Fokus ROMI.HR

U odgovoru na zahtjeve javnosti za klimatskim djelovanjem i Zelenom tranzicijom, globalnim prelaskom s fosilnih goriva poput ugljena, nafte i prirodnog plina na nisko-ugljičnu, resursno učinkovitu i društveno uključivu ekonomiju, Europska komisija pokrenula je Europski zeleni plan 2019. godine. Plan predstavlja strategiju za izgradnju moderne, resursno učinkovite i konkurentne EU ekonomije transformiranjem europskih industrija, prometa, energetike i gospodarstva za održiviju budućnost.

EUROPSKI ZELENI PLAN
Europski zeleni plan nastoji učiniti Europu prvim kontinentom koji će postići klimatsku neutralnost do 2050. godine, smanjiti emisije (štetnih plinova oslobođenih u zrak) za najmanje 50–55 % do 2030. godine i 90 % do 2040. godine. Klimatska neutralnost, odnosno prelazak EU na neto-nulte emisije, odnosi se na smanjenje emisija stakleničkih plinova na što je moguće bliže nuli. Staklenički plinovi (GHG) su plinovi poput ugljičnog dioksida ili metana koji zadržavaju toplinu u Zemljinoj atmosferi, djelujući poput deke. Pretjerana upotreba fosilnih goriva povećava GHG, uzrokujući globalno zagrijavanje. 

Temelj Zelene politike predstavljen je u Akcijskom planu za kružnu ekonomiju EU (CEAP) iz 2020. CEAP je usmjeren na resursno intenzivne industrije poput elektronike, plastike, tekstila i građevinarstva, s ciljem da održivi proizvodi, dizajnirani da minimaliziraju štetu okolišu, postanu standard. Plan potiče recikliranje, eliminira otpad, zahtijeva ekodizajn, praksu dizajniranja proizvoda da budu što više ekološki prihvatljivi, i daje potrošačima „pravo na popravak“. Kao dio cilja smanjenja otpada i poticanja održive potrošnje, politika „prava na popravak“ ima za cilj olakšati, učiniti pristupačnijim i privlačnijim popravak proizvoda.

Cilj EU-a da postane ugljično neutralna, tj. da eliminira ispuštanje ugljika u atmosferu, pravno je obvezujući zahvaljujući donošenju Europskog zakona o klimi 2021. godine. Zakon promiče čist prijelaz koji je društveno pravedan, ekonomski održiv i štiti ljude i okoliš. Zahtijeva od država članica da pojačaju svoje inicijative i napore prilagodbe, ocjenjuje napredak analizom razvoja svake dvije godine i osigurava usklađenost politika s ciljem 2050. godine. Također je osnovan Europski znanstveni odbor za klimatske promjene koji procjenjuje politike, utvrđuje inicijative i identificira prilike za ispunjavanje ciljeva 2050. godine.

Akcijski plan „Nulta zagađenja“, koji je Europska komisija podržala 2022., stavlja mjere kontrole zagađenja na istu političku razinu kao i zaštitu bioraznolikosti, raznolikosti biljaka i životinja na Zemlji, i zaštitu klime kako bi se sačuvali prirodni ekosustavi, obnovile šume i smanjilo zagađenje. Cilj Vizije nulte zagađenja do 2050. je smanjiti zagađenje zraka, vode i tla na razine sigurne za ljudsko zdravlje i prirodne ekosustave. 

Plan nastoji ojačati zeleno, digitalno i gospodarsko vodstvo EU-a, istovremeno promičući zdraviju i pravedniju Europu i planet. Ciljevi se mogu ostvariti smanjenjem otpada, poboljšanjem kvalitete tla smanjenjem gubitka hranjivih tvari i korištenja kemijskih pesticida, rješavanjem područja gdje zagađenje zraka ugrožava bioraznolikost i smanjenjem broja ljudi koje ometa buka iz prometa.

Paket „Fit for 55“ kreirala je Europska komisija 2021., a odobren je 2023. kako bi se ostvarili ciljevi Europskog zelenog plana. Sastoji se od 13 prijedloga koji mijenjaju zakone o energiji, prometu i klimatskim promjenama. Paket prvenstveno pooštrava i mijenja Sustav trgovanja emisijama (ETS), uvodeći strože industrijske regulacije emisija. 

Kako bi se promicala konkurentnost europskih čistih tehnologija i ubrzao prelazak EU-a na neto-nulte emisije, EK je 2023. predstavila Industrijski plan Zelene politike. Plan ima za cilj osigurati održive opskrbne lance, unaprijediti vještine radnika, olakšati financiranje i pojednostaviti zakone kako bi se osiguralo europsko industrijsko vodstvo.

PRAVEDAN PRIJELAZ
Europski zeleni plan ulaže u čiste tehnologije, zelenu infrastrukturu i inovacije, istovremeno osiguravajući da pogođene zajednice primaju društvenu pravdu: Pravednu tranziciju. S više od 55 milijardi eura dodijeljenih između 2021. i 2027. za podršku industrijama s visokim emisijama stakleničkih plinova, ranjivim zajednicama poput Roma i rudarskim regijama, Metoda pravedne tranzicije (JTM) predstavlja društveni aspekt Europskog zelenog plana. To osigurava da prelazak na zelenu ekonomiju bude pravedan, inkluzivan i da nitko ne bude izostavljen.

Ovi ciljevi kombiniraju se s pravno obvezujućim politikama i regulacijama za države članice putem Europskog zakona o klimi. Usmjeravanjem sredstava za gospodarsku raznolikost, prekvalifikaciju i ulaganje u nove zelene poslove, JTM igra važnu ulogu u odgovoru na društvene, ekonomske i strukturne promjene izazvane Zelenom tranzicijom. Naglašavajući održivi razvoj, Javna kreditna shema kombinira EU fondove s kreditima kako bi javne vlasti financirale projekte prijelaza, dok InvestEU „Just Transition“ shema potiče privatna ulaganja za podršku ovim ciljevima.

Države članice trebale bi surađivati s lokalnim vlastima kako bi identificirale najpogođenija područja i specifične potrebe te uspostavile projekte koji će im omogućiti pristup financiranju JTM-a.

ČISTA ENERGIJA I DRUŠTVENA PRAVDA
Zahvaljujući Europskom zelenom planu, Europljani imaju koristi od čišćeg zraka, ekološki prihvatljivijih zgrada i proizvoda te veće upotrebe obnovljivih izvora energije u svakodnevnom životu.

Kako bi se osigurala pravednost i ravnomjerna raspodjela prednosti održive budućnosti, plan ističe da Zeleni prijelaz mora biti i Pravedna tranzicija. Osigurava da ljudi koji će biti najviše pogođeni postupnim ukidanjem fosilnih goriva dobiju potrebnu pomoć kako nitko ne bi ostao zapostavljen.