Source: wirestock via Freepik Otvorenje Spomen-centra Roma u Uštici, u sklopu bivšeg koncentracijskog logora Jasenovac, predstavlja dugo očekivani korak u priznavanju duboko zanemarene stranice europske povijesti: Porajmosa – genocida nad Romima tijekom Drugog svjetskog rata. Dok njegovo osnivanje predstavlja značajan čin priznanja i sjećanja, pravi izazov tek slijedi: osigurati da se ta povijest ne samo sačuva, već i kontinuirano poučava, odaje joj se počast te se integrira u širu naraciju o genocidu. Bez stalnog angažmana i predanosti, čak i moćni simboli poput Uštice riskiraju ponovno utihnuti.
Memorijalni centar Roma u Uštici otvoren je 2. kolovoza 2020. u selu Uštica, u blizini Jasenovca u središnjoj Hrvatskoj. To je jedini muzej na svijetu koji se isključivo bavi genocidom nad Romima tijekom Drugog svjetskog rata. Spomen-obilježje odaje počast tisućama Roma koje je ubio ustaški režim u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Sagrađen je na mjestu bivšeg romskog logora i groblja, u sklopu bivšeg koncentracijskog logora Jasenovac, gdje je između 1942. i 1945. ubijen velik broj Roma. Danas je na tom području pronađeno 21 masovno grobište.
Povijesni kontekst
Nakon uspostave Nezavisne Države Hrvatske (NDH), ustaški režim uspostavio je oštre mjere protiv Roma. U svibnju 1942. većina romskih obitelji odvedena je iz svojih domova i poslana u logor Jasenovac. Često su im govorili laži – primjerice da ih sele u Rumunjsku ili neku drugu regiju za bolji život. U stvarnosti, bili su smješteni u pretrpane vagonese i razdvojeni po dolasku. Ljudi dovoljno snažni bili su prisiljeni raditi, dok su žene, djeca, stariji i bolesni ubrzo nakon toga ubijani. Ovaj stravični događaj dio je Porajmosa, naziva za genocid Roma u Europi, tijekom kojeg je ubijen veliki broj Roma.
Memorijalni centar danas
Iako je mala ploča postavljena na groblju u Uštici 1971. godine, područje je godinama bilo uglavnom zaboravljeno. Godine 2012. započeli su napori za obnovu i adekvatno odavanje počasti na tom mjestu. Inicijativu su pokrenuli Romsko nacionalno vijeće (RNV) i Zajenica Roma u RH „Kali Sara“ kroz uređenje masovnih grobnica i druge aktivnosti povezane s memorijalizacijom patnji Roma u koncentracijskom logoru Jasenovac, uključujući i lokaciju Uštica, koja je bila integralni dio ustaškog logora tijekom Drugog svjetskog rata.
Inicijativa je kasnije podržana i financijski omogućena od strane Grada Zagreba, koji je financirao izgradnju Memorijalnog centra u Uštici, uz osobni angažman tadašnjeg gradonačelnika Milana Bandića. Ti su napori doveli do otvaranja Memorijalnog centra Roma 2. kolovoza, na Međunarodni dan sjećanja na genocid nad Romima, s ciljem da postane mjesto koje će pamtiti žrtve i educirati buduće generacije.
Jedna od najimpresivnijih značajki centra je „Zid boli“, na kojem su urezana imena žrtava. Snažan doživljaj čitanja tisuća imena romskih žrtava koncentracijskog logora ne umanjuje se čak ni kada su na istom zidu, pored imena žrtava, ugravirana imena donatora i organizatora. Svake godine, osobito 2. kolovoza, ljudi se okupljaju u Memorijalnom centru kako bi odali počast onima koji su izgubili živote i kako bi osigurali da njihova priča nikada ne bude zaboravljena.
Značaj i nasljeđe
Memorijalni centar Roma u Uštici osmišljen je da igra važnu ulogu u pamćenju dijela povijesti koji je često bio zanemaren. Dugo godina patnje Roma tijekom Porajmosa bile su izostavljene iz javnih rasprava u Jugoslaviji i zemljama koje su slijedile. Najveća pozornost posvećivana je općim pričama o hrabrosti, dok je specifična bol Roma bila zanemarena.
Danas je Uštica mjesto gdje se o toj boli i povijesti konačno može otvoreno razgovarati. Centar pomaže znanstvenicima, studentima i javnosti da bolje razumiju genocid, ljudska prava i važnost sjećanja na ono što se dogodilo.
Centar je osnovan kako bi se osiguralo da se te priče ne zaborave i postanu trajni dio europske povijesti. Organizatori imaju odgovornost učiniti Centar pristupačnim i redovito otvorenim za posjetitelje, te uložiti dovoljno napora kako bi Centar ispunio svoj cilj i svrhu zbog koje je iniciran i izgrađen.