Vijesti ROMI.HR

/
Print - PRVI ODGOVORI NA ZAHTJEV ZA NASTAVU HRVATSKOG

NASTAVAK PRIČE O ZABORAVLJENIM UČENICIMA

4. 4. 2020.
PRVI ODGOVORI NA ZAHTJEV ZA NASTAVU HRVATSKOG

Na zahtjev da u sklopu Škole na Trećem organizira i realizira televizijski posredovana nastava hrvatskog jezika za svu djecu koja ne znaju ili nedovoljno poznaju hrvatski jezik reagirala je Lora Vidović, pučka pravobraniteljica ističući kako, obzirom da se radi o pravu djece na obrazovanje, ovaj slučaj je u nadležnosti pravobraniteljice za djecu Helenica Pirnat Dragičević. Stigao je odgovor i iz Ministarstva znanosti i obrazovanja, a u Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina ističu kako su i oni reagirali.

ROMI.HR

U odgovoru na zahtjev da se u sklopu ''Škole na Trećem'' organiziraje i realizira televizijski posredovana nastava hrvatskog jezika za svu djecu koja ne znaju ili nedovoljno poznaju hrvatski jezik, koji je u ime pučke pravobraniteljice uputila Tena Šimonović Einwalter, zamjenica pučke pravobraniteljice, pored ostalog, navedeno je i slijedeće:

Posebno je ranjiv, a iz trenutno postojeće nastave i isključen, dio djece pripadnika/ca nacionalnih manjina, kojima je hrvatski drugi jezik te ga dio njih vrlo slabo poznaje, jer se u svojim domovima i u zajednicama u kojima žive služe materinskim jezikom, te izbjegla djeca, djeca tražitelji azila, azilanti te stranci pod privremenom zaštitom, koja uopće ne znaju ili ne poznaju dovoljno hrvatski jezik. Osim toga, kako se ne realizira niti nastava na jezicima nacionalnih manjina, iako ju je Ministarstvo znanosti i obrazovanja prema Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina dužno osigurati.

Iz postupanja u predmetima pripadnika romske nacionalne manjine te suradnje s romskim udrugama, njihovim vijećima i predstavnicima, poznato nam je da je najveća prepreka s kojom se romski učenici susreću u redovnom školskom sustavu upravo posljedica izražene jezične barijere, jer se većina romske djece, posebno na području Međimurske županije, s hrvatskim jezikom susreće tek s početkom pohađanja jednogodišnjeg predškolskog programa, a u većoj mjeri tek s polaskom u osnovnu školu. Zbog siromašnog vokabulara i nedostatnog razumijevanja hrvatskog jezika teško prate redovne nastavne procese, a nedostatno vladanje jezikom, osim otežanog savladavanja gradiva, ograničava i njihove komunikacijske i socijalne vještine.

Ukoliko izostane pripremna nastava hrvatskog jezika, romskoj djeci bit će još teže, vjerojatno i nemoguće, nadoknaditi zaostatke u poznavanju hrvatskog jezika, a time će se prolongirati i nejednakost njihovih početnih pozicija u odnosu na njihove neromske vršnjake, koja će ostaviti trag tijekom cijelog školovanja.

Osim toga, smatramo kako je televizijski posredovanu pripremnu nastavu potrebno osigurati i izbjegloj djeci, djeci tražiteljima azila, azilantima te strancima pod privremenom zaštitom, koja uopće ne znaju ili ne poznaju dovoljno hrvatski jezik. Takva bi nastava bila višestruko korisna, jer bi, osim djeci, koristila i odraslima te bi se tako doprinijelo uspješnijoj integraciji svih osoba koje uživaju zaštitu u Republici Hrvatskoj.

Zaključno, Tena Šimonović Einwalter, zamjenica pučke pravobraniteljice naglašava kako je s nastavom na manjinskim jezicima ove školske godine već bilo problema, s obzirom da niti s početkom drugog polugodišta nisu sva djeca koja pohađaju nastavu na jeziku nacionalne manjine dobili sve propisane udžbenike, a pritužbu na diskriminaciju koju smo zbog toga zaprimili ustupili smo pravobraniteljici za djecu.

 

Sa sadržajem zahtjeva Anntonije Petrićušić, koji je podržalo i Romsko nacionalno vijeće, se možete upoznati ovdje.

 

Prema dostupnim informacijama, na ovaj zahtjev Antonije Petrićušić još nema reakcija od Aleksandra Tolnauera, predsjednika Savjeta za nacionalne manjine, Vladimira Bileka, predsjednika Kluba zastupnika nacionalnih manjina u Hrvatskom Saboru, Helence Pirnat Dragičević, Pravobraniteljica za djecu te Nadzornog odbora i Programskog vijeća HRT-a koji su zahtjev također primili. 

 

Za sada je odgovor stigao samo od Marka Košičeka, glavnog savjetnika u Ministarstvu znanosti i obrazovanja. U odgovoru su opisane okolnosti unutar kojih Ministarstvo u suradnji s Hrvatskom radiotelevizijom kreira i izvodi poseban program na HRT3 „Škola na Trećem“ te se priznaje kako su u Ministarstvu ''Svjesni da postoje i druge potrebe učenika koje se ne mogu riješiti HRT-ovim programom.''

Na kraju odgovora dr. sc. Marka Košičeka doc. dr. sc. Antoniji Petrićušić ističe se:

''Uvažavajući činjenicu da dobro baratate pravnom terminologijom, upoznati ste s radom HRT-a i da ste se kako ste spomenuli javno angažirali s roditeljima oko nastave na daljinu, voljeli bismo čuti konkretne prijedloge za pomoć, nadogradnju i proširivanje trenutno dostupnog koncepta.''

 

Alen Tahiri, ravnatelj Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, odgovorio je na zahtjev te izvjestio kako je ''Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina kao stručna služba Vlade Republike Hrvatske za zaštitu i promicanje ljudskih prava, već ranije samostalno pisanim putem izvijestio Ministarstvo znanosti i obrazovanja o saznanjima koja ima u vezi nemogućnosti ravnopravnog sudjelovanja u obrazovanju, za djecu pripadnike nacionalnih manjina, posebice romske, u nastalim okolnostima.''

Iz navedenog nije jasno vidljivo poduzima li Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina dodatne aktivnosti na promjeni situacije odnosno poduzima li mjere na osiguravanju da se u sklopu ''Škole na Trećem'' organizira i realizira televizijski posredovana nastava hrvatskog jezika za svu djecu koja ne znaju ili nedovoljno poznaju hrvatski jezik ili se Ured zadržao na izvještavanju Ministarstva o saznanjima koje ima.

 

Galerija slika:

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Povratak na sve vijesti