Fokus ROMI.HR

Na općim izborima u Turskoj održanima 7. lipnja 2015. godine (i ponovno 1. studenog) Özcan Purçu izabran je kao prvi Rom,  zastupnik u Velikoj narodnoj skupštini Turske. Predstavnik je sekularne Republikanske narodne stranke (CHP-a), koja je glavna oporba konzervativnoj Stranci pravde i razvoja (AKP-u) predsjednika Recepa Tayyipa Erdoğana. Özcan Purçu odmah je pokazao svoju odlučnost na funkciji parlamentarnog zastupnika. Oštro je napao upade turske policije u romska naselja i žestoko kritizirao prazna obećanja Vlade o poboljšanju položaja Roma.Dana 7. travnja 2015. godine turski političar Özcan Purçu bio je sretan i pun samopouzdanja: 8. travnja trebalo se roditi njegovo drugo dijete, djevojčica, a sam Purçu nominiran je kao kandidat Republikanske narodne stranke (CHP-a) na općim izborima. Purçu je ubrzo postao prvi Rom parlamentarni zastupnik u Turskoj.

Nakon nominacije Purçu je dao značajnu izjavu u intervjuu za novinsku agenciju Doğan. Rekao je: „Ovo je velik korak za romsku zajednicu. Kemal Kilicdaroglu (predsjednik CHP-a) ispravio je veliku pogrešku Turske. Nikad nismo imali svoje predstavnike u Vijeću, ovo Romima otvara mnoge mogućnosti.“[1]

Tri mjeseca poslije, 7. lipnja 2015. godine, na dan općih izbora u Turskoj, Purçu je izabran za zastupnika u Vijeću, a ponovno je izabran i na novim prijevremenim izborima, 1. studenog iste godine.

PET GLAVNIH PROBLEMA ROMSKE ZAJEDNICE

U intervjuu koji je dao za dnevne novine Hürriyet, Purçu je obećao pomoći u rješavanju pet problema koje on smatra glavnim problemima romske zajednice[2]: obrazovanje, nezaposlenost, stanovanje, diskriminacija i predrasude.

Purçuvu dijagnozu problema podupiru statistike. U informativnom listu koji je objavio Europski forum Roma i putnika (ERTF) u lipnju 2015. godine[3] stoji da je stopa nezaposlenosti Roma oko 85 %, što je najveća stopa među svim društvenim skupinama. Što se tiče stanovanja, procjenjuje se da 80 % Roma živi u siromašnim naseljima u kojima kuće imaju jednu ili dvije sobe.

Ne postoje statistike za područje obrazovanja, ali prema izvješću o napretku Europske unije iz 2012. godine, stopa ispadanja iz sustava obrazovanja među djecom Romima još je uvijek visoka.[4]

Na dan kad je izabran za zastupnika, 7. lipnja 2015. godine, Purçu je izjavio da će njegov prvi zadatak biti poboljšanje razine obrazovanja u romskim naseljima.[5] Za Purçua je pitanje obrazovanja Roma jako osobno. Kad se on obrazovao, susretao se s mnogo diskriminacije zbog svoga romskog podrijetla.

Prvi zadatak: poboljšati obrazovanje u romskim naseljima 

Purçu je rekao: „U osnovnoj školi nitko nije htio sjediti pored mene. U srednjoj školi profesor me natjerao da sjedim u zadnjoj klupi. Sjedio sam ondje sam... Ali ja sam bio ambiciozan. Bio sam tako dobar na nastavi da mi je profesor koji me natjerao da sjedim u zadnjoj klupi poklonio nalivpero. Prevladao sam diskriminaciju trudeći se više od ostalih.“[6]

ROMSKA NASELJA KAO POLIGONI ZA POLICIJSKU VJEŽBU

Manje od mjesec dana nakon što je izabran, 1. srpnja 2015. godine, Purçu je svojim istupima uzburkao javnost.
Policijska operacija u pretežno romskom naselju, u sjeverozapadnoj provinciji Edirne, postala je bojnim poljem za političke rasprave. Uhićeno je 45 osoba, a novinska agencija Doğan izvijestila je da je 200 policajaca pripadnika specijalne jedinice marširalo ulicama i vikalo „Sretan je onaj koji se Turčinom zvati može“ i „Policija pruža mir i sigurnost“.[7]

Purçu je osudio operaciju i ukazao na nesrazmjer opsega operacije i njezinih rezultata. Samo je protiv dviju od 45 uhićenih osoba podignuta optužnica. Purçu je također rekao da je više puta pokušao stupiti u kontakt sa zapovjednikom policijskog odjela, ali nije dobio odgovor. Nadalje, Purçu je optužio policiju da je koristila romska naselja kao poligone za vježbu i da je policijska akcija provedena kako bi „poticala etničku diskriminaciju“ i „reklamirala policijske snage u medijima“.[8]

Sve veća otvorenost Vlade prema rješavanju problema Roma?

Turska ima jednu od najmnogobrojnijih romskih populacija na svijetu. EurasiaNet navodi da je službeni broj Roma u Turskoj 500 000, a stvarna je brojka oko dva milijuna.[9] Međutim, neki izvori procjenjuju da se radi o brojki od pet milijuna.
U izvješću ERTF-a iz 2015. godine (spomenutom gore) piše da nevladine organizacije smatraju da se u proteklih nekoliko godina turska Vlada sve više otvara prema rješavanju problema Roma. Ključni korak u tom procesu dogodio se u Istanbulu, 14. ožujka 2010. godine, kada se bivši premijer (sad predsjednik) Recep Tayyip Erdoğan sastao s 10-15 tisuća Roma iz cijele zemlje.[10]

G. Erdoğan izjavio je da Vlada neće tolerirati diskriminaciju Roma u Turskoj. U članku koji je objavila fondacija Otvoreno društvo 2012. godine piše da je g. Erdoğan odrastao u blizini romskog naselja Kasımpaşa u Istanbulu i da dijeli zajedničku prošlost s romskom zajednicom u Istanbulu.[11]

PRAZNA OBEĆANJA

Özcan Purçu bio je nazočan na okupljanju u Istanbulu 2010. godine. U intervjuu za dnevne novine Hürriyet, Purçu je rekao da je okupljanje bilo nabijeno osjećajima: „Svi su Romi nazočni na okupljanju plakali. Zašto su plakali? Jer su mislili da će njihovi problemi biti riješeni.“

Međutim, Purçu nije optimističan oko Vladinih akcija. Nastavio je: „Poslije smo vidjeli da su sve to prazna obećanja. Rečeno nam je: ‚Nijedan Rom više neće živjeti u šatoru, kući s jednom sobom ili baraki.’ Ali ta obećanja nisu održana. Romima je dano 50 do 100 kuća i sve su bile udaljene 50 kilometara od grada. Sad premijer Ahmet Davutoğlu kaže da će učiniti nešto. Jesu li sad to shvatili? Sad počinju paničariti jer vide da je Özcan Purçu uzburkao mirne vode. Organizirali su još jedan sastanak; nije se ponovilo. Naravno da neće. Nisu bili iskreni.”[12]

Purçuvu analizu djelomično podupire informativni list ERTF-a, u kojem je navedeno da je sudjelovanje romskih organizacija civilnog društva u razvojnim strategijama uključivanja i dalje ograničeno. Prema ERTF-u, tursko Ministarstvo obitelji i socijalne politike dobilo je zadatak da razvije nacionalnu strategiju za uključivanje Roma u 2012. godini. Međutim, turska Vlada u lipnju 2015. godine još uvijek nije usvojila strategiju.

* Søren A. C. Stenbøg je student novinarstva iz Kopenhagena. Bivši je pripravnik u Romskom nacionalnom vijeću.

[1]„Glavna oporba u Turskoj predložila Roma za zastupnika u parlamentu“ – dnevne novine Hürriyet (7. travnja 2015.)

[2] „Predstavnici Roma i Jezida prvi put u turskom parlamentu“ – dnevne novine Hürriyet (8. lipnja 2015.)

[3] Informativni list o položaju Roma u Turskoj (lipanj 2015.), objavio Europski forum Roma i putnika (ERTF)

[4] Informativni list o položaju Roma u Turskoj (lipanj 2015.), objavio Europski forum Roma i putnika (ERTF)

[5] „Predstavnici Roma i Jezida prvi put u turskom parlamentu“ – dnevne novine Hürriyet (8. lipnja 2015.)

[6] „Političar najavio da će biti prvi Rom u turskom parlamentu“ – dnevne novine Hürriyet (6. svibnja 2015.) 

[7] „Prvi Rom u turskom parlamentu kritizirao policijske akcije u romskim naseljima“ – dnevne novine Hürriyet (2. srpnja 2015.) 

[8] „Prvi Rom u turskom parlamentu kritizirao policijske akcije u romskim naseljima“ – dnevne novine Hürriyet (2. srpnja 2015.)

[9] „Organizacije za prava Roma rade kako bi uklonile predrasude u Turskoj“ – EurasiaNet (22. srpnja 2005.)

[10] Informativni list o položaju Roma u Turskoj (lipanj 2015.), objavio Europski forum Roma i putnika (ERTF)

[11] „Da biste pokrenuli integraciju Roma, prestanite s protjerivanjima Roma“ (To Start Roma Integration, Stop Roma Evictions) – fondacija Otvoreno društvo (10. srpnja 2012.) 

[12] „Političar najavio da će biti prvi Rom u turskom parlamentu“ – dnevne novine Hürriyet (6. svibnja 2015.)