Zanimljivosti ROMI.HR

/
Print - ODGOVORNOST I AKTIVNOST, JEDNO BEZ DRUGOGA NE IDE!

ULOGA OBRAZOVANJA U RAZVOJU DEMOKRACIJE

27. 10. 2017.
 ODGOVORNOST I AKTIVNOST, JEDNO BEZ DRUGOGA NE IDE!
Foto/VCOS
ODGOVORNOST I AKTIVNOST, JEDNO BEZ DRUGOGA NE IDE!

Zanimljiva i konstruktivna rasprava angažiranih profesora, aktivista i znanstvenika u Osijeku dogodila se povodom završetka Demo akademije - jednogodišnjeg neformalnog obrazovnog programa koji je organizirao Volonterski centar Osijek. Konferencija je održana 20. listopada 2017. u Hotelu Waldinger kao završnica tog obrazovnog ciklusa.

Autorica: Jelena Jularić

Nikoleta Poljak, voditeljica programa, naglasila je kako je misao vodilja Demo akademije bila znanje, ali ne samo prenošenje znanja, nego i kako ga primijeniti u praktičnom životu, bilo u privatnom ili poslovnom smislu. “Kako biti aktivan građanin ili građanka, nitko nas nije pripremao za to”, rekla je.

Demo akademija sastoji se od šest kolegija: Demokracija i civilno društvo, Ljudska prava, Socijalna kohezija, Održivi razvoj, Kultura mira i Europska unija.

Mr. sc. Marko Kovačić predstavio je rezultate svog istraživanja na temelju kojeg je napravljen kurikulum akademije. Ideja istraživanja je bila pozicionirati znanja mladih građana u Slavoniji i Baranji o aktivnom građanstvu i njihovim kompetencijama. U prvom dijelu cilj je bio vidjeti kako ispitanici samo-procjenjuju svoje znanje, dok je drugi dio bio ispunjavanje testa znanja kako bi se usporedili dobiveni podatci iz oba dijela.

Pokazano je kako postoji nepodudaranje u rezultatima - 91% ispitanih građana vjeruje da poznaje koncept ljudskih prava i civilnog društva, dok je ispitni dio pokazao gotovo dvostruko manji postotak poznavanja istih, 50% ispitanika znalo je odgovore na pitanja.

Romi su prepoznati kao najrizičnija i najranjivija nacionalna manjina uz Srbe. Uz to, istraživanje je pokazalo da građani prema ovim nacionalnim manjinama izražavaju i najveću socijalnu distancu. Građani su pokazali razumijevanje i empatiju u odnosu na ljude istog kulturnog nasljeđa, jezika ili vjeroispovijesti.

Kovačić je naglasio kako organizacije civilnog društva moraju moći naći načine na koje će u svoj rad i aktivnosti zvati i uključiti različite ljude, različitih vrijednosti i stavova, kako ne bi sami sebi pričali isključivo međusobno slični ljudi.

“Često puta je civilno društvo u svojim politikama i nakanama ispred vladajućih struktura na progresivan način. Smatram da mi, aktivno građanstvo, akteri civilnog društva, moramo naučiti komunicirati; mi to još nismo uspjeli napraviti, na radionicama i okruglim stolovima pričamo sami sebi”, izjavio je Kovačić.

Nekoliko polaznika Demo akademije prokomentiralo je svoju motivaciju za sudjelovanje te što im je ona donijela, to jest ono što su na kraju naučili. Saželi su zaključak u dvije riječi: “odgovornost i aktivnost, jedno bez drugog ne ide”, kaže jedan od polaznika. Prikazan je i kratak film o predavanjima, predavačima i sudionicima kako bi prisutni vidjeli kako je to izgledalo i u kojoj atmosferi su radili.

Nakon predstavljanja ciljeva i rezultata Demo akademije započeo je panel na temu formalnog i neformalnog obrazovanja u hrvatskom društvu. Govorili su mr. sc. Srđan Dvornik, prof. dr. sc. Berto Šalaj s Fakulteta političkih znanosti, dr. sc. Senada Šelo Šabić s Instituta za međunarodne odnose i razvoj i Marko Kovačić s Instituta za društvena istraživanja. Panelisti su komentirali građanski odgoj u osnovnim školama, manjak dijaloga civilnog sektora s ostatkom društva, kao i sužavanje suradnje civilnog društva s vladajućim elitama.

Srđan Dvornik istaknuo je da moramo biti aktivni i kritični građani. Citirao je filozofa Immanuela Kanta: “Djeluj tako da maksima, načelo tvog djelovanja može poslužiti kao opće pravilo”. Prof. Berto Šalaj rekao je da društva u kojima prevladava osobni interes i razvoj nemaju napretka i da je Hrvatska pri dnu ljestvice kada se radi o socijalnom povjerenju među građanima.

Marko Kovačić zaključio je da društvena promjena dolazi iznutra, u lokalnim zajednicama gdje je suradnja veća. Uvažavanje različitog mišljenja od našeg je ključno za komunikaciju, naročito onda kad je Hrvatska postala dijelom Europe, odnosno Europske unije gdje “mladi žive globalizaciju, žive vani, uvažavaju se međusobno i umreženi su, dok su se neki protivili ulasku”, kazala je Senada Šelo Šabić. “Ne smijemo stvoriti paralelne svjetove gdje međusobno ponavljamo jedno te isto.”

Unatoč ideološkim podjelama među hrvatskim građanima, u debatiranju o vrijednostima u školskom sustavu, zaključeno je da se iz obrazovanja ne može izuzeti postojanje istih, bio taj sustav liberalan ili konzervativan, ali i da obrazovanje nije i ne može biti jedina poluga koji mijenja zajednicu nabolje. 

 
Povratak na zanimljivosti