Fokus ROMI.HR

Nedavno je završen natječaj Europske komisije (rok za slanje projektnih prijava) koji je u okviru Evropske platforme za Rome bio namijenjen isključivo nacionalnim kontaktnim točkama, a s ciljem uspostave Nacionalnih platformi za Rome kroz koji bi se ovaj novi europski program i realizirao. S obzirom na to da je Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Nacionalna kontaktna točka za Rome u RH, jeste li aplicirali na natječaj i koji su glavni ciljevi i sadržaji vaše prijave odnosno vašeg projekta?

Jesmo, Ured je aplicirao na natječaj Europske komisije s projektom čiji su ciljevi:

• povećati uključenost svih relevantnih dionika u provedbu Nacionalne strategije za uključivanje Roma 2013. – 2020.
• ojačati i produbiti lokalnu i regionalnu odgovornost uključujući i odgovornost romske populacije kao i ojačati osjećaj vlasništva nad rezultatima i obvezama u procesu integracije Roma
• osvijestiti nedostatke i izazove provedbe Nacionalne strategije za uključivanje Roma na lokalnoj/regionalnoj razini i adresirati ih
• osnažiti mlade pripadnike i pripadnice romske nacionalne manjine za aktivnu participaciju u provedbi Strategije te unaprijediti suradnju između mladih Roma i neroma te Romkinja i neromkinja
• uspostaviti Mrežu nacionalnih dionika za provedbu Strategije za uključivanje Roma i postići dogovor oko uloge i operativnog mehanizma koji će biti uspostavljen vezano uz praćenje Strategije

UKLJUČITI MLADE I ŽENE

Konkretno, što bi predstavljala Nacionalna platforma za Rome u RH?

Platforma je prije svega zamišljena kao prostor za razgovor, konzultacije i uključivanje u provedbu Nacionalne strategije za uključivanje Roma do 2020. svih dionika, a posebno Roma. Također, platforma bi omogućila dijeljenje primjera dobrih praksi na lokalnoj, nacionalnoj, ali i europskoj razini. Dugoročno bi platforma mogla biti važnim dijelom mehanizma provedbe, praćenja, evaluacije i revizije NSUR-a na svim tim razinama uz uključivanje svih dionika.

Na koji način planirate realizirati vaš projekt? Na koje se rezultate dosadašnjih projekata za Rome u RH možete nasloniti i nastaviti, a u kojim aspektima Nacionalna platforma mora pokrenuti nove pristupe i sadržaje?

Projekt će biti realiziran kroz niz radnih sastanaka, regionalnih diskusija i fokusiranih grupa. Teme sastanaka uključivat će pojedina područja strateškog okvira poput obrazovanja, zapošljavanja, zdravlja i stanovanja, kao i potrebe i izazove u pokušajima odgovaranja na zahtjeve pojedinih strateških područja. Posebna pozornost bit će usmjerena mladima i ženama i njihovu mogućem doprinosu i potencijalnim modelima uključivanja u provedbu Nacionalne strategije za uključivanje Roma do 2020.

Na nekim područjima provedeno je više projekata na rezultate kojih se možemo nastaviti i uzeti ih u obzir u predstojećim diskusijama, primjerice o obrazovanju, a na drugim područjima tek pojedine projekte. Nismo sigurni ni koliko svi dionici znaju o dosadašnjim aktivnostima drugih dionika, pogotovo ne o rezultatima. I u tom smislu bi platforma trebala biti značajna.

VAŽNOST LOKALNE RAZINE

Na što bi trebalo posebno fokusirati budući rad?

Trebamo zajedno vidjeti što je sa zadanim materijalnim, ljudskim, zakonskim i inim okvirom realno moguće ostvariti u narednom razdoblju. Također, izvan platforme, Ured želi poboljšati sustav praćenja učinka javne politike usmjerene prema Romima, tj. praćenje Nacionalne strategije za uključivanje Roma

2013. – 2020. Želimo omogućiti transparentan uvid u postignuća i ključne izazove u provedbi Nacionalne strategije za uključivanje Roma. Želja nam je nastaviti dobru praksu koja je započela vanjskom evaluacijom strateškog dokumenta u ocjeni vlastita rada, ali i rada svih drugih dionika u provedbi Nacionalne strategije te kontinuirano raditi na unapređenju postignutog. Mnogo dionika, osobito na lokalnoj razini, još uvijek nije dovoljno uključeno u ove procese. Od donošenja Strategije dio se struktura promijenio, postali smo članicom EU-a, doneseni su drugi strateški dokumenti izravno ili neizravno ključni za poboljšanje položaja Roma; sve to se mora uzeti u obzir u budućim diskusijama.

Hoće li se i kakav odnos uspostaviti s Nacionalnom strategijom za uključivanje Roma 2013. – 2020., odnosno s Povjerenstvom za praćenje provedbe te Strategije?

Naravno, sudjelovanje članova Radne skupine Povjerenstva za praćenje planirano je u aktivnostima projekta. Precizniji modaliteti bit će poznati tek nakon što bude poznata nova struktura Vlade RH, no, s obzirom na to da je zadaća Povjerenstva, između ostaloga, pratiti provedbu Nacionalne strategije te davati prijedloge za njeno poboljšanje, važno je osigurati interakciju s lokalnom razinom u svim jedinicama lokalne i regionalne samouprave s većim brojem pripadnika romske nacionalne manjine. Beziznimno sve institucije uključene u poboljšanje položaja Roma ističu važnost lokalne razine, taj zahtjev je vidjiv i u uvjetima natječaja EK-a za nacionalne platforme. A u odnosu na strategiju može se očekivati uspostava mehanizma konzultacija oko provedbe i praćenja strategije, jačanje sudjelovanja mladih i žena, te povratno, utjecaj na samu strategiju kroz izradu novog AP-a i izmjene strategije koje će uvesti novi AP.

U kojoj će mjeri i na koji način Evaluacija provedbe Nacionalne strategije koju je inicirao vaš Ured utjecati na realizaciju Nacionalne platforme?

Aktivnosti, tj. rasprave planirane u okviru platforme upravo izviru iz rezultata evaluacije. U Evaluacijskom izvješću spominju se potrebe za definiranjem prioriteta djelovanja, potrebe definiranja jasnijih vremenskih okvira i sl. Nadamo se da će nam upravo rasprave predviđene u okviru platforme dati dobar referentni okvir za rješavanje poteškoća koje je prepoznala evaluacija.

KLJUČNO ROMSKO SUDJELOVANJE

Jeste li u koncipiranju projekta Nacionalne platforme koristili suradnju romskih udruga odnosno romskoga civilnog društva? Na koji način ste ih angažirali? Što je bio njihov ključni doprinos?

Uredu je suradnja s romskim udrugama bitan dio opisa poslova, te je i u dosadašnjim aktivnostima provodio konzultacije s civilnim društvom i drugim dionicima. Tijekom konferencija, radionica ili posjeta diskutirali su se održivi oblici buduće suradnje, i u okviru specifičnih skupina primjerica mladih ili Romkinja, i specifičnih tema, primjerice na skupovima o položaju i sudjelovanju Roma u programskom razdoblju 2014. – 2020. Važni su bili i uvidi koje su udruge dale u svojim izvješćima, osobito zadnjem izvješću o provedbi Akcijskog plana Desetljeća. Iako formalno partnerstvo s romskim udrugama ne ohrabruju ni uvjeti natječaja ni njihova međusobna podijeljenost koja katkad dovodi i do isključivosti, najšire moguće sudjelovanje romskih udruga ključno je dakako za uspjeh platforme i njenu održivost. Ako zamijetimo i da su aktivnosti platforme definirane imajući u vidu evaluaciju u kojoj su sudjelovali i pripadnici romskoga civilnog sektora, tada se može reći da su romske organizacije zaista pomogle u kreiranju nacrta platforme. Treba reći da se ključni doprinos romskih organizacija očekuje tijekom provedbe i praćenja aktivnosti. Upravo o razini sudjelovanja i spremnosti na raspravu kao i iznalaženju rješenja koja bi bila prihvatljiva svim dionicima, ovisit će i rezultati platforme. Želja nam je doista iskoristiti platformu kao prostor za jačanje međusobnog razumijevanja i usuglašavanja zajedničkog djelovanja u istom cilju i u konkretnom roku.

Na koji način planirate dalje u realizaciji Nacionalne platforme uključiti romske udruge? Što, konkretno, od njih očekujete?

Očekujemo aktivno sudjelovanje, definiranje prioritetnih problema i kreiranje načina na koje je iste moguće riješiti u okviru financijskih sredstava kojima raspolažu pojedine jedinice lokalne samouprave. Očekujemo promišljanje o realnom, mogućem i ostvarivom u razdoblju od tri godine uz uvažavanje okvira u kojem se isto može dogoditi.

Jesu li, općenito gledajući, romske udruge u dovoljnoj mjeri postale relevantan subjekt promjena teškog položaja romske nacionalne zajednice? Ako nisu, koji su tome razlozi i što bi na tom planu bilo bitno mijenjati odnosno poduzimati?

Vjerojatno se možemo složiti da su romske udruge sve relevantniji subjekt i da ima mnogo prostora za njihovo veće uključivanje i za daljnje jačanje njihovih kapaciteta. Razlozi su brojni, od niskih početnih vrijednosti uključenosti i kapaciteta, koje opet imaju svoje razloge, do kapaciteta svih drugih koji bi se trebali brinuti o njihovoj uključenosti. Djelujući na te uzroke, vjerojatno možemo učinkovitije postići potrebne rezultate. Primjeri neposredno predstojećih aktivnosti uključuju početak provedbe cijele programske linije raznolikih projekata udruga u okviru granta IPA 2012, predstojeće treninge jačanja kapaciteta vijeća nacionalnih manjina za praćenje provedbe Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, potporu koju pruža Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva kao i regionalne zaklade, program jačanja kapaciteta mladih koji će provoditi PGF Hrvatska (Podrška za generiranje projekata) i udruga ROM, nastavak aktivnosti neformalne mreže Romkinja itd. Naravno, najširi okvir uključenosti trebali bismo dobiti kroz nacionalnu platformu.

Što je u ovom momentu, u našim hrvatskim okvirima, nužno i ključno kako bi se kvalitetnije i učinkovitije rješavalo romske probleme? Koje su najslabije točke u tom procesu?

Umjesto subjektivnog mišljenja, vjerojatno je najbolje pozvati se na rezultate evaluacije provedbe AP-a NSUR, nacionalna izvješća o provedbi AP-a i drugih relevantnih dokumenata, izvješća civilnog društva, nekoliko recentnih studija i istraživanja, kao i mišljenja drugih, primjerice EK-a koji u proljeće svake godine objavljuje mišljenja i preporuke uz provedbu nacionalnih strategija za Rome. Nadamo se da će svi dionici uvesti te nalaze i mišljenja u diskusije u okviru nacionalne platforme, sva su javno i lako dostupna.

UVJETOVANJE FONDOVA EU-a

Što zapravo novoga donosi Europska platforma za Rome? Kako je predviđeno njeno funkcioniranje? Imate li uvida koja su njena dosadašnja postignuća i jesu li zadovoljavajuća?

Iskustva s Platformom EU-a za Rome su različita: s jedne strane na njima su prezentirana važna iskustva, raspravljeni stavovi, uključujući neke od ključnih odrednica politike EU-a prema Romima koje nalazimo u programskim dokumentima za razdoblje 2014. – 2020. Ipak, dvodnevni susret jednom godišnje ima svoja ograničenja usprkos doista širokom i reprezentativnom sudjelovanju dionika.

Uvida u postignuća nacionalnih platformi ne može još biti jer su prijedlozi projekata još uvijek u fazi evaluacije. O tome ćemo moći govoriti nakon što natječaj pozitivno završi i sam projekt se provede, dakle, najranije sredinom 2017. godine. Valja podsjetiti i da je prethodni natječaj poništen upravo zbog masovnog nesporazuma, kako to EK kaže, 'oko prihvatljivih troškova i aktivnosti koje će biti financirane'.

Je li Europska platforma svojevrsna zamjena za inicijativu Desetljeće za Rome, njen nastavak ili potpuno novi i samostalni europski program (projekt, inicijativa) kada su u pitanju Romi?

Iz perspektive zemalja sudionica Desetljeća, sigurno se može govoriti o svojevrsnom nastavku Desetljeća. Desetljeće je zasigurno pridonijelo jačanju potpore inicijativama koje su naposljetku rezultirale uključivanjem integracije Roma visoko na listi prioriteta EU-a. Sam okvir ipak je drugi, od zemalja sudionica do mogućnosti koje se svim dionicima pružaju. Primjerice, Desetljeće je uvelike zaslužno i za uvođenje formalnoga godišnjeg praćenja provedbe nacionalnih politika za Rome i od vlada zemalja članica i od predstavnika civilnog društva. Iako su vremenom izvješća metodološki poboljšavana i zemlje ujednačavale pristup, i dalje su imala brojne nedostatke, a njihova formalna uporabna vrijednost, osim znanstvene, bila je ograničena i ovisila je o dobroj volji donositelja odluka na svim razinama, s tim da dionici na nižim razinama često nisu imali ni dostatne informacije ni kapacitete za veće sudjelovanje u tom procesu. Sada EK u formalnom procesu Europskog semestra, nakon što pregleda sve dostupne informacije za prethodno razdoblje, ima širok spektar mehanizama koji mogu utjecati na poboljšanja. Vjerojatno znate da je pet država članica dobilo tzv. specifične preporuke za države članice kojim se traže poboljšanja na nekim područjima politika prema Romima, da su uvedene promjene kojima se inzistira na izravnim referencama na Rome u programskim dokumentima i uvjetuje uporaba fondova EU-a itd.

S druge strane, i danas ponegdje vlada mit kako je u Desetljeću 'bilo puno novaca'. Podsjetimo da su jedini novci dostupni kroz Desetljeće bili prilozi samih zemalja članica i javno su i lako dostupna izvješća Desetljeća iz kojih se vidi da je Republika Hrvatska redovito uplaćivala dogovorenu godišnju ratu i velik dio povukla natrag tijekom našeg predsjedanja Desetljećem. U okviru EU-a mogućnosti financiranja programa i projekata za Rome uglavnom su daleko veće nego što bi si ijedna članica mogla priuštiti izvan tog okvira, a pravila trošenja tih sredstava stroga i transparentna, sve što se programira i financira podložno je stalnim kontrolama, kako bi se ne samo spriječilo moguće zloporabe, već i pridonijelo učinkovitijem korištenju sredstava poreznih obveznika EU-a.

Jesu li aktualni europski projekti za Rome kvalitetan i zadovoljavajući odgovor na njihove probleme i potrebe (i uopće širi društveni problem kada su u pitanju Romi) ili treba i dalje intenzivno raditi na pronalaženju adekvatnijih pristupa u rješavanju tzv. romskog pitanja u nacionalnim i europskim okvirima?

Nažalost, suviše je često pozornost usmjerena samo na projekte za Rome koje financira EU pri čemu se zanemaruju druge aktivnosti i širi kontekst, od Europske platforme (od njenih početaka do danas), ključnih dokumenata EU-a, koje pripremaju, a potom i obvezuju sve države članice, pa i RH, aktivnosti Europskog parlamenta, do aktivnosti u okviru drugih platformi, kao što su Vijeće Europe ili OESS, a dakako sve je više dugoročnog promišljanja i na lokalnim razinama. To su okviri u kojima se doista intenzivno radi na poboljšanju položaja pripadnika romske nacionalne manjine, a projekti su pritom jedno od sredstava za postizanje određenih učinaka, za približavanje dogovorenom cilju, potpunoj integraciji pripadnika romske nacionalne manjine. I u okviru fondova EU-a, najavljena integrirana intervencija u okviru OP-a Konkurentnost i kohezija na području Baranje trebala bi demonstrirati u kojoj su mjeri pojedini projekti važni elementi u tom općem procesu.