Amnesty International Amnesty International je objavio izvještaj o stanju ljudskih prava u svijetu za 2017./18. godinu. U izvještaju se navodi kako se u Hrvatskoj i dalje događa diskriminacija nacionalnih manjina, izbjeglicama i migrantima ne osigurava se pristup traženju azila, dostupnost pobačaja je ograničena, a pravni sustav iznevjerio je mnogo žene žrtve nasilja.
Amnesty International (AI), svjetska organizacija za zaštitu ljudskih prava objavila je godišnji izvještaj o stanju ljudskih prava u pojedinim državama tijekom prethodne godine. Dio koji se odnosi na Hrvatsku izvještaj je podijeljen na povrede međunarodnog prava, diskriminaciju, odnos prema izbjeglicama i migrantima, nasilje nad ženama i djevočicama, kao i pravo na zdravlje.
AI ocijenjuje da nacionalne strategije i akcijski planovi ne daju dovoljne rezultate u borbi protiv diskriminacije manjinskih grupa, prije svega Srba i Roma, kao i u slučajevima diskriminacije spolnih manjina. U izvještaju se podjeća na slučaj Škorjanec v. Republika Hrvatska pred Europskim sudom za ljudska prava. U presudi, donesenoj u ožujku 2017. godine navodi se da su vlasti zakazale time što Maji Škorjanec, koja je podnijela tužbu, nisu mogli jamčiti zaštitu od maltretiranja, kada su odbili da napad na nju procesuiraju kao zločin iz mržnje. Podsjetimo, Maja Škorjanec napadnuta je i pretučena zajedno sa svojim partnerom, inače pripadnikom romske nacionalne manjine. Napad na nju nije okarakteriziran kao zločin iz mržnje, iako je napadnuta zbog etničke pripadnosti svog partera uz obrazloženje kako ona nije pripadnica romske nacionalne manjine.
U izvještaju Amnesty International izražava zabrinutost zbog stanja zdravstvenog sustava u Hrvatskoj. Kako se navodi, sve više se ograničava pristup sigurnom pobačaju čime se krši pravo na dobijanje najbolje dostupne zdravstvene njege. U izveštaju se posebno napominje da su Romkinje i djeca pripadnici romske nacionalne manjine u najnepovoljnijem položaju kada se radi o pristupu zdravstvenoj zaštiti, kao i da svaki peti pripadnik romske nacionalne manjine nema zdravstvenu skrb.
Osim toga, u izveštaju se pominje i loš odnos policije prema izbjeglicama i migrantima. Hrvatska je nastavila vraćati u Srbiju izbjeglice i migrante koji su ilegalno ušli u zemlju ne omogućivši im pristup učinkovitom postupku traženja azila. To prisilno vraćanje koje je provodila policija redovno je uključivalo prisilu, zastrašivanje, oduzimanje ili uništavanje privatnih stvari i nesrazmjernu uporabu sile, navodi AI. Također se napominje da pravosudni sustav ne procesuira dovoljno efikasno one koji su optuženi za obiteljsko nasilje ili nasilje nad ženama.