Vijesti ROMI.HR

/
Print - SPOMENIK GANDHIJU U ZAGREBU

NE POSTOJI PUT KA MIRU, MIR JE PUT!

7. 10. 2019.
SPOMENIK GANDHIJU U ZAGREBU
SPOMENIK GANDHIJU U ZAGREBU

Na 150. godišnjicu rođenja Mahatme Gandhija, vođe indijskog pokreta osamostaljenja i čovjeka čije je ime postalo sinonim za nenasilni otpor u Zagrebu mu je otkriven spomenik. Ujedinjeni narodi su datum njegovog rođenja – 2. listopad proglasili Međunarodnim danom nenasilja.

ROMI.HR

U Zagrebu, u parku pored jezera Bundek na Novom Zagrebu, povodom 150. godišnjice Gandhijeva rođenja, otkrivena je njegova statua. Spomenik je poklon Veleposlanstva Indije u Republici Hrvatskoj.

Spomenik su zajednički otkrili veleposlanik Indije u Hrvatskoj Arindam Bagchi, predsjednik hrvatske Vlade Andrej Plenković i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.

Obraćajući se prisutnima veleposlanik Bagchi je podsjetio kako je ovaj spomenik obećanje predsjednika Indije Rama Natha Kovinda prilikom njegovog posjeta Hrvatskoj ranije ove godine.

Predsjednik Vlade Plenković, obraćajući se skupu naglasio je skromnost i asketizam koji su krasili Gandhija i koji je svojoj zemlji pomogao steći neovisnost te citirao Gandhija: ''Jedini način da živiš je da pustiš druge da žive''.

Gradonačelnik Bandić je u svom obraćanju istakao kako ovaj kip simbolizira prijateljstvo između Indije i Hrvatske te je istaknuo kako Ghandijev život može biti primjer svima nama.

Akademski kipar Ram Vanai Sutra autor je spomenika. Spomenik u Zagrebu visok je 2 metra i 30 centimetar. Nalazi se na postolju na koji su ugravirane riječi Gandhijeve poruke: „There is no way to peace, peace is the way“ odnosno u prijevodu na hrvatski: ''Ne postoji put ka miru, mir je put''.

Ram Vanai Sutra je autor koji je u više od 40 godina svoje umjetničke karijere napravio više od pedeset monumentalnih skulptura. Između ostalog, dizajnirao je Kip jedinstva, koji je podignut u indijskoj saveznoj državi Gujarat, državi u kojoj se rodio i Mahatma Gandhi. Kip je to koji je svojom visinom najviši kip na svijetu.

Mohandas Karamchand Gandhi poznat kao Mahatma odnosno ''velika duša'' Gandhi rođen je prije 150 godina, 2. listopada 1869. godine u Porbandaru na području današnje indijske savezne države Gujarat u tadašnjoj ''Britanskoj Indiji''. Umro je 30. siječnja u New Delhiju.

U povijesti je ostao zapamćen po nenasilnoj revoluciji koja je dovela do osamostaljenja odnosno oslobođenja od kolonijalnog ropstva Indijskog potkontinenta odnosno područja na kojemu su sada, prema broju stanovnika, tri države koje ulaze u najveće na svijetu od kojih je najveća Indija koja će uskoro preteći Kinu i postati najmnogoljudnija zemlja na svijetu.

Ime Gandhi postalo je svjetski sinonim za nenasilnu borbu odnosno pružanje otpora nenasilnim metodama. Nakon studija prava u Londonu vratio se u Indiju, a nakon toga u je proveo 20 godina u Južnoafričkoj Republici i često bio zatvaran zbog svoje borbe za prava ljudska prava prvenstveno obespravljenih indijskih migranata.

Nakon mučnih iskustava s fizičkim nasiljem kojeg je i sam bio žrtva odlučio se za nenasilne oblike otpora i u tome ostao ustrajan do kraja života. Na Gandhija su značajan utjecaj imao ruski pisac Lav Tojstoj i američki pisac Henry David Thoreau posebice knjigom Građanski neposluh. Principe svog nenasilnog djelovanja nazvao je Satyagraha.

Po povratku u domovinu aktivirao se 1919. godine u pretvorio Indijski nacionalni kongres u snažnu i masivnu organizaciju te postao vođa borbe za samostalnost i slobodu Indije. Gandhijevo zalaganje za nenasilje, znano još i kao ahimsa, na sanskrtu: nepovrjeđivanje, bilo je izraz životnog puta koji propovijeda hinduizam.

Godine 1944. britanska vlada pristala je na nezavisnost Indije pod uvjetom da dvije suprostavljene nacionalističke grupe, Muslimanska liga i Kongresna stranka, riješe svoje razlike. Gandhi se oštro suprotstavio podjeli Indije na dvije države, što je zahtijevala Muslimanska liga, ali je na kraju ipak morao pristati nadajući se kako će mir između dvije vjerske skupine biti postignut nakon što muslimani zadovolje svoje separatističke težnje. Indija i Pakistan postale su zasebne i samostalne države kada su im Britanci priznali nezavisnost 1948. godine. Dana 30. siječnja, dok je bio na putu k mjestu gdje je vršio večernju molitvu, napao ga je i ubio, hindu fanatik Nathuram Godse i tako je završio život čovjeka koji je nenasilje pretvorio u alternativu društvenih revolucija.

 
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Povratak na sve vijesti