rada i zbog toga što donosi mnogobrojne podatke i dokumente koji znače napredak u istraživanju ove problematike i poticaj za daljnja istraživanja.

Goran Hutinec rekao je da je veliki trud uložen u ovu knjigu, posebice od strane Danijela Vojaka, koja predstavlja ozbiljan historiografski napor koji će odrediti smjernice za buduća nastojanja u osvjetljavanju povijesti Roma u Hrvatskoj.

Dodao je da je, kada govorimo o ovoj knjizi, potrebno istaknuti primjere intervencija u korist Roma. Takvi slučajevi se mogu pronaći i u korist drugih progonjenih naroda, Židova i Srba. Osvrnuo se na nogometnu utakmicu između Hrvatske i Izraela održanu krajem ožujka u Osijeku, na kojoj se skandiralo „za dom spremni“.

Svjedoci smo velikog neznanja koje često proizlazi ne samo iz nemogućnosti da se nešto sazna nego isto tako i zle namjere. Radi se o vrlo ružnim skandiranjima koja bole mnoge članove hrvatskog društva i bacaju ružno svjetlo na Hrvatsku. Zapravo najbolja obrana protiv toga će biti ovakva djela i knjige koje pokazuju da hrvatsko društvo ima snage suočiti se s prošlošću. – izjavio je Hutinec.

Bibijana Papo je istaknula da su u sklopu istraživanja na kojem se temelji ova knjiga pronađeni dokumenti koji daju primjere otpora Roma. To je posebno važno jer Rome se ne treba promatrati samo kao pasivne žrtve  u kontekstu Drugoga svjetskog rata već i kao one koji su pružali otpor. Ta tematika zaslužuje daljnji interes povjesničara, naglasila je.

Još uvijek je otvoreno i pitanje povrata romske imovine i odštete romskoj zajednici. Ovo je istraživanje doprinijelo pronalasku dokumentacije o značajnoj imovini Roma koja je bila oteta i/ili uništena te bi bilo potrebno uključenje i pravnih stručnjaka.

Primarna motivacija za moje uključenje u ovo istraživanje je postojeća društvena nepravda koja nije bila prisutna samo za vrijeme Drugoga svjetskog rata kada su Romi na rasnoj osnovi progonjeni i ubijani, nego je bila prisutna i nakon završetka rata zato što dugo vremena nije bilo priznato da je i nad romskim narodom počinjen genocid. Proces priznanja genocida nad Romima teče teško i malim koracima. - rekla je Papo.

Papo smatra da su u društvu i dalje prisutne ideje koje se baziraju na rasnoj osnovi i koje su diskriminatorne. Istaknula je da se nada da će ova knjiga biti upotrebljavana na prvom mjestu u obrazovnim institucijama i da će je nastavnici iskoristiti kako bi poučavali ne samo o povijesti genocida nad Romima na području NDH, nego i kao alat koji će koristiti u razvijanju tolerancije i nediskriminacije kod mladih.

Danijel Vojak je rekao da je ideja za ovu knjigu nastala na temelju razmišljanja o tome što hrvatskoj historiografiji strašno nedostaje. Na tragu istraživača kao što su Karola Fings, Michelle Kelso i Gerhard Baumgartner pripremljen je istraživački koncept kojeg su podržali Institut Ivo Pilar, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta te Romsko nacionalno vijeće, s kojima je dobio priliku provesti jednogodišnji projekt. Istraživanje se provodilo u arhivskim, muzejskim i knjižničnim institucijama u Hrvatskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini.

Arhivisti i muzealci u lokalnim arhivima i muzejima u Hrvatskoj nisu niti bili svjesni da se u njihovim  institucijama nalaze vrijedni dokumenti koji govore o genocidu nad Romima. Zahvalio bi se ponajviše mojem Institutu, Ministarstvu obrazovanja i Romskom nacionalnom vijeću na potpori i nećemo ostati na ovome, moramo nastaviti s radom jer postoji još mnogo toga što je ostalo neistraženo.

Alen Tahiri je uvjeren da ova studija demantira sve one koji su sumnjali u ovaj projekt, a bilo je povjesničara koji su navodili da u okviru ovog projekta neće biti pronađena neobjavljena arhivska građa koja se odnosi na stradanje Roma u NDH te je ujedno izjavio da je knjiga Stradanje Roma na području NDH 1941.-1945. polazna točka u istraživanju stradanja Roma za one koji se žele baviti tom temom.

Posebice se u knjizi obrađuje važan fenomen takozvanih „bijelih Cigana“, romske sjedilačke skupine muslimanske vjeroispovijesti u BiH, koja je u pravilu izuzeta državne represije i to kao rezultat različitih intervencija muslimanskih vjerskih društvenih elita. -  recenzent knjige, ministar kulture Zlatko Hasanbegović

Hasanbegović je također naveo i da su položaj i stradanje Roma u NDH još uvijek historiografski neistražena tema koja se nalazi iz različitih razloga na marginama istraživanja stradalništva drugih etničkih skupina, Židova, Srba, ali i stradalništva u kontekstu poratne komunističke represije. Smatra da iz tog razloga ova knjiga dopunjuje i produbljuje dosadašnje spoznaje o toj temi, a zbog svoje izrazito dokumentarne podloge predstavljat će nezaobilazan rad za daljnja istraživanja stradanja i sudbine Roma u NDH.