Print
4. 3. 2016.
ROMI IMAJU PRAVO NA BESPLATNI VRTIĆ
ROMI IMAJU PRAVO NA BESPLATNI VRTIĆ

Obrazovanje je središnje pitanje svake strategije za poboljšanje položaja Roma bilo gdje u svijetu, pa i u Republici Hrvatskoj. Stupanj obrazovanja Roma u odnosu na druge nacionalne manjine, ali i na većinski narod, osjetno je niži i to svoje posljedice ostavlja i na drugim područjima, od vrlo niskog stupnja zaposlenosti Roma i slabe plaćenosti poslova koje obavljaju pa sve do ostvarivanja statusnih i drugih prava i obveza.

Autor: Siniša-Senad Musić

Nažalost, u Republici Hrvatskoj samo je osnovno obrazovanje zakonska obveza. Polaskom u osnovnu školu mnogi romski mališani susreću se s nerazumijevanjem programskih sadržaja zbog nepoznavanja hrvatskog jezika na kojemu se nastava provodi kao i izazovima zbog često nedovoljne socijaliziranosti djece Roma.

Opće je poznato kako djeca iz depriviranih obitelji kroz boravak u vrtiću i predškoli značajno povećavaju svoje izglede da uspješno započnu osnovnu školu. Predškolska djelatnost je Zakonom o predškolskom odgoju i obrazovanju (NN 10/97, 107/07 i 94/13) uređena kao podsustav odgoja i obrazovanja Republike Hrvatske.

U Republici Hrvatskoj je za vrijeme školske godine 2014./2015. ukupna obuhvatnost sve djece predškolske dobi u redovitim programima (petosatnim i desetosatnim) iznosila 65 % djece predškolske dobi. U godini prije polaska u školu programima predškolskog odgoja obuhvaćeno je 99 % sve djece, u redovitim vrtićkim programima i u programima predškole.

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova u svojem Izvješću o radu za 2009. godinu, pored ostalog, ukazala je na činjenicu da su djeca Romi slabo uključeni u sustav predškolskog odgoja i obrazovanja.

Neuključenost velikog dijela djece Roma u sustav predškolskog odgoja i obrazovanja ima višestruke negativne efekte. Ako nisu bila uključena u predškolski odgoj i obrazovanje, djeca Romi često imaju problema već od prvog razreda osnovne škole. Zbog nedovoljnog poznavanja hrvatskog jezika nisu u mogućnosti pratiti nastavu i usvajati znanja predviđena školskim programom što dovodi do, u mnogim slučajevima, nezadovoljavajućih rezultata obrazovnog procesa i do ponavljanja već prvih razreda osnovne škole. Ponavljanje razreda rezultira brojnim posljedicama, od gubitka samopouzdanja do gubljenja prijateljstava s vršnjacima stvorenih kroz prvu školsku godinu. Djeca svoje školovanje nastavljaju sa stigmom ponavljača odnosno osjećajem kako nisu pametni i uspješni kao druga djeca odnosno kako škola nije za njih. Dodatnu poteškoću predstavlja i vrlo niska obrazovna razina roditelja Roma koji sami najčešće nisu u mogućnosti pomoći svojoj djeci u pripremi za školu, školskim zadaćama i drugim oblicima pomoći koje najčešće dobivaju druga djeca u njihovim razredima.

Za roditelje i za djecu pozitivno je ako djeca pohađaju kvalitetan i integriran program predškolskog odgoja i obrazovanja te takva djeca u svojem daljnjem školovanju u većini slučajeva postižu bolje rezultate.

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS) prepoznalo je ovaj problem i od 2009. godine, po odluci ministra, osigurava sufinanciranje cijene predškolskog odgoja iz sredstava Državnog proračuna. Svim pripadnicima romske nacionalne manjine osigurano je sufinanciranje roditeljskog udjela u ekonomskoj cijeni predškolskog odgoja. Time je omogućeno da uz sufinanciranje drugog dijela iz sredstava lokalnih proračuna, dječji vrtić za pripadnike romske nacionalne manjine bude besplatan.

Navedena potreba prepoznata je i u Nacionalnoj strategiji za uključivanje Roma za razdoblje od 2013. do 2020. godine, odnosno u Akcijskom planu za provođenje Strategije te je u navedenim dokumentima predviđena mjera (1.2.1.) Sufinanciranje roditeljskog udjela za pripadnike romske nacionalne manjine u integriranim programima predškolskog odgoja.

Česta pitanja roditelja:

''Ako mom djetetu na rodnom listu ne piše da je Rom, imam li pravo na besplatan vrtić?''

Pravo na „besplatan vrtić“, tj. na financiranje roditeljskog udjela u ekonomskoj cijeni vrtića ostvaruje roditelj koji je pripadnik romske nacionalne manjine, a ne dijete.

''Rekli su mi da to pravo u našem vrtiću ne postoji.''

Svi vrtići u Republici Hrvatskoj dužni su provoditi ovu mjeru. Ponekad su, nažalost, i djelatnici vrtića nedovoljno upoznati s ovim pitanjem. Ako u razgovoru s djelatnicima vrtića ne budete mogli ostvariti svoje pravo, obratite se izravno Ministarstvu ili nama u RNV-u za pomoć.

''I nakon ostvarenja prava na financiranje i dalje dobivam račune za vrtić i gomila mi se dug.''

To je nažalost čest slučaj. Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta prenosi novac vrtiću nekoliko puta godišnje te često vrtić prema vama iskazuje potraživanje. Taj bi dug, sukladno Nacionalnoj strategiji i važećim pravilima, trebalo platiti Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta. I u ovom slučaju preporučujemo vam da se obratite izravno Ministarstvu ili nama.

''U mome vrtiću kažu da mi Ministarstvo plaća samo određeni dio te da ja moram platiti ostatak.''

Ekonomska cijena je ukupna mjesečna cijena boravka djeteta u predškolskoj ustanovi, koju u određenom postotku pokriva osnivač odnosno lokalna ili regionalna samouprava dok drugi dio snosi roditelj odnosno skrbnik djeteta. U slučaju romske nacionalne manjine Ministarstvo snosi trošak roditeljskog udjela u cijelosti te vi kao roditelji ne biste trebali imati dodatnih troškova. Ako ipak vrtić od vas to traži, predlažemo da zatražite da vam takav zahtjev upute u pisanom obliku te isti dostavite izravno Ministarstvu ili nama u RNV.

''Ne primam socijalnu pomoć. Imam li pravo koristiti mjeru roditeljskog sufinanciranja?''

Trenutno svaki pripadnik romske nacionalne manjine ima pravo koristiti mjeru roditeljskog financiranja u ekonomskoj cijeni vrtića bez obzira na to prima li ili ne prima socijalnu pomoć ili neki drugi oblik pomoći.