Print
25. 11. 2019.
125 a NASILJE NAD ŽENAMA JOŠ UVIJEK VELIKI PROBLEM
NASILJE NAD ŽENAMA JOŠ UVIJEK VELIKI PROBLEM

Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava se 25. studenog u znak sjećanja na sestre Mirabal koje su 1960. godine u Dominikanskoj Republici mučki ubijene po zapovijedi diktatora Rafaela Trujilla, kao i na brojne žene koje su svoj rad posvetile borbi za ljudska prava i dostojanstvo. Rezolucijom 48/104 Opće skupštine Ujedinjenih naroda iz 1994. godine postavljeni su temelji puta kojim treba ići ka slobodnom svijetu bez nasilja po rodnim osnovama. Ujedinjeni narodi su 17. prosinca 1999. godine potvrdile ovaj dan kao Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama, a u veljači 2000. godine usvojena je i rezolucija 54/134 kojom se to i službeno potvrđuje i kojom se pozivaju vlade, međunarodne i nevladine udruge da organiziraju aktivnosti u cilju podizanju svijesti i informiranju javnosti o pitanju nasilja nad ženama.

Autorica: Milica Kuzmanović

Sestre Mirabal, Patria, Minerva, Dedé i Maria Teresia, djelovale su pod imenom Las Mariposas, što u prijevodu znači Leptiri, kao političke aktivistice i borkinje za demokraciju i pravdu. Odlučno su pružale otpor diktatorskom režimu Trujilla, a zbog tih svojih revolucionarnih aktivnosti nekoliko puta bile su uhićivane. Trujillova tajna policija je, 25. studenog 1960. godine, presrela sestre Mirabal dok su se vraćale iz posjete zatočenim muževima u zatvoru i svirepo pretukla tri sestre i njihovog vozača. Pronađene su zadavljene i polomljenih kostiju u polju šećerne trske nedaleko od puta gde je njihovo vozilo zaustavljeno. Vijest o njihovoj smrti razbjesnila je narod, te je njihovo ubojstvo bilo još jedan događaja koji je ojačao pokret protiv Trujillovog režima. Sve je kulminiralo kada je, sedam mjeseci nakon ubojstva sestara, točnije 30. svibnja 1960. godine, izvršen atentat na diktatora.

One su danas simbol otpora diktaturi i feminističkog pokreta, o njima su napisane knjige, ispjevane pjesme, a njihove osobne stvari danas su izložene u Nacionalnom muzeju povijesti u Dominikanskoj Republici.

Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama se najprije počeo obilježavati 1981. godine u Bogoti nakon sastanka feministica iz Latinske Amerike. Na sastanku se govorilo o obiteljskom nasilju, silovanju, seksualnom zlostavljanju i nasilju koje žene trpe pod autoritarnim režimima, uključujući i nasilje nad političkim zatvorenicama.

Temeljne postavke o ljudskim pravima jamče svim osobama pravo na zaštitu od nasilja. Međutim, nasilje je jedan od sve prisutnijih problema u društvu, a relevantni statistički podaci ukazuju na činjenicu da su najčešće žrtve nasilja žene, te da je ono rezultat nejednake raspodjele moći između spolova i diskriminacije žena u društvu.

Postoje različiti oblici nasilja nad ženama. Nasilje može biti fizičko, psihičko, spolno i ekonomsko. Fizičko nasilje podrazumijeva primjenu fizičke sile, bez obzira je li tjelesna ozljeda nastupila ili nije. Psihičko nasilje je primjena psihičke prisile koja je prouzrokovala osjećaj straha, uznemirenosti, ugroženosti, povredu dostojanstva, verbalno nasilje odnosno vrijeđanje, psovanje, nazivanje pogrdnim imenima ili uznemiravanje preko sredstava komuniciranja. Spolno nasilje obuhvaća seksualno uznemiravanje kao što su neprimjereno dodirivanje, podvođenje, silovanje, prisilna trudnoća kao i prisilan prekid trudnoće. Ekonomsko nasilje je oštećenje odnosno uništenje osobne ili zajedničke imovine kao i zabrana i onemogućavanje korištenja osobne ili zajedničke imovine, onemogućavanje zapošljavanja ili rada, ostavljane žena u ekonomski podčinjenom položaju kako bi bila ovisna od muškarca i tako dalje.

Nasilje nad ženama prepoznato je kao svjetski problem, te se posljednjih godina provode brojna istraživanja o nasilju nad ženama, a značajni napori ulažu se i u prevenciju.

U Europskom parlamentu 2014. godine predstavljeni su rezultati do sada najvećeg istraživanja o nasilju nad ženama u kojem je sudjelovalo više od 42.000 žena. Rezultati ovog istraživanja su vrlo zabrinjavajući i ukazuju na to da je svaka treća žena u Europskoj uniji od 15. godine života doživjela neku vrstu fizičkog ili seksualnog nasilja.

Prema drugim istraživanjima, svaka treća žena u svijetu trpi neki oblik nasilja i to najčešće od osobe iz svoje najbliže okoline. Nasilje nad ženama najčešće se događa u obiteljskoj zajednici, koja bi zapravo trebala biti najsigurnije okruženje za ženu. Kako navodi Svjetska zdravstvena organizacije (WHO) 38% ubojstava od ukupnog broja ubijenih žena počinili su njihovi partneri.

Na osnovu mnogih provedenih istraživanja možemo reći da je veliki broj nasilja nad ženama neprijavljen. Nevladine organizacije i policija ističu kako još uvijek vrlo malo žena odluči prijaviti nasilnika, te je većina nasilja i dalje u neregistriranoj, tamnoj zoni. Istraživanja pokazuju da žene nerijetko trpe nasilje i po 10 do 15 godina prije nego što konačno odluče potražiti pomoć.

Prema podacima iznesenim 2013. godine na javnoj raspravi povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, u Hrvatskoj svaka treća žena preživi neki oblik nasilja od strane sadašnjeg ili bivšeg partnera, a oko 30 žena godišnje biva ubijeno jer su željele prekinuti vezu. Aktivistice za prava žena u Hrvatskoj vrlo lošim ocjenjuju rad institucija vezano za problem nasilja nad ženama, naglasivši da iako imamo zakonodavni okvir, on se ne primjenjuje pravilno.

Romkinje su posebno ranjive budući da su one kao pripadnice nacionalne manjine u nepovoljnijem položaju od drugih. One su često žrtve dvostrukog nasilja: unutarnjeg, odnosno nasilje kojem su izložene u svojim obiteljima i zajednicama, i vanjskog koji se uglavnom događa kao posljedica diskriminacije i rasizma. Predsjedavajuća Odbora Europskog centra za prava Roma (ERRC) Ethel Brooks je u srpnju 2018. godine na temu nasilja nad Romkinjama izjavila: „Mi Romkinje […], često smo žrtve seksualnog nasilja, nasilja u obitelji i trgovine ljudima, bez zaštite i bez pomoći, jer većina nasilja - bez obzira da li dolazi iz ili izvan naših zajednica – uokvirena su kao ’kultura’“.

Cilj obilježavanja međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama je promicanje svijesti o zastupljenosti nasilja, te da je ono prisutno u našoj neposrednoj blizini, ali se nažalost prijavljuje u malom broju slučajeva. Stoga je potrebno poticati odlučnost žena da proživljeno nasilje prijave u nastojanja da se buduće nasilje spriječi, a već počinjeno sankcionira na odgovarajući način.