Vijesti ROMI.HR

Romi u Hrvatskoj su jedna od mnogih priznatih nacionalnih manjina, osim toga oni su jedina nacionalna manjina koja je priznata u Hrvatskoj, a koja pripada i drugoj rasi. Oni su narod koji je većinski živio nomadskim načinom života. Za vrijeme turskih osvajanja, Romi su bili cijenjeni u svom zanatu. Bavili su se različitim zanatima kao što je izrađivanje kojekakvih predmeta. Bili su prilično dobri u tome i to im je omogućilo lijepi život. Zbog manjka obrazovanja, uvijek su bili zaposleni kao nekvalificirana radna snaga i bili su dobro plaćeni.

U javnosti su često diskriminirani zbog svog nomadskog stila života. Etiketirani su kao narod bez higijene, narod koji krade, laže i koji se ne želi obrazovati i prilagoditi državi u kojoj je rođen i živi. No to nije istina, mnogo je onih koji se trude i žele integrirati te biti prihvaćeni i živjeti kao i većinska zajednica.

U Hrvatskoj je za Rome jako bitan faktor prijateljstva, prihvaćanja i integracije. Naspram većinskog stanovništva Romi su u startu u vrlo nepovoljnom položaju. Zbog navedenih etiketa Romima je oduvijek bilo teško sprijateljiti se, biti prihvaćen i u sklopu toga integrirati se. Zamislite kako je teško kada ste romsko dijete ili tinejdžer koji prvi put kreće u školu. Znate li da mnogi mladi Romi i Romkinje kada krenu u osnovnu ili srednju školu, imaju strahove misleći kako neće moći naći prijatelja i biti prihvaćeni kao takvi? Ovakve misli se vrte u glavi svakog Roma i Romkinje, prilikom nadanja u mogućnosti prijateljstva, dobrosusjedskih odnosa s lokalnom zajednicom, pronalaska poslova, i budućeg partnera/ice.

Osim onih integriranih Roma koji najčešće žive u gradovima, postoje i oni koji žive u izoliranim naseljima u Hrvatskoj gdje im se otežava mogućnost da razviju međuetnička miješana prijateljstva. Romima a pogotovo mladim Romkinjama i Romima je oduvijek bilo mnogo teže probiti se do nekog društvenog položaja u većinskoj zajednici. Osim  većinskog stanovništva, ponekad ih koči i njihova vlastita romska zajednica koja vrednuje drugačije običaje i stil života od ostatka stanovništva.

Kada govorimo o prijateljstvu, prihvaćanju i integraciji, možemo zaključiti kako su Romi od prošle godine u vrlo nepovoljnom položaju. Zbog raznih prosvjeda usmjerenih protiv Roma u javnosti, medijima i internetu kao svojevrsnom dvorištu 21. stoljeća, porasla je razina mržnje kao i govor mržnje usmjeren prema Romima.

Prijateljstvo je bilo oduvijek važno, ali kad se radi o nevolji onda je posebno važno.  Romi su u nevolji i nepovoljnom položaju kojeg se ne mogu sami riješiti. Bitno je da u tome osim Roma, sudjeluje i većinsko stanovništvo te da daje priliku svakoj Romkinji i Romu kao pojedinačnoj osobi koja sa svojom osobnošću i etničkom pripadnošću donosi dobre i loše strane sebe kao i svaka osoba na svijetu.

Skoro pa iza svakog uspješnog i integriranog Roma stoji jedan ili više prijatelja neroma, koji su ih usmjeravali ka boljem i pritom osjećali svoju građansku dužnost da im pomognu prijateljstvom i prihvaćanjem.

Jednom kada Romi započnu živjeti načinom života kao i njihovi prijatelji neromi, sigurno se neće vratiti na staro. Prihvaćanje i prijateljstvo je najbolji način za ljubav, mir i integraciju. Dobra volja, energija i prijateljstvo većinskog stanovništva ovisi o najbitnijem dijelu integracije Roma.

Danas je Međunarodni dan prijateljstva, javite se svojem najboljem prijatelju i pokažite mu koliko vam znači. Obilježavanje ovog dana predloženo je 30. srpnja, 1958. godine od strane tadašnjeg Međunarodnog saveza prijateljstva. To je organizacija koja se bavila podržavanjem kulture i mira kroz prijateljstvo. Mnogo godina kasnije, 2011. godine, Ujedinjeni narodi su na svojoj Općoj skupštini proglasili 30. srpnja, Međunarodnim danom prijateljstva.

Kako su godine tekle, tako se i povećavala popularnost društvenih medija u svijetu. Zbog te činjenice se ovom Međunarodnom danu počela pridavati sve veća važnost. Osim toga, u sklopu obilježavanja ovog dana se u mnogim državama provode mnoge aktivnosti koje služe povezivanju ljudi i sklapanju prijateljstva osoba različite dobi, vjere, nacije, rase i sl.

Ovaj dan postoji kako bi se obilježavalo prijateljstvo, no ljubav prema pravom prijatelju bi se trebala pokazivati svaki dan. Svi znamo koliko je bitno imati prijatelja, te da su oni pravi prijatelji rijetkost. Nekoga tko će biti uz vas u svim vašim usponima i padovima, netko tko će biti uz vas kada ste sretni ili tužni, kada ste neodlučni ili zabrinuti, nekoga tko će vas bolje znati nego vi sami sebe. Pravi prijatelj će bez riječi znati što govori vaš pogled, neće vas osuđivati bez obzira na vaše dobre i loše osobine koje donosite sa sobom, niti će vas se sramiti bez obzira na vašu vjeru, naciju, rasu i sl. Pravo prijateljstvo je nesebično i najčešće vas pravi prijatelj usmjerava i savjetuje ka boljemu. Svi vi koji u trenutku čitanja ovog članka znate da imate barem jednog pravog iskrenog prijatelja, trebali bi znati da ste sretnici, zahvalite im na tome ponekad, na svoj način.

Oni koji danas imaju prijatelje koje su stekli još u djetinjstvu, jako su sretni, jer vas takvi prijatelji najčešće najdublje poznaju. To su djeca, a danas ljudi s kojima smo se družili još od malih nogu i zauvijek ćemo ih pamtiti bez obzira jesmo li i danas najbolji prijatelji.

Takvi prijatelji su nas vidjeli u našim najranijim i najblesavijim fazama života. Družili su se s nama dok smo nosili ružne aparatiće za zube, odjeću koju su nam roditelji izabirali, dok smo plakali i smijali se bez velikih razloga za to, ponekad piškili u gaće, neograničeno se prežderavali slatkišima i gledali crtiće za koje se danas sramimo priznati da smo ih voljeli.

Prijatelji iz djetinjstva su s nama prošli različite faze i avanture u životu tijekom našeg odrastanja, počevši od igranja na ulici pa do prve krađe trešanja sa susjedovog drveta,  vašeg prvog kućnog ljubimca, prve petice i jedinice u školi, prvog dana srednje škole, prvog izlaska u diskoteku, prvog poljupca sa simpatijom, i sl.

Dobra prijateljstva sprječavala su mnoge loše stvari u ljudskim životima ali i u svijetu, poput stjecanja loših prijatelja i ulazak u loše društvo, loših izbora te mržnje, sukoba, rata i sl.  Mnogi  poznati filozofi govore razne definicije o pravom prijateljstvu, ali samo je iskustvo svake pojedinačne osobe koja je imala pravog prijatelja govorilo istinu o pravom prijateljstvu.

„Nemoj hodati iza mene, možda te neću voditi. Nemoj hodati ispred mene, možda te neću pratiti. Samo hodaj pored mene i budi mi prijatelj.“

 

Albert Camus