Fokus ROMI.HR

Nedavno je održana  konferencija  -  „The Forgotten Voices“ (Zaboravljeni glasovi). Organizatori konferencije su  Europski forum Roma i putnika i Vijeće Europe, a održana je od 6. do 7. travnja 2016. u rumunjskom parlamentu u Bukureštu. Financijski pokrovitelji konferencije su International Holocaust Remembrance Alliance/Međunarodna alijansa za sjećanje na Holokaust (IHRA), Ministarstvo vanjskih poslova Rumunjske i Vijeće Europe.

Organizatori su postavili nekoliko ciljeva konferencije. Tako je prvi cilj ove konferencije postizanje službenog i međunarodnog priznanja genocidnog stradanja Roma u Drugom svjetskom ratu. Nadalje, organizatori su istaknuli potrebu promicanja obrazovanja o genocidu nad Romima u obrazovnom sustavu, a tu tematiku trebalo bi približiti i široj javnosti. Također, istaknuta je potreba proučavanja povezanosti između stradanja Roma u Drugom svjetskom ratu s današnjim izraženijim anticiganizmom kao posebnim oblikom diskriminacije prema Romima što oni smatraju da je u skladu s Rezolucijom Europskog parlamenta iz travnja 2015. o borbi protiv anticiganizma. Na konferenciji su sudjelovali predstavnici organizatora i pokrovitelja te predstavnici romskih nevladinih organizacija, medija i akademske zajednice.

NOVI POJMOVI STRADANJA

Konferencija je započela potresnim svjedočanstvom preživjelog Roma iz Rumunjske, koji se prisjetio kako su ga rumunjske vlasti u studenom 1942. deportirale u Transistiriju, gdje je stradala većina rumunjskih Roma. Zatim su slijedila četiri govora istaknutih predstavnika organizatora i pokrovitelja ove konferencije. Tako je Viorel Riceard Badea, voditelj pododbora  za prava manjina Parlamentarne skupštine Vijeća Europe, istaknuo postojanje visoke razine diskriminacije prema Romima u Europi utemeljene na predrasudama i visokoj razini neznanja neromskog stanovništva o njima. Ključ borbe protiv ovakvog odnosa prema Romima jest upoznavanje neromskog stanovništva o posebnostima  kulture i povijesti romskog manjinskog stanovništva. Ulrich Bunjes, posebni predstavnik za pitanja Roma Glavnog tajnika Vijeća Europe, istaknuo je kako mnogi Europljani danas ne znaju gotovo ništa o romskom holokaustu čime se nameće zadaća raznim političkim i drugim tijelima da promijene takvo stanje. On je tako posebno naglasio ulogu Romskog instituta, koji će svojim osnivanjem podupirati istraživanja o stradanju Roma u Drugom svjetskom ratu. Mihnea Constantinescu je kao predsjedatelj Međunarodne alijanse za sjećanje na Holokaust istaknuo potrebu očuvanja sjećanja na stradanje Roma, što ova institucija danas radi kroz brojne projekte. Gheorghe Raducanu je kao predsjednika Europskog foruma Roma i putnika naveo kako je današnji položaj Roma u Europi obilježen konstantnom diskriminacijom i marginalizacijom.

NEDOSTATAK EDUKACIJE KAO PODLOGA DISKRIMINACIJE

Radni dio konferencije započeo je izlaganjima povjesničara koji su analizirali stradanje Roma u Drugom svjetskom ratu. Tako se Agnes Daroczi, romska povjesničarka i potpredsjednica Europskog foruma Roma i putnika, ukratko osvrnula na stradanje Roma u Europi, posebice u Mađarskoj.  Ona je predložila „Kali Trash“ kao novi naziv za stradanje Roma u spomenutom ratu i komplementaran dosadašnjim pojmovima Porajmos  i Samudaripen. Taj naziv je korišten u njenom novijem suatorskom djelu s János Bársony naslovljen „Kali Trash – A romák sorsa a Holokauszt idején Magyarországon” (Kali Trash – sudbina Roma u Mađarskoj za vrijeme Holokausta). Danijel Vojak je u svom izlaganju analizirao posebnosti u stradanju Roma u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, navodeći potrebu daljnjeg znanstvenog istraživanje ove zanemarene teme u hrvatskoj historiografiji. Rumunjska povjesničarka Andrea Varga izlagala je o stradanju Roma u Rumunjskoj, s posebnim osvrtom na problem deportacija Roma u Tranistiriju. Rasprava nakon ovih izlaganja većinom se vodila oko pitanja korištenja ispravnog pojma za stradanje Roma u Drugom svjetskom ratu te oko pitanja potrebe uvođenje ove tematike u obrazovni sustav europskih zemalja.

Dio skupa bio je posvećen pitanju anticiganizma i priznavanja genocida nad Romima u Drugom svjetskom ratu. Nizozemski znanstvenik Huub van Baar istaknuo je postojanje izraženog anticiganizma i rasizma prema Romima u europskim zemljama, dok je njemački znanstvenik Markus End nastojao usporediti anticiganizam 1930-ih s ovim pristupima danas u Europi. Između ostalog, End je predložio da se koristi termin „antigypsy-ism“, a ne „anti-gypsism“  smatrajući ga preciznijim pojmom koji je definiran kao progon Roma.

Na konferenciji je  prikazan i film „Auschwitz Requiem“ autora Agnes Daroczi, Janos Barsonyija i Kristofa Asboa u kojem su prikazane romske deportacije i stradanje u nacističkom koncentracijskom logoru Auschwitz.

U nastavku konferencije  raspravljalo se o pitanju oblikovanja romskog identiteta u kontekstu njihovog stradanja u Drugom svjetskom ratu, o čemu su raspravljali Romeo Franz, Vasile Ionescu,  Marko D. Knudsen  i Dezso Mate. Održane su i dvije radionice, od kojih se na jednoj analizirao odnos međunarodnih organizacije prema anticiganizmu, a na drugoj se raspravljalo o pitanjima osnutka romskog pokreta za priznanje genocida nad Romima. Tu je potrebno izdvojiti vrlo emotivnu video poruku Grattana Puxona u kojoj je iznio svoja sjećanja na pitanje priznavanja i obeštećenja romskih žrtava genocida za vrijeme Drugog svjetskog rata. U posljednjem dijelu konferencije raspravljalo se oko uključivanja pitanja anticiganizma u obrazovanje, posebice u kontekstu obrazovanja o povijesti i kulturi Roma. Između ostalih izlagača, potrebno je izdvojiti izlaganje Dragoljuba Ackovića o utjecaju genocida nad Romima u Drugom svjetskom ratu na romsku zajednicu.

„The Forgotten Voices Conference“ predstavlja jedan od skupova na kojemu su se okupili znanstvenici, političari i aktivisti, fokusirani na raspravu o pitanju stradanja Roma u Drugom svjetskom ratu. Upravo je to ispravni put kojem je cilj navedeno stradanje Roma priznati genocidom, a nakon toga potrebno je uključiti ovu spoznaju u obrazovni sustav europskih zemalja. Osim toga, nameće se i pitanje kompenzacije romskim žrtvama i njihovim potomcima.

Organizatori su istaknuli potrebu promicanja obrazovanja o genocidu nad Romima u obrazovnom sustavu, a tu tematiku trebalo bi približiti i široj javnosti. Osim toga, istaknuta je potreba proučavanja povezanosti između stradanja Roma u Drugom svjetskom ratu s današnjim izraženijim anticiganizmom kao posebnim oblikom diskriminacije prema Romima što oni smatraju da je u skladu s Rezolucijom Europskog parlamenta iz travnja 2015. o borbi protiv anticiganizma.