Europski parlament je međunarodni Dan sjećanja na holokaust i sprječavanja zločina protiv čovječnosti, između ostalog, obilježio posebnim komemorativnim skupom i otvaranjem izložbe o Porjamosu (genocidu) počinjenom nad Romima u Drugom svjetskom ratu. Izložba je otvorena 24. siječnja 2018. godine u zgradi Europskog parlamenta.

Put do komemoriranja romskih žrtava u Europskom parlamentu bio je dug. Na inicijativu romskih i proromskih organizacija predsjednik Europskog parlamenta Antonio Tajani predložio je da se ove godine, po prvi put, na svečanosti u Europskom parlamentu posebna pažnja posveti Porajmosu nad Romima, te je Središnji savjet njemačkih Sinta i Roma organizirao posebnu izložbu o Porajmosu.

Središnji savjet njemačkih Sinta i Roma, sa sjedištem u Heidelbergu, najuglednija je organizacija Roma i Sinta u Njemačkoj, koju već gotovo trideset godina vodi Romani Rose, čovjek čijih je trinaest članova obitelji stradalo u Porajmosu tokom Drugog svjetskog rata i koji je život posvetio čuvanju sjećanja i educiranju javnosti o genocidu nad Romima u Europi za vrijeme Drugog svjetskog rata.

Kako bi izložba bila proširena na europsku dimenziju pružanjem dijela informacija o stradanjima Roma izvan nacističke Njemačke, Središnji savjet njemačkih Sinta i Roma je u pripremu dijela izložbe uključio i stručnjake iz Češke, Rumunjske i Hrvatske, između ostalog i  povjesničarku Bibijanu Papo koja se bavi istraživanjem i publiciranjem informacija o Porajmosu nad Romima na području NDH.

Razmjeri zločina nad Romima na području NDH su bili tako strašni da je prema dostupnim podacima Spomen područja Jasenovac od ukupno 83.145 do sada imenom utvrđenih žrtava ustaškog koncentracijskog logora Jasenovac ubijeno 16.173 pripadnika romskog naroda, što čini oko 20% svih do sada utvrđenih žrtava konc-logora Jasenovac. Među romskim žrtvama je 5.608 romske djece što bolno jasno definira genocidom ovaj zločin ustaša.

Prema broju žrtava Porajmosa, ali i zbog zastrašujućih uvjeta u kojima su se Romi nalazili po dovođenju u logor ograđeni bodljikavom žicom na otvorenom prostoru, kao i po načinima likvidacija ustaški konc-logor Jasenovac je uz nacistički konc-logor Auschwitz jedno od dva najstrašnija mjesta romskog stradanja u povijesti. 

Izložbu je otvorila Mairead McGuinness, prva potpredsjednica Europskog parlamenta. U svom obraćanju prisutnima je posebno naglasila:

"Moramo naporno raditi na tome da se svaki član našeg društva tretira s poštovanjem i dostojanstvom, bez obzira na rasu, vjeru ili boju. Stoga imamo posebnu ulogu u zaštiti i promicanju ljudskog dostojanstva".

''Velika nam je čast što su neki od onih koju su preživjeli koncentracijske logore, i Židovi i Romi, danas s nama ovdje u Europskom parlamentu na ovoj komemoraciji. Vi ste naša živa veza s prošlošću i čast nam je što ste danas s nama. Hvala vam.''

Sudionicima na komemorativnom skupu obratila se i Lívia Járóka potpredsjednica Europskog parlamenta i zastupnica EP iz Mađarske, Romkinja koja je niz godina aktivno sudjelovala u nastojanjima da Europski parlament prizna Porajmos nad Romima i usvoji odluku o 2. kolovozu kao danu sjećanja na romske žrtve Porajmosa.

U svom izlaganju Lívia Járóka je naglasila važnost komemoriranja i romskih žrtava u Europskom parlamentu. Najveći dio svog izlaganja je posvetila podsjećanju sudionika komemoracije s ključnim datumima i događajima stradanja Roma u Europi. Svoje izlaganje završila je s podsjećanjem na strašan događaj koji se dogodio s 2. na 3. kolovoza 1944. godine kada je ubijeno posljednjih 2.897 Roma zatočenih u nacističkom konc-logoru Auschwitz i logor za Rome bio likvidiran.

Soraya Post, zastupnica u Europskom parlamentu iz Švedske, izvjestiteljica EP o temeljnim pravima Roma i poznata romska aktivistica također se obratila sudionicima komemorativnog skupa i pored ostalog rekla:

"Mislim da je važno što održavamo zajedničku komemoraciju, ... koja uključuje komemoriranje svih žrtava. Mislim da je to važno. Mislim da je važnost u tome što tako šaljemo poruku društvu kako su sve žrtve osjećale istu bol, od istih počinitelja, u istom razdoblju europske povijesti.''

Podsjećajući kako je holokaust nad Romima priznat tek 1982. godine i kako su čak i danas Romi diskriminirani na tržištu rada, u obrazovanju i u drugim područjima, te dodala:

''Moj otac je bio Židov, moja majka Romkinja, a ja nisam o tome prije puno znala. Stvar je u tome ... da je anticiganizam i način kako se Europa odnosi prema Romima čak i sada strašan. To je vrsta progona, ali na puno sofistiriraniji način.''

Skupu se obratio i zamjenik predsjednika Središnjeg savjeta njemačkih Sinta i Roma Jacques Delfeld. U svom govoru Delfeld je, pored ostalog, naglasio važnu ulogu Simone Veil, bivše predsjednice Europskog parlamenta iz Francuske i osobe koja je preživjela holokaust i koja je sudjelujući 1979. godine na prvom međunarodnom memorijalnom skupu za Sinte i Rome na mjestu bivšeg koncentracijskog logora Bergen-Belsen istakla punu solidarnost s romskim žrtvama holokausta.