Jeste li diskriminirani? Smatrate li da niste dobili posao, niste mogli ostvariti socijalna prava ili da službenici u državnim institucijama prema vama postupaju drukčije nego prema ostalima, a sve samo zato što ste Rom ili Romkinja? Ako ste doživjeli ove ili slične situacije, ne biste to trebali zanemariti i samo se nadati da će drugi put biti bolje. U ovakvim se situacijama za pomoć možete obratiti Uredu pučke pravobraniteljice.

Naš Ured je neovisna institucija zadužena za zaštitu i promicanje ljudskih prava i sloboda utvrđenih Ustavom, zakonima i međunarodnim dokumentima o ljudskim pravima. Također, središnje smo tijelo nadležno za suzbijanje diskriminacije, a jedna od naših zadaća je primanje pritužbi građana i građanki i provođenje ispitnog postupka, u kojemu se utvrđuje sumnja na diskriminaciju i poduzimaju koraci potrebni da se žrtva zaštiti.

Osim što postupamo po pojedinačnim pritužbama, kao središnje tijelo za suzbijanje diskriminacije prikupljamo i informacije o njezinim pojavama, kako bismo u godišnjem Izvješću s njima mogli upoznati Hrvatski sabor, o tome obavijestiti javnost na prikladne načine, ali i predlagati Vladi korake koje je potrebno poduzeti kako bi se dokinula diskriminacija određenih društvenih grupa. Tako svake godine posebno poglavlje u Izvješću posvećujemo problemima romske nacionalne manjine koje uočimo u pritužbama ili ih prikupimo istraživanjem, uz koje objavimo i preporuke za njihovo rješavanje. Zato, kada se pritužite pučkoj pravobraniteljici, osim što možete dobiti pomoć u Vašem konkretnom slučaju, možete i utjecati na to da se uoče i riješe širi problemi, s kojima se susreće veći broj ljudi, te tako neposredno pomoći i drugima koji se nalaze u sličnoj ili istoj situaciji kao i Vi.

KAKO SE ŽALITI NA DISKRIMINACIJU

Pritužbu nam možete poslati poštom ili e-poštom, a možete i osobno doći na razgovor u jedan od Ureda (Zagreb, Rijeka, Osijek ili Split) te na licu mjesta ispričati što se dogodilo. U svakom slučaju, dobit ćete savjet o idućim koracima. Možete nam se obratiti i pozivom u Ured, a uspostavili smo i posebnu antidiskriminacijsku telefonsku liniju, jedinu u Hrvatskoj specijaliziranu za ovaj problem, na kojoj možete dobiti informacije o tome što učiniti ako ste doživjeli diskriminaciju, kako podnijeti pritužbu pučkoj pravobraniteljici i što ona može poduzeti. Ako se netko, nakon što iznese svoj slučaj, iz straha od posljedica dvoumi želi li da se uopće pokrene postupak, to može navesti, jer u tom slučaju može ostati anoniman, pa će njegov identitet biti zaštićen.

 

Ured pučke pravobraniteljice u Zagrebu

ŠTO JE DISKRIMINACIJA I NA ŠTO SE MOŽETE ŽALITI

Iako se riječ diskriminacija često spominje u javnosti i u svakodnevnim razgovorima, treba znati da se, zakonski gledano, tako ne može nazvati svako postupanje koje je za vas nepovoljno, već samo oni slučajevi u kojima je do toga došlo zbog neke Vaše karakteristike.

Zakon koji propisuje koje su to karakteristike (ili osnove, kako se nazivaju u ovom Zakonu) i zabranjuje diskriminaciju zove se Zakon o suzbijanju diskriminacije. Na snazi je od 2009. godine i u njemu je navedeno ukupno 17 diskriminacijskih osnova (karakteristika), među kojima su također i rasa, boja kože, etnička pripadnost i nacionalno podrijetlo.

Drugim riječima, nitko ne smije prema Vama postupati drukčije, odnosno nepovoljno u odnosu na druge zbog toga što ste Rom ili Romkinja, niti to smije biti razlog zbog kojeg niste ostvarili neko pravo. To se zove 'izravna diskriminacija' i zabranjeno je Zakonom o suzbijanju diskriminacije.

KOJI SU OBLICI DISKRIMINACIJE                                                                                                                      

No osim izravne, zabranjeni su i drugi oblici diskriminacije, a to su neizravna diskriminacija, uznemiravanje, spolno uznemiravanje, poticanje na diskriminaciju, propuštanje razumne prilagodbe osobama s invaliditetom i segregacija. Neizravnu diskriminaciju može predstavljati neko postupanje ili propis koji se čine kao da su jednaki za sve, no u stvarnom životu pojedince ili grupu ipak dovode u nepovoljniji položaj od drugih, pri čemu je vidljivo da je to zato što imaju neku od karakteristika koje Zakon navodi kao osnove. Naprimjer, neizravna diskriminacija bila bi kada bi neki poslodavac za posao koji ne uključuje rad na računalu tražio da svi kandidati dostave prijavu napisanu na računalu. Budući da mnoge osobe nemaju računalo jer si ga ne mogu priuštiti, a mnogi se njime i ne znaju koristiti, ovakav zahtjev neizravno diskriminira sve one koji su lošijega imovnog stanja ili koji nisu obrazovani za korištenje računalom.

ŠTO JE TO POTICANJE NA DISKRIMINACIJU

Uznemiravanje je još jedan oblik diskriminacije, a tako se mogu nazvati one situacije koje su za osobu ponižavajuće ili uvredljive ili u kojima osjeća strah, zbog toga što pripada određenoj grupi, kao što su situacije u kojima se nekoga naziva pogrdnim imenima i vrijeđa zato što pripada romskoj nacionalnoj manjini. Spolno uznemiravanje također je oblik diskriminacije kojim se naziva ponižavajuće i uvredljivo ponašanje koje narušava dostojanstvo osobe, a spolne je naravi, kao što su neželjeni dodiri.

Nadalje, osoba koja diskriminira nije samo ona koja će, naprimjer, nekome reći da ne može ući u kafić jer je Rom ili Romkinja, već je to i vlasnik kafića koji je uputio osoblje da tako postupa prema Romkinjama i Romima. Ovaj oblik u Zakonu se zove 'poticanje na diskriminaciju'.

Jednako tako, diskriminacija je i propuštanje takozvane razumne prilagodbe osobama s invaliditetom, odnosno neprilagođavanje javnog prostora ili radnog mjesta, zbog čega osobe s invaliditetom ne mogu ravnopravno sudjelovati u javnom ili društvenom životu. Posljednji oblik naziva se segregacija, a znači sustavno razdvajanje osoba po nekoj osnovi, kao što je praksa odvajanja romske djece u posebne razrede.

ŠTO MOŽE PUČKA PRAVOBRANITELJICA

Pučka pravobraniteljica nakon Vaše pritužbe može dati mišljenje, preporuku, prijedlog i upozorenje svakome tko je počinio diskriminaciju, odnosno i drugim fizičkim osobama i privatnim tvrtkama ili tvrtkama u vlasništvu države te bilo kojem državnom tijelu, županiji, gradu ili općini. Diskriminacija je zabranjena svima.

Za obraćanje pučkoj pravobraniteljici nije potrebna pomoć odvjetnika ili bilo kakve vrste zastupnika, već svatko tko smatra da je diskriminiran to može učiniti sam, davanjem informacija o svom problemu.

Kako se ljudi često boje prijaviti diskriminaciju, iz mnogo razloga, ali često zbog toga što se boje financijskih troškova koje prijava može imati, vrlo je važno istaknuti kako je postupak kod pučke pravobraniteljice potpuno besplatan. Ukratko, za osobu koja našem Uredu prijavi diskriminaciju nema nikakvih troškova.

Iako pučka pravobraniteljica ne može zastupati osobe na sudu kao što to mogu odvjetnice i odvjetnici, kada se netko odluči pokrenuti sudski postupak zbog diskriminacije, može nas o tome obavijestiti. U postupcima za koje procijenimo da su posebno značajni i da sudska odluka može imati široki utjecaj i popraviti položaj većeg broja ljudi, možemo se uključiti u sudski postupak na strani diskriminirane osobe. Ova mogućnost zove se 'umješač', a 2011. godine na poziv jedne nevladine organizacije, pučka pravobraniteljica 'umiješala' se u sudski postupak pokrenut zbog diskriminacije dviju djevojaka, pripadnica romske nacionalne manjine. Budući da zbog svoga etničkog podrijetla nisu uspjele pronaći mjesto za obavljanje obvezne prakse u sklopu srednje škole, sud je odlučio kako se radi o diskriminaciji te im dosudio odštetu.

Dodatno, pučka pravobraniteljica može pokrenuti samostalnu tužbu pred sudom ako se radi o zaštiti interesa neke šire skupine (kao što su recimo Romi), no za takav postupak svakako bi nam trebala pomoć romske zajednice u prikupljanju informacija, odnosno što veći broj prijava diskriminacije Romkinja i Roma.

ŠTO MOGU ROMI

U našem se radu do sada pokazalo kako, nažalost, pripadnici romske nacionalne manjine vrlo rijetko prijavljuju diskriminaciju, zasigurno znatno rjeđe nego je doživljavaju.

No, u 2016. godini smo primijetili pozitivan pomak i sve veću spremnost na prijavljivanje problema ove vrste. Naime, sve više osoba javlja nam se putem antidiskriminacijske telefonske linije, gdje dobiju besplatan savjet i uputu što učiniti, a kada se ispostavi da opisana situacija zapravo nije diskriminacija, pružimo im informacije kome drugome se trebaju obratiti. U usporedbi s prošlim godinama, u 2016. radili smo na dosad najvećem broju pritužbi na diskriminaciju pripadnika romske nacionalne manjine, ponajviše stoga što smo posjetili veći broj romskih naselja, razgovarali sa stanovnicima, bilježili njihove probleme te potom provodili ispitne postupke. Kako i dalje namjeravamo izravno pratiti položaj Romkinja i Roma te zagovarati njegovo poboljšanje i jednake mogućnosti, koristimo se ovom prilikom da pozovemo sve koji misle da su diskriminirani da nam se bez straha obrate, ali i da nam jave ako smatraju da bismo trebali posjetiti naselje u kojem žive, što je najbolje učiniti putem antidiskriminacijskog telefona.

*Nikolina Patalen savjetnica je pučke pravobraniteljice za zaštitu ljudskih prava. 

 

Kontakti Ureda pučke pravobraniteljice:

e-mail: info@ombudsman.hr

ZAGREB

Trg hrvatskih velikana 6

01 4851 855

 

OSIJEK

Hrvatske Republike 19 (prvi kat)

031 628 054

 

RIJEKA

Korzo 2a/I

051 563 786

 

SPLIT

Mažuranićevo šetalište 8a (ulaz iz Tolstojeve)

021 682 981