Fokus ROMI.HR

Šestoga lipnja 1944. više od 150 tisuća savezničkih vojnika krenulo je prema sjevernoj francuskoj obali, započevši tako oslobađanje Europe od nacističkih okupatora. Dan D je događaj koji je prelomio Drugi svjetski rat u zapadnoj Europi.

Tog 6. lipnja 1944. u zoru počelo je iskrcavanje epskih razmjera. Stotine tisuća većinom američkih i britanskih te kanadskih i francuskih vojnika iskrcalo se na pet plaža  u Normandiji u sjevernoj Francuskoj, a u cijeloj operaciji sudjelovao je skoro milijun i pol savezničkih vojnika pod zapovjedništvom američkog generala i kasnijeg predsjednika Dwighta D. Eisenhowera naspram skoro 400 tisuća pripadnika njemačkih snaga koje su ondje podigle Atlantski zid, sustav obrane zasnovan na utvrđivanju obalnih područja kako bi se invazija s mora spriječila. Već prvog dana operacije poginulo je na tisuće savezničkih vojnika.

Samom iskrcavanju u zoru 6. lipnja prethodio je noćni desant 22.000 američkih i britanskih padobranaca. Uslijedili su siloviti udari iz zraka i s mora na njemačke položaje, a potom i amfibijski desant.

Najkrvavija borba vodila se na plaži koju je u savezničkim planovima nazvana ‘’Omaha’’, na kojoj je do kraja prvog dana invazije poginulo oko 2.400 američkih vojnika, a ukupan broj žrtava bio je oko 4.700. S druge strane, Nijemci su ondje izgubili 1.200 vojnika. Već do ponoći 6. lipnja 1944. savezničke snage uspjele su uspostaviti nadzor nad svim plažama i omogućiti iskrcavanje goleme vojne sile.

Nakon teških i iznimno napornih borbi koje su nakon toga uslijedile tokom ljeta 1944 godine došlo je do oslobađanja Pariza i većeg dijela Francuske što je napokon u svibnju 1945. godine dovelo do bezuvjetne kapitulacije nacističke Njemačke i kraja Drugog svjetskog rata u Europi.

Obilježavanje 75. godišnjice Dana D, 6. lipnja 1944., kada se 150 tisuća savezničkih vojnika iskrcalo u sjevernoj Francuskoj, počelo je jučer ujutro u Portsmouthu u južnoj Engleskoj, a danas, na 75. godišnjicu Dana D središnja svečanost će biti održana u Francuskoj, u blizinu pješčanih plaža gdje je savezničke vojnike dočekala kiša metaka i topničkih granata i na kojima su vojnici Ujedinjenih naroda svojom hrabrošću i požrtvovanošću stvorili temelje konačnoj pobijedi nad nacizmom u zapadnoj Europi.

Tisuće brodova isplovilo je prije 75 godina pod okriljem noći iz Portsmoutha i drugih luka prevozeći invazione snage i osiguravajući im podršku. U svečanosti jučer u Portsmouthu sudjelovalo je i 26 zrakoplova RAF-a i 11 britanskih ratnih brodova.

Kraljica Elizabeta II. predvodila je ceremoniju na kojoj je bio američki predsjednik Donald Trump koji je čitao riječi molitve tadašnjeg predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Frenklina D. Roosevelta. Svečanosti su prisustvovali i britanska premijerka Theresa May, francuski predsjednik Emmanuel Macron i kanadski premijer Justin Trudeau. Svečanosti obilježavanja Dana D je prisustvovala i njemačka kancelarka Angela Merkel.

U ratu koji je trajao šest godina, učestvovala je 61 država i oko 110 milijuna vojnika. Procjene govore o tome da je bilo između 50 i 80 milijuna poginulih, od kojih je civila bilo negdje između 38 i 55 milijuna. Pod okriljem rata nacistička Njemačka i njeni saveznici odnosno sateliti su, pod okriljem rata, proveli u povijesno nezabilježenim razmjerima genocid na Židovima i Romima, a na području nacističke saveznice NDH i nad Srbima.

Rat je doveo do dramatičnih demografskih promjena u mnogim dijelovima svijeta. Hitler i njegovi saveznici nisu poštovali ratna pravila u odnosu na civilno stanovništvo. Cijele su etničke zajednice ili desetkovane ili prisilno raseljene. Najžalosniji su primjer tog desetkovanja i mučenja europski Židovi i Romi. Planovi o potpunom uništenju čitavih naroda su provođeni u svojevrsnim tvornicama smrti, koncentracionim logorima, koji predstavljaju jedno od najvećih užasa čovječanstva.

Holokaust Roma zahvatio je, različitim intenzitetom, veliki dio Europe. Najstrašniju sudbinu u Europi su doživjeli Romi u nacističkoj Njemačkoj i Romi u ustaškoj NDH. U nacističkom koncentracijskom logoru Auschwitz i u ustaškom koncentracijskom logoru Jasenovac ubijeno je više desetaka tisuća Roma. Jedna od najtragičnijih epizoda dogodila se u noći s 2. na 3. kolovoza 1944. godine kada su nacisti ubili posljednju grupu od 2.897 Roma u nacističkom koncentracijskom logoru Auschwitz. U spomen na taj događaj, Vijeće Europe je, na inicijativu brojnih romskih organizacija, proglasilo 2.8. Međunarodnim danom sjećanja na Porajmos. Na inicijativu Romskog nacionalnog vijeća i Hrvatski sabor je taj dan proglasio Danom sjećanja na stradanja Roma u Republici Hrvatskoj.

U sklopu tzv. "konačnog rješenja" Hitlerov režim kao i ustaše u NDH osmislili su i provodio jezive metode sustavnog ubijanja Židova, ali i drugih rasa koje nisu smatrane Arijevcima, poput Roma, a ustaše su iskoristile okolnosti rata da provedu genocid i nad srpskim narodom na području NDH. U nacističkim koncentracijskim logorima ubijalo se najčešće u plinskim komorama, a tijela žrtava su kremirana kako bi se uništili tragovi zločina, dok je u ustaškim koncentracijskim logorima Jasenovcu, Jadovnom, Slanom na Pagu i drugima najveći broj žrtava ubijen noževima i maljevima.

Samo u Jasenovcu ubijeno je, prema zadnjim dostupnim podacima JUSP Jasenovac, 83.145 osoba. Od tog broja ubijeno je 16.173 osobe romske nacionalnosti od kojih 5.608 djece, 4.877 žena i 5.688 muškaraca. Ovi podaci sadrže informacije samo o onim ubijenim Romima za koje se zna ime i mjesto stradanja i stoga ovaj broj ne označava ukupan broj Roma koje su ustaše ubile u Drugom svjetskom ratu. Podaci o ubijanju 5.608 djece na najstrašniji način potvrđuju kako je proveden genocid odnosno Porajmos nad romskim narodom jer upravo ubijanje djece odvaja zločine genocida od drugih masovnih zločina.

Najveći i najpoznatiji logori koje su osnovali i vodili nacisti bili su Auschwitz-Birkenau, Belzec, Buchenwald, Dachau, Majdanek, Treblinka, kao i ustaški koncentracijski logor Jasenovac u blizini Zagreba. Diljem Europe djelovali su još brojni manji sabirni centri i logori u kojima su tisuće patile. Pošteđeni nisu bili ni žene niti djeca.

Drugi svjetski rat, žrtve i razaranje koje je Europa, ali i svijet pretrpio, masovni ratni zločini, kao i zločini protiv čovječnosti, uključujući i genocide, politička uhićenja, mučenja pritvorenika u logorima, otimanje djece i nasilno oduzimanje identiteta kao i nastojanja da ih se uključi u obitelji iz naroda iz kojih su došle ubojice njihovih roditelja bila su glavna obilježja nacističkog režima. Iskrcavanjem Saveznika u Francuskoj ubrzan je kraj ovim zločinima. I proteklo je manje od godinu dana od dana D do kraja svjetskog rata u Europi i oslobođenja logora.