Okrugli stol ''Novinarstvo pred sudom“ se prije svega bavio problemom velikog broja građanskih i kaznenih postupaka koji se pokreću ili vode protiv novinara i medija te zloupotrebom prava na zaštitu ''časti i ugleda''. Najviše tužbi protiv medija i novinara upućeno je Hanza media - 459 i Styria grupi - 420. Tužbe su pokrenute i protiv medija Slobodna Dalmacije, Index, Nacional, Telegram, RTL, tportal, Novosti, List Međimurje Hina, Varaždinske vijesti, H-alter, Glas Slavonije, Tris, Media Daily, te protiv Hrvatskog novinarskog društva.

Na ovom skupu, Hrvatsko novinarsko društvo iznijelo je i preporuke za postupanje u slučajevima tužbi protiv novinara i medija. Preporuke je sastavio pravnički tim HND-a iz Centra za zaštitu slobode izražavanja.

Predsjednik HND-a Hrvoje Zovko se prisutnima obratio riječima: „Ono što mi želimo reći da tužbe nisu jedini problem koji muče ovu našu profesiju koja je toliko devastirana da stalno ponavljamo da je praktički pred uništenjem“

Potpredsjednica HND-a Slavica Lukić je istaknula: „Za novinare su osobito traumatični kazneni postupci koji se vode protiv njih. Novinarima je to noćna mora, a takve stvari vode prema cenzuri i autocenzuri, što je očito i nekakav cilj u poplavi svih ovih tužbi'', kazala je Lukić na okruglom stolu na koji su došli i predstavnici stranih veleposlanstava, političari, suci kao i brojni novinari. Lukić je izrazila i zabrinutost jer ,,naši sudovi nažalost ne vode službene statistike o tome koliko je tužbi protiv medija i novinara.“

Glavni urednik koprivničkog Podravskog lista Robert Mihaljević je izjavio kako je u njegovoj sredini ''jednostavno, na sudu, nemoguće dobiti niti jedan spor protiv lokalnih moćnika'', te dodao: ,,Gubimo sporove protiv onih koji imaju poluge vlasti u svojim rukama, a dobivamo one gdje nas tuže obični građani i tu je postotak tužbi koje dobivamo oko 90 posto. Zbog izgubljenih sporova u pitanju je i opstanak našeg lista, jer je za nas to veliki financijski udarac.“

Okupljenima se obratio i glavni tajnik Europske federacije novinara Ricardo Gutierrez: ,,Kao Europska federacija novinara pratimo sva kršenja medijskih sloboda u Europi, bilježimo svaki pojedinačni napad na medijsku slobodu i to objavljujemo na posebnim internetskim stranicama kojima upravlja Vijeće Europe. Prijavili smo više od petsto slučajeva kršenja medijskih sloboda i nikada nismo vidjeli ovakvu situaciju“. Dodao je kako se ''u Hrvatskoj zloupotrebljava Zakon o medijima, a da uredničke i novinarke slobode moraju biti zagarantirane te da se vlast mora manje miješati u rad javnog servisa''. 

Sudac Vrhovnog suda Ranko Marijan ukazao je na međusobnu zavisnost sudstva i medija: ,,sudstvu trebaju slobodni mediji, a medijima neovisno sudstvo.“ Kazao je: ,,Kada je riječ u sudovima o njihovom radu najbolje govori kako su njihove presude  prihvaćene u javnosti. Ukoliko su dobro prihvaćena znači da sud ima autoritet i dobro radi u suprotnom znači da nešto ne štima.“ Dodao je da ni sucima nije lako, kada postoji nepovjerenje.

Okrugli stol "Novinarstvo pred sudom" okupio je brojne sudionike, uz glavne urednike nekih od najutjecajnijih, ali i najtuženijih hrvatskih medija Gorana Ogurlića iz Jutarnjeg lista i Dražena Klarića iz Večernjeg lista. Okruglom stolu su prisustvovali i sudac Vrhovnog suda Ranko Marijan, sutkinja Županijskog suda u Velikoj Gorici Sanja Katušić Jergović, odvjetnice Vesna Alaburić, Vanja Jurić i Višnja Dreški Lasan i tuženi novinari koji su ispričali priče o tome zbog čega su tuženi. U višesatnoj raspravi su još sudjelovali i Nikola Bajto, glavni urednik Novosti, Berislav Jelinić, glavni urednik Nacionala, novinar Index.hr-a Ilko Ćimić i profesor Đorđe Gardašević s Pravnog fakulteta u Zagrebu.

Premijer Andrej Plenković je o tvrdnjama o narušavanju slobode medija u Hrvatskoj izjavio: „Ajmo stvari malo primiriti. Hrvatska je i po Freedom House slobodna zemlja, mediji su slobodni. Ne vidim baš, kao dosta informiran i po dužnosti i privatno, da se kod nas ne piše sto se želi, da netko radi pritisak na urednike ili novinar. Ne znam na temelju čega svi ti evaluiraju, tko im daje informacije. To je klasična priča, to smo prošli u procesu pregovora. Ne treba meni međunarodna analiza da vidim ima li ili nema slobode medija u Hrvatskoj. Garantiram, kao netko tko čita. Ne vidim problem, više se dramatizira nego što problem postoji“.

Ono što je prethodilo održavanju okruglog stola ,,Novinarstvo pred sudom“ bio je prosvjed Inicijative “Dosta je rezova” održan prije nekoliko dana. Ovaj prosvjed je organiziran ispred Ministarstva kulture zbog nezadovoljstva smanjenjem javnih sredstava za kulturu uključujući i neprofitne medije te netransparentnošću njihove dodjele. Inicijativa je zatražila rast proračuna za kulturu na 3%, radnu i socijalnu zaštitu za radnike u području kulture, gradnju nove i obnovu postojeće javne kulturne infrastrukture, te javno financiranje neprofitnih medija kao prostora istraživačkog i kritičkog novinarstva.

Prosvjedu ,,Dosta je srezova“ je prisustvovao veliki broj novinara, umjetnika, pjesnikinja i književnika, filmaša i likovnjaka, plesačica i koreografkinja, kustosa i drugih radnika u području kulture i informiranja. Oni su podsjetili da velika većina radnika u kulturi i informiranju nema stalno zaposlenje već rade preko autorskih ugovora, nemaju socijalnu zaštitu, pravo na bolovanje, regulirano radno vrijeme i mogućnost sindikalnog organiziranja. Okupljeni su istakli i da je novinarstvo osuđeno na najgore radne uvjete, nesigurnost, potplaćenost, ovisnost o malim ili nikakvim honorarima i ogromnu količinu odrađenih, a neplaćenih sati.

U odgovoru na ovaj prosvjed Ministarstvo kulture je izdalo priopćenje u kom ističe da je ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek pozvala predstavnike Inicijative na razgovor, no da se oni nisu odazvali pozivu. Ministrica Obuljen Koržinek je demantirala tvrdnju Inicijative da se provode i smanjuju proračunska izdvajanja za kulturu, te je ponovila da je proračun u mandatu ove Vlade povećan i postotno i u apsolutnom iznosu u odnosu na državni proračun. ,,Proračunska sredstva u dvije godine povećana su za oko 100 milijuna kuna, a samo kroz Europski socijalni fond i pozive na dostavu projektnih prijedloga »Umjetnost i kultura za mlade«, »Umjetnost i kultura 54+« i »Kultura u centru – potpora razvoju javno-civilnog partnerstva u kulturi«“ osigurano je više od 90 milijuna kuna za programe poticanja participacije u kulturi.“ U vezi s tvrdnjama o netransparentnosti odlučivanja u priopćenju Ministarstva je istaknuto kako se postupak donošenja odluka temelji na Zakonu o kulturnim vijećima iz 2004. godine te je, za drugi kvartal ove godine,  najavljeno donošenje novog Zakona o kulturnim vijećima i financiranju javnih potreba u kulturi.