Fokus ROMI.HR

Prije tri mjeseca, Mitko Jonkov, 17-godišnji Rom iz bugarskog sela Ovchepoltsi je bio brutalno pretučen od strane 24-godišnjeg neroma. „Razlog“ za napad? Mitko je rekao svojem napadaču da su oni ravnopravni, unatoč njihovim razlikama na temelju etniciteta. Napadač je snimio kako je pretukao Mitka i postavio snimku na društvene mreže. To je uznemiravajući primjer koji pokazuje koliko je duboko ukorijenjen i široko rasprostranjen anticiganizam diljem Europe.

Europska komisija je pokrenula Okvir EU-a za nacionalne strategije za uključivanje Roma 2011.  s ciljem rješavanja problema diskriminacije i smanjenja jaza između Roma i neroma u pristupu obrazovanju, stanovanju i zdravstvenim uslugama do 2020. godine.

Na pola puta u provedbi Okvira EU-a, uključivanje Roma je još uvijek daleko od realnosti. Ako pogledamo područje obrazovanja, segregacija Roma je još uvijek visoka i rastuća. Prema istraživanju Roma Inclusion Index, između 2005. i 2015. u Slovačkoj je zastupljenost djece Roma u školama za djecu s mentalnom retardacijom porastao sa 31% na 51%. U Srbiji, broj djece Roma koja su smještena u škole za djecu s mentalnom retardacijom je 36 puta veći u odnosu na nerome. Ovi podaci jasno govore da Okvir  EU-a za uključivanje Roma ne uspijeva u postizanju zacrtanih ciljeva.

Prvo, aktualne nacionalne strategije za uključivanje Roma ne odgovaraju na odgovarajući način na postojeći anticiganizam koji se izražava kroz antiromske predrasude i državni rasizam. Podaci iz 2015. godine iz istraživanja Roma Inclusion Index pokazuju da je 64% Roma Češkoj Republici i Mađarskoj osjetilo diskriminaciju.

Kako bi se dotaklo pitanje diskriminacije Roma u obrazovanju, Europska komisija je iskoristila antidiskriminacijski pravni okvir EU-a i pokrenula tri prekršajna postupka protiv Češke Republike, Slovačke i Mađarske. Ipak, nezakonite prakse slanja djece Roma u škole za djecu s poteškoćama, dok oni to nisu, se nastavlja.

I brojne države članice EU-a kao što su Italija, Bugarska i Rumunjska nastavljaju koristiti metode prisilne deložacije i segregirano stanovanje Roma. Vrlo je važno da Europska komisija nastavi i proširi svoje aktivnosti protiv država članica koje krše antidiskriminacijski pravni okvir EU-a.

Ali, pravni okvir, čak i sa snažnom primjenom, neće biti dovoljan za rješavanje problema duboko ukorijenjenog rasizma u institucijama i društvu, posebice kada to gledamo u svjetlu rastuće netolerancije prema Romima. Godine 2014. studija Pew Research centra pokazala je da većina populacija u brojnim europskim državama ima negativne osjećaje prema Romima. Radi se o čak 85% Talijana i 66% Francuza.

Kako bi se ovo pitanje riješilo na odgovarajući način, Europska komisija bi trebala uspostaviti posebna fondove, sredstva i specifične politike, koji bi omogućili neprestani rad na suzbijanju anticiganizma kao specifične forme rasizma koja se pojavljuje u svakom području politika – obrazovanju, zdravstvenoj skrbi, stanovanju i zapošljavanju.

Drugi veliki aspekt na kojem je „pao“ Okvir EU-a je nedostatak ikakve odgovornosti i transparentnosti vezano za napredak u provedbi politika i potrošenih sredstava za uključivanje Roma od strane država članica EU-a. Države izvještavaju Europskoj komisiji na godišnjoj bazi o postignutom napretku u uključivanju Roma. 

Prikupljena izvješća su objavljena u sažetom dokumentu – Komunikacija Europske komisije. No, puni tekst izvješća nije javno dostupan, tako da vanjski akteri ne mogu provjeriti što je država izvijestila. Proces pripreme  tog godišnjeg izvješća je zatvoren za organizacije civilnog društva. No, organizacije civilnog društva mogu također izvještavati o napretku no nemaju naznake o tome hoće li te informacije Europska komisija odučiti upotrijebiti.

Od 2011., Europska komisija i nacionalne vlade dodijelili su i potrošili znatna sredstva na politike za Rome, ali nikakvi rezultati nisu bili vidljivi na terenu. Prema nedavno objavljenom izvješću Europskog revizorskog suda, iako je 1,5 bilijun eura izdvojen putem fondova EU za integraciju marginaliziranih zajednica kao što su Romi, za razdoblje 2014. - 2020., nije jasno kako je ova količina sredstava utjecala na romske zajednice. Sud je spomenuo da nedostatak podataka o etnicitetu otežava procjenu projekata za uključivanje Roma financiranih iz EU fondova.

Rješenje je reformirati trenutni Okvir EU-a za nacionalne strategije za uključivanje Roma. To znači da u strategiji svake države članice, financiranje, politike i pravni okvir trebaju biti korišteni dosljedno za učinkovitu borbu protiv anticiganizma u svakom području politika kao što su obrazovanje, zdravstvena skrb, stanovanje i zapošljavanje.

Kako bi se pratio učinak politika za uključivanje Roma, trebaju se uspostaviti i provoditi mehanizmi koji bi osiguravali odgovornost i transparentnost država članica. Trebaju biti prikupljani podaci koji bi bili razvrstani po etnicitetu, kako bi pokazali dovode li postojeće politike i financiranje do promjena u životu Roma.

Sud je također izvijestio da Romi čine 15-20% školskih učenika i novih osoba koje ulaze na tržište rada u Rumunjskoj, Bugarskoj, Slovačkoj i Mađarskoj. Ako Europska unija i nacionalne vlade budu slijepe na učinkovito uključivanje Roma, 6 milijuna građana EU-a će biti izgubljeno za europska društva i tržišta.

Europski projekt ne može si priuštiti da ih zapostavi. Što je još gore, mladi Romi poput Mitka će i dalje biti predmet zločina iz mržnje samo zato što su se usudili tvrditi da su ravnopravni.

*Violeta Naydenova je bugarska Romkinja. Zaposlena je u Europskom institutu za javne politike Otvoreno društvo kao analitičarka javnih politika. Prati i analizira razvoj politika EU-a, financiranje i pravni okvir za društveno uključivanje, posebice uključivanje Roma.

*Tekst je izvorno objavljen pod nazivom "Why the EU Roma policy needs reform" te je preuzet s portala Open Democracy www.opendemocracy.net