U utorak, 4. lipnja, 2009. godine održan je Okrugli stol na temu „Znate li što potpisujete? - Starije osobe i rizici dosmrtnog uzdržavanja“, a organizirala ga je pučka pravobraniteljica Lora Vidović. U raspravi na Okruglom stola sudjelovali su i Marija Pletikosa, državna tajnica u Ministarstvu demografije, obitelji, mladih i socijalne politike, Edita Brkić, voditeljica Službe za opće propise građanskog materijalnog prava i sustava besplatne pravne pomoći u Ministarstvu pravosuđa, Rankica Benc, predsjednica Povjerenstva za međunarodnu suradnju javnobilježničke komore koja ima iskustva iz prakse u području dosmrtnog uzdržavanja, Tatjana Brozić Perić, ravnateljica Centra za socijalnu skrb Zagreb te Dunja Roić iz udruge SOS Rijeka iz Centra za nenasilje i ljudska prava. Moderatorica Okruglog stola bila je Lidija Lukina Kezić, zamjenica pučke pravobraniteljice.

Na Okruglom stolu predstavljeni su rezultati istraživanja Ureda pučke pravobraniteljice. Istraživanja su se odnosila na pitanja, temeljne razlike i negativne posljedice sklapanja ugovora o dosmrtnom uzdržavanju ili doživotnom uzdržavanju.

Pučka pravobraniteljica navela je kako je istraživanje provedeno na uzorku od 500 osoba koji su stariji od 65 godina. Za mogućnost sklapanja ugovora o dosmrntom  odnosno doživotnom uzdržavanju čulo je 76 posto njih, međutim 80 posto ispitanih nije znalo razliku između ta dva ugovora, te ih je samo 8 posto znalo za bitnu razliku.

Mnoge starije osobe više ne mogu samostalno skrbiti o svojim potrebama  jer su im oslabljene funkcionalne sposobnosti. Mogućnost da dobiju pomoć u kući, nije jednaka niti dostupna u svim dijelovima države.

„Stopa rizika od siromaštva u 2017. najviša je 28,6%, upravo za starije od 65 godina, dva postotna poena više nego u 2016. godini, no posebno su ranjive starije osobe koje žive u samačkom kućanstvu, čiji je rizik do siromaštva čak 47,8%.“ navodi pučka pravobraniteljica Lora Vidović.

Zbog nedostatka osnovnih sredstava za život, mnoge starije osobe, posebice samci, doživljavaju razne oblike zlostavljanja. Mnogi ne znaju razlike između ugovora o dosmrtnom uzdržavanju i ugovora o doživotnom uzdržavanju, pa se dovedu u vrlo tešku situaciju. Na taj način se zlouporabe ugovori, a starije osobe ostaju bez imovine ali i potrebne skrbi, onda kada im je to najpotrebnije. Tužba i sudski procesi, kako bi se ugovori raskinuli ili poništili, traju dugo i koštaju puno, a postupak je za starije osobe prilično naporan, te im nitko ne garantira da će biti u njihovu korist.

Već dugi niz godina pučka pravobraniteljica se zalaže i zagovara uvođenje zaštitnih mehanizma za sve primatelje dosmrtnog uzdržavanja. Zaštitni mehanizmi se odnose na osnivanje registra pružatelja uzdržavanja, ograničavanje broja ugovora koji jedan uzdržavatelj može sklopiti, žurnost u postupanju sudova u slučajevima razvrgavanja ugovora, kao i osiguranje socijalnih usluga starijima koji su izigrani na takav način.

„Činjenica da ova tema nije dovoljno istražena, niti postoje službeni podatci o broju ugovora o dosmrtnom uzdržavanju, kao niti o broju pokrenutih postupaka za njihovo razvrgavanje potaknula nas je da provedemo ovo istraživanje, a rezultati su, između ostalog, potvrdili potrebu jačanja informiranja i edukacije kako bi se spriječila zlouporaba ovakvih ugovora“, objasnila je na Okruglom stolu pučka pravobraniteljica Lora Vidović.