Vijesti ROMI.HR

/
Print - SVJETSKI DAN BORBE PROTIV TRGOVANJA LJUDIMA

TRGOVANJE LJUDIMA – MODERNO ROPSTVO

31. 7. 2018.
SVJETSKI DAN BORBE PROTIV TRGOVANJA LJUDIMA

Prema podacima Ujedinjenih naroda (UN) , djeca čine gotovo trećinu žrtava trgovine ljudima širom svijeta, dok Međunarodna organizacija rada procjenjuje da su 21 milijun osoba žrtve prisilnog rada na globalnom nivou.

Autorica: Sindirela Bobarić

Rezolucijom Ujedinjenih naroda, 30. srpnja, proglašen je Svjetskim danom borbe protiv trgovanja ljudima.

Svake godine 30. srpnja, obilježava se Svjetski dan borbe protiv trgovine ljudima. Na taj dan nastoji se organiziranjem različitih akcija na međunarodnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini podići svijest javnosti, spriječiti ovaj zločin i pokazati solidarnost sa žrtvama.

Jedan od većih globalnih problema koji utječe na život i krši temeljna ljudska prava, integritet i zdravlje milijuna ljudi diljem svijeta je trgovanje ljudima. Trgovanje ljudima nastaje kao posljedica loše gospodarske situacije u nekoj zemlji, neravnopravnosti spolova, socijalne isključenosti, nejednakih mogućnosti zapošljavanja na tržištu rada, ekonomske nejednakosti i korupcije, ali i ratova i velikih katastrofa. Osobe koje žive na margini društva - siromašni, nezaposleni i migranti su pod najvećim rizikom.

Iskorjenjivanje trgovine ljudima neizbježno je dugotrajan proces koji zahtijeva uklanjanje brojnih temeljnih uzroka problema (poput rodne nejednakosti, siromaštva, prava manjina, obrazovanja i zdravstvene skrbi) te onemogućavanje djelovanja kriminalnih mreža.

Trgovina ljudima po naravi je nezakonita djelatnost koja se odvija u strogoj tajnosti pa su dostatni i usporedivi statistički podatci rijetko dostupni. S obzirom na složeni kontekst, mnogobrojne prioritete i ograničene resurse, Sud je utvrdio da je potpora EU-a borbi protiv trgovine ljudima u južnoj i jugoistočnoj Aziji bila djelomično djelotvorna.

Međunarodna organizacija rada procjenjuje da su 21 milijun osoba žrtve prisilnog rada na globalnom nivou.

“Ova procjena uključuje i žrtve trgovine ljudima za prisilan rad i seksualnu eksploataciju”, navode iz UN-a.

Djeca čine skoro trećinu svih žrtava trgovine ljudima širom svijeta, prema izvještaju Ureda Ujedinjenih nacija za drogu i kriminal (UNODC) o trgovini ljudima.

“Pored toga, žene i djevojke čine 71 posto žrtava trgovine ljudima”, navode iz UN-a.

Ove godine, Ured Ujedinjenih naroda za drogu i kriminal izabrao je “Odgovor na trgovinu djecom i mladima” kao fokus Svjetskog dana borbe protiv trgovine ljudima.

“Ovogodišnja kampanja naglašava činjenicu da su gotovo trećina žrtava trgovine ljudima djeca, a tema skreće pažnju na život s kojima se suočavaju djeca žrtve trgovine ljudima i na eventualne akcione inicijative vezane za zaštitu i osiguravanje pravde za djecu žrtve”, dodali su iz UN-a.

Aktivnostima usmjerenima promicanju ove borbe protiv trgovanja ljudima u Hrvatskoj, koja je okarakterizirana kao tranzitna zemlja za krijumčarenje ljudima, rukovodi Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske, a podupiru ih i udruge civilnog društva poput Mreže Petra.

Rana udaja, maloljetnički i ugovoreni brakovi na našim prostorima još uvijek su tabu-tema i prema predrasudama, vezani su uglavnom za romsku populaciju.

Prema tradiciji, takvi brakovi obično uključuju mlade nevjeste i mladoženje, koji razmjenjuju robu ili novac, kao dio rituala darivanja putem miraza, a koji je predstavljen kao cijena mlade, odnosno nevjeste.

Ova praksa doprinosi zbunjenosti o tome što je od toga slučaj trgovine ljudima, a što nije. Međunarodno priznata definicija trgovine ljudima može ponekad značiti da romske kulturne prakse budu pogrešno interpretirane kao slučajevi trgovine ljudima.

Rani brakovi se prijavljuju, jer su nezakoniti i djeca ovih mladih parova se vrlo rijetko prijavljuju u matične knjige rođenih što ih čini podložnim trgovini ljudima i nezakonitom usvajanju.

Prodaja maloljetnica za miraz, koji može biti samo jedan konj, čest je slučaj u romskoj populaciji, a zbog rane „udaje“, javlja se i veliki broj maloljetničkih trudnoća. Trgovanje ljudima obuhvaća prisilu i iskorištavanje. Tako da se svaki maloljetnički brak ne može svrstati u tu kategoriju. I nije to samo problem romske manjine. U Zagrebu je zabilježen najveći broj primjera trgovine ljudima, ali tamo ima i najviše stanovnika.

Trgovanje ljudima, ili kako se još naziva moderno ropstvo, znači prodaju ljudskih bića u svrhu seksualnog iskorištavanja (prisilna prostitucija, izrada pornografskog materijala, prinudno sklapanje brakova), radne eksploatacije na gradilištima, poljoprivrednim dobrima i domaćinstvima, prisilnog prosjačenja, nelegalnog usvajanja i prisilnog oduzimanja organa.

Postoji bezbroj metoda kojima se trgovci ljudima koriste za pronalaženje novih žrtava, a najčešće su to sklapanje "prijateljstava", direktno ili putem interneta, lažni oglasi za posao te posredovanje prilikom zapošljavanja u inostranstvu.

 

Galerija slika:

Povratak na sve vijesti