Fokus ROMI.HR
/
IN MEMORIAM
Pre nas
Zveri su bile krotke i tihe
Drveće se radovalo dolasku ptica
Svetovi su bili pticama gnezdo
Ribe su živele u slozi
Rajko Đurić………………………
Rajko Đurić bio je romski intelektualac, pjesnik, i jedan od začetnika romskog pokreta i borbe za unaprjeđenje položaja Roma. Rođen je 1947. godine u Srbiji. Studirao je filozofiju na Filozofskom fakultetu u Beogradu, a doktorirao je u području sociologije.
Napisao je više od 30 knjiga pjesama i brojna publicistička djela, od kojih valja istaknuti Povijest Roma, Povijest romske književnosti, Povijest holokausta Roma, Seoba Roma i Cigani svijeta. Rajko Đurić napisao je i Gramatiku romskog jezika te studiju Romski glagoli, njihovo porijeklo i značenje. Time je postavio temelje za standardizaciju romskog jezika, čime je učinjen velik korak naprijed u izgradnji jezika kao važnog faktora identiteta. Njegova studija Romski glagoli, njihovo porijeklo i značenje prva je takva studija u svijetu.
Bio je prevoditelj i stručni suradnik na filmovima Skupljači perja Aleksandra Saše Petrovića i Dom za vješanje Emira Kusturice. Oba filma ostvarila su značajan uspjeh na filmskom festivalu u Cannesu.
Rajko Đurić bio je i profesor na mnogim europskim sveučilištima. Osvojio je i brojne domaće i međunarodne nagrade, na primjer 1992. američku nagradu Fond for free Expression, 2003. nagradu Švedskog PEN Centra Kurt Tucholsky, 2004. nagradu Instituta Otvoreno društvo u Budimpešti, i 2010. nagradu Instituta za kulturu u Madridu.
Bio je glavni urednik kulturne rubrike dnevnog lista Politika, predsjednik Međunarodne romske unije i glavni tajnik Romskog Međunarodnog PEN centra, predsjednik Unije Roma Srbije, zastupnik u Skupštini Srbije te predsjednik Europske romske unije.
Njegova su književna djela prevedena na više od pet jezika. 2011. osnovao je Romsku akademiju umjetnosti i znanosti u Beogradu i od tada do smrti bio je njezin predsjednik.
Rajko Đurić preminuo je u 73. godini života, 2. studenog 2020. godine. Romskoj je zajednici ostavio neprocjenjivo vrijedne temelje za daljnju izgradnju identiteta i jezika.
