Dan sjećanja na Rome stradale u Drugom svjetskom ratu se obilježava na dan kada je 1942. Heinrich Himmler izdao zapovjed za sustavno upućivanje Roma u koncentracione logore radi likvidacije. Deportacija Roma prema toj zapovjedi je trajala od veljače 1943. do srpnja 1944. godine.

Do progona Roma u Srbiji je došlo nakon Himmlerove naredbe iz 1942. godine, a stradanja na području današnje Srbije su bila najveća u Banatu koji je bio pod direktnom okupacijom Njemačke, pa su i naredbe provođene direktno.

Provodbom njemačkih zapovjedi nastala su i brojna stradišta Roma, Srba i Židova na teritoriju današnje Srbije, a najpoznatija su Staro sajmište, Banjica, Jajinci i Jabuka. Značajan broj ubojstava Roma, upravljana direktivom iz Berlina su provedena i u logoru „Crveni krst“ i ,,Bubanj“u Nišu, gdje je stradalo oko 300 Roma, u parku „Šumarice“ u Kragujevcu- gdje je ubijeno 200 Roma, u Šapcu više od 100 Roma, te stratište na Arapovom brdu u Leskovcu – gdje je ubijeno oko 300 Roma. Na stratištu Jabuka je ubijeno ukupno više od 12 tisuća ljudi. Tu su dovoženi Romi iz logora na Banjici, Starom Sajmištu, iz Svilare i iz cijelog Banata.

Kao posljedica Himmlerove Zapovjedi i organiziranog progona u okviru logora Auschwitz, funkcionirao je podlogor za Rome – Zigeunerlager. Kroz taj logor prošlo je više od 23 000 Roma, od kojih je 20 000 likvidirano. Zatočeni Romi poticali su s tadašnjeg teritorija Njemačke, kao i iz okupiranih država uključujući Čehoslovačke, Poljske, Francuske, Jugoslavije, Belgije, Nizozemske, Norveške, i iz okupiranih dijelova tadašnjeg Sovjetskog Saveza.

Komemorativnoj svječanosti u Pančevu je u ime Vlade Republike Srbije prisustvovao državni tajnik za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Zoran Antić. Romsku zajednicu je predstavljao predsjednik Nacionalnog savjeta romske nacionalne manjine - Dalibor Nakić, a ispred grada Pančeva je komemoraciji prisustvovao gradonačelnik Saša Pavlov. Počast stradalima su odali i drugi predstavnici Vlade i romske nacionalne manjine kao i predstavnici diplomatskog kora, civilnog društva te brojni građani.

Državni tajnik za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Zoran Antić je, pored ostalog, rekao: ,,Samo iz Topovskih šupa je krajem 1941. godine dovedeno i ubijeno oko 5000 Židova i 1500 Roma iz Beograda i Banata. Dobar dio je bio pogubljen tjekom prijevoza u kamionima ''dušegupkama''. Procjenjuje se da je na ovom mjestu ubijeno oko 12 000 ljudi''.

Predsjednik Nacionalnog savjeta romske nacionalne manjine Republike Srbije je podsjetio okupljene: ,,Naša dužnost je da sjećanjem na sve koje su ovdje stradali ne dozvolimo da se žrtve zaborave i relativiziraju. Moramo svjedočiti ovom užasnom zločinu i stalno upozoravati čovječanstvo kako se ovakve strahote više ne bi nikada, nigdje, nijednom narodu i nijednom ljudskom biću desile.“

Gradonačelnik Pančeva, Saša Pavlov, je ovom prilikom izjavio: „Ideologija fašizma je ostavila dubok i neizbrisiv trag na čovječanstvo i mi imamo zadatak da se borimo protiv nepravde i nečovječnosti tako što ćemo prvenstveno odgajati našu djecu i mlade u duhu njegovanja pravih vrijednosti.“