Foto/RNV Arhiva, Dario Gilja

Patrizia Pitacco članica je Jedinice za stručnu i administrativnu podršku izradi kurikularnih dokumenata te koordinatorica stručnih radnih skupina za izradu kurikuluma za materinske jezike nacionalnih manjina za modele A i C obrazovanja pripadnika nacionalnih manjina. Zaposlena je u Agenciji za odgoj i obrazovanje u Rijeci kao viša  savjetnica za nacionalne manjine (talijansku).

VELIKO ZANIMANJE MANJINA ZA REFORMU

Ključni je iskorak da će nacionalne manjine ovom reformom dobiti temeljni, razrađeni i precizan dokument koji će sveobuhvatno  definirati sve bitne postavke obrazovnog procesa te povećati njihovo zanimanje za obrazovanje na vlastitom jeziku i pismu. A za romsku nacionalnu manjinu upravo će ti posebni obrazovni sadržaji i novi pristupi biti dodatna motivacija i za roditelje i za djecu, da  se ulože i dodatni napori za njihovo uspješnije obrazovanje .

Koliko je ova kurikularna reforma značajna za obrazovanje pojedinih nacionalnih manjina u odnosu na koncept i sadržaje koji su dosad postojali. Koji su ključni ciljevi i u čemu su bitne promjene?

Sagledavajući cijelu kurikularnu reformu s aspekta nacionalnih manjina treba odmah istaknuti da je ona za nacionalne manjine isto toliko značajna kao i za cijelo društvo i obrazovnu zajednicu u cjelini. Velik je iskorak i u činjenici da su nacionalne manjine u ovu reformu prvi put bile uključene od samog početka iako su se specifični problemi nacionalnih manjina počeli rješavati na kraju.

Naravno, ključni je iskorak i u činjenici da će nacionalne manjine, koje su i dosad imale svoje obrazovne planove programe, ovom reformom dobiti jedan temeljni, razrađen i precizan dokument koji će sveobuhvatno definirati sve bitne postavke obrazovnog procesa za manjine: ishode učenja sa preporukom sadržaja, potrebne satnice, metode (načine izvođenja), obrazovne ciljeve koje se želi postići itd.

Što se pak tiče ključnih ciljeva i bitnih promjena treba reći da manjine slijede sve one promjene i novine koje su predviđene u novome reformskom obrazovnom procesu. U tom pogledu istakla bih dvije značajne stvari, a to je da uvodimo devetogodišnje osnovno školovanje te da se težište cijeloga obrazovnog procesa usmjerava prema razvoju kompetentnih vještina, a ne dominaciji usvajanja sadržaja i gradiva.

POTREBA ZA PROMJENAMA

Što je dosad postignuto? Kada će rezultati biti predstavljeni javnosti?

Kao što je poznato, tijekom veljače bili su predstavljeni kurikulumi svih općeobrazovnih predmeta, međupredmetnih područja i obrazovnih segmenata odnosno okvira obrazovanja, a rasprava je trajala do početka svibnja. Što se pak tiče obrazovnih kurikuluma za nacionalne manjine, prvi nacrti odnosno prijedlozi ovih dokumenata trebali bi biti objavljeni do 1. lipnja nakon čega treba slijediti stručna rasprava, pa javna rasprava u kojima će sigurno biti promjena i poboljšanja kako bismo na kraju dobili što kvalitetnije dokumente.

Očekujete li da će novi kurikulumi potaknuti i veće zanimanje nacionalnih manjina za školovanje na njihovu jeziku i pismu? Koliko je uopće obrazovni sustav za nacionalne manjine (škole, opremljenost, sredstva za udžbenike itd.) spreman apsorbirati i provesti kurikularnu reformu?

Da, u svakom slučaju očekujem da će kurikularna reforma povećati zanimanje nacionalnih manjina za obrazovanje na njihovu jeziku i pismu. Naravno, treba znati da pojedine manjine koriste različite obrazovne modele. Imamo model A, B i C pa tako npr. češka nacionalna manjina koristi model A i C, srpska i talijanska npr. model A, a za romsku nacionalnu manjinu ovom je reformom predviđen model C.

Modele je odavno odredilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta pa da samo ukratko podsjetimo: model A znači cjelovito školovanje na jeziku i pismu nacionalne manjine, model B znači da se nastava za dio predmeta realizira na manjinskom jeziku, a model C znači da uz redovitu nastavu na hrvatskom jeziku postoji i dodatna nastava od nekoliko sati tjedno na manjinskom jeziku.

Mislim da će s ovom kurikularnom reformom posebno povećati zanimanje pripadnika nacionalnih manjina upravo za model C. Što se tiče materijalnih uvjeta i sredstava za ovu reformu, držim da je sustav spreman jer ima snažnu potrebu za promjenama i volju da ih provodi, ali će doduše trebati mnogo napora i rada da se osiguraju stvarne materijalne pretpostavke za uspješnu realizaciju reforme.

No u ovoj početnoj fazi kada se stvara reformska dokumentacija, kada se profiliraju sadržaji, pristupi, metode, ciljevi i drugo, moram reći da su obrazovni subjekti i institucije nacionalnih manjina pokazali veliku volju i polet. No dakako ova reforma u mnogočemu mijenja obrazovne pristupe i obrazovni proces u cjelini i to će bez sumnje posebno zahtijevati mnogo novog usavršavanja i priprema na svim područjima, novih koncepata, pa i novog mentaliteta.

DODATNA MOTIVACIJA

Što ova kurikularna reforma može donijeti romskoj nacionalnoj manjini s obzirom na to da dosad nisu postojali obrazovni programi za romsku nacionalnu manjinu (kao npr. za talijansku, mađarsku, srpsku…)?

Pa u prvom redu upravo to da će prvi put dobiti svoje vlastite obrazovne sadržaje koje dosad nisu imali, a to je već veliki napredak i dobrobit za romsku nacionalnu manjinu. Mislim da će dalje upravo ti posebni obrazovni sadržaji, novi pristupi u usvajanju obrazovnih vještina, bolja organiziranost itd. biti dodatna motivacija u romskoj nacionalnoj zajednici, i kod roditelja i kod djece, da se ulože i dodatni napori za njihovo uspješnije obrazovanje.

Dakle, čini mi se da će uvođenje obrazovnog modela C, njegovanje jezika i kulture romske nacionalne manjine, biti i dodatni impuls i motivirajući čimbenik za podizanje ukupne kvalitete, opsega i učinkovitosti obrazovanja unutar romske zajednice, a znamo da se romska zajednica upravo na području obrazovanja suočava s velim problemima i izazovima. Očekujem, dakle, pozitivan pomak.

Mogu li posebni obrazovni programi za romsku nacionalnu manjinu dovesti do pojačane (prikrivene, indirektne) segregacije ili je pak mogu suzbiti?

To dosta ovisi i o svakoj pojedinoj lokalnoj sredini u kojoj se to realizira i kako će se ona prema tome postaviti. Međutim sam program, odnosno kurikulum njegovanja jezika i kulture romske nacionalne manjine po modelu C postavljen je upravo tako da ide protiv bilo kakve diskriminacije. Izdvajanje romske djece na dodatnoj nastavi nekoliko sati tjedno ne može se doživjeti kao neka vrsta segregacije, posebno ako se znaju specifičnosti te dodatne nastave.

No ono što je još posebno zanimljivo u ovome kurikularnom pristupu i modelu jeste da će ta nastava biti ponuđena i drugoj, neromskoj djeci koja za to pokažu zanimanje i koja bi zajedno s romskom djecom pohađala nastavu njihova jezika i kulture.

PROTIV DISKRIMINACIJE

Osim podizanja kvalitete manjinskog obrazovanja hoće li ova reforma i kurikularne promjene pomoći da se u opće obrazovne sadržaje uključe manjinske vrijednosti, vrijednosti tolerancije, različitosti, multietničnosti, interkulturalnosti… Hoće li kurikularna reforma biti doprinos i boljoj percepciji, pa i boljem položaju nacionalnih manjina (konkretno npr. i slabljenju predrasuda i diskriminacije prema Romima)?

Nesumnjivo hoće. Cijela je ova kurikularna reforma i za većinu i za manjine prožeta kulturom tolerancije, međusobnog obogaćivanja, usvajanja vrijednosti multietničnosti, različitosti i interkulturalizma. I tu bi svi trebali biti na dobitku kao i društvo u cjelini. No to kako će teći afirmacija tih vrijednosti ne ovisi uvijek samo o dobro osmišljenim kurikulumima i obrazovnoj reformi u cjelini.

Tu značajnu ulogu ima uža i šira društvena zajednica, obrazovni sustav u cjelini, obitelj, vjerske zajednice, mediji… To je zahtjevan i složen proces za koji ova kurikularna reforma postavlja dobre temelje.

KURIKULUM ZA USPJEŠNIJE OBRAZOVANJE I BORBU PROTIV PREDRASUDA

 

Foto/RNV Arhiva, Dario Gilja

Elvis Kralj, romski pomagač u OŠ Vladimira Nazora u Pribislavcu i član Stručne radne skupine za izradu prijedloga Kurikuluma „Njegovanje jezika i kulture romske nacionalne manjine u osnovnim i srednjim školama RH (model C)“

S obzirom na to da dosad nije postojao posebni obrazovni program i da se u obrazovni program povijesno prvi put uključuje i romsku manjinu, to predstavlja veliki izazov u kreiranju i osmišljavanju sadržaja koji su od iznimne važnosti romskoj zajednici. Ujedno su i podrška postupnom priznavanju prava odgoja i obrazovanja na jeziku romske manjine, a u ovom slučaju radi se o dvama romskim jezicima, i to romskog te bajaškoga rumunjskog jezika. Obrazovanje na materinskom jeziku trebalo bi probuditi svijest kod Roma o važnosti obrazovanja, a time i otvoriti mogućnosti k uspješnijem obrazovanju i obrazovnim postignućima što je inače jedan od najvećih problema romske zajednice. Istovremeno, ovaj Kurikulum otvoren je svima te može pridonijeti integraciji i smanjenju predrasuda i stereotipa prema učenicima Romima.

Kada je Stručna radna skupina za izradu prijedloga Kurikuluma „Njegovanje jezika i kulture romske nacionalne manjine u osnovnim i srednjim školama RH (model C)“ započela s radom i kako je funkcionirao dosadašnji rad?

Stručna radna skupina za izradu prijedloga Kurikuluma započela je s radom u siječnju ove godine. U skupini imamo članove koji su iznimni poznavaoci romske zajednice u Hrvatskoj, čak četvero Roma od ukupno osam članova skupine.

Članovi Stručne radne skupine birani su po javnom pozivu i imenovani Odlukom ministra znanosti, obrazovanja i sporta iz prosinca 2015. Izabrani članovi su: Elvis Kralj, Osnovna škola Vladimir Nazor; Siniša Senad Musić, Romsko nacionalno vijeće; Bibijana Papo, Romsko nacionalno vijeće (voditeljica Stručne radne skupine); Petar Radosavljević, FFZG; Natalija Sklepić; Biserka Tomljenović, Žiraha usluge d.o.o.; Sonja Tošić-Grlač, Međimurska županija i Ljatif Demir, FFZG.

Dosadašnji rad funkcionira odlično. Razvijamo četiri domene u kojima predlažemo okvire za učenje jezika, kulture i povijesti Roma, zemljopisa, likovnog i glazbenog te ljudskih prava, a osim toga bit će mogućnost odabira učenja ovog predmeta sukladno jezicima Roma koji se govore u Hrvatskoj: ili kroz modul romskog jezika ili kroz modul bajaškoga rumunjskog.

Kako se nosite s činjenicom da dosad nije postojao obrazovni program za romsku nacionalnu manjinu (kao za neke druge nacionalne manjine). Koliko Vam to otežava rad, od čega polazite, za koje sadržaje mislite da ih  je nužno uvesti u kurikulum za romsku nacionalnu manjinu?

S obzirom na to da dosad nije postojao obrazovni program i da se u obrazovni program povijesno prvi put uključuje i romsku manjinu, pred nama je velik izazov u kreiranju i osmišljavanju sadržaja koji su od iznimne važnosti romskoj zajednici, a ujedno su i podrška postupnom priznavanju prava odgoja i obrazovanja na jeziku romske manjine, a u našem slučaju radi se o dvama jezicima, i to romskom i bajaškome rumunjskom jeziku.

Kurikulum je podjednako i podrška očuvanju odnosno njegovanju jezika i kulture romske zajednice u Hrvatskoj. U izradi prijedloga kurikuluma za Rome, koji je i povijesno prvi u našoj regiji, nije lako osmisliti sadržaje s obzirom na širu raznolikost romskih zajednica, iako se trudimo zadovoljiti sve aspekte iz života svake romske zajednice u Hrvatskoj. Osmišljavamo program koji je primjeren djeci od prvog razreda osnovne škole sve do četvrtog razreda srednje škole.

Oblikujemo program koji će biti zanimljiv, a koji uključuje sadržaje od jezika, kulture, glazbenog sve do istraživačkih radova, kritiziranja i debatiranja o važnim romskim povijesnim, stvaralačkim ili tradicijskim temama.

Na nama je da ponudimo dobar program, kako bi učenike i njihove roditelje motivirali da odaberu upravo ovaj model obrazovanja.

Kako će funkcionirati stvari s jezikom romske nacionalne manjine? Hoće li će obrazovanjem na jeziku romske nacionalne manjine pospješiti obrazovanje romske nacionalne manjine?

U Hrvatskoj većina Roma govori bajaškim rumunjskim jezikom i za njih, kao i za Rome koji govore romskim jezikom, cjelokupna nastava prema ovom prijedlogu Kurikuluma odvijat će se na njihovu materinskom jeziku. Smatram da će obrazovanje na svome materinskom jeziku probuditi svijest kod Roma o važnosti obrazovanja, a time će se otvoriti i mogućnosti prema uspješnijem obrazovanju i obrazovnim postignućima.

Ovaj model pomoći će romskoj zajednici u očuvanju jezika, a još više unaprijediti znanje o vlastitome povijesnom podrijetlu, kulturi i drugim važnim elementima o nacionalnoj pripadnosti.

Kakve su mogućnosti stvarne primjene ovoga Kurikuluma? Koliko imamo nastavnog osoblja osposobljenog za njegovu primjenu?

Mogućnosti stvarne primjene ovoga Kurikuluma izrađenog po modelu C doista su velike, barem u Međimurskoj županiji gdje već danas postoji nekoliko osnovnih škola koje su potencijalno na putu da postanu romske škole. U našoj županiji već imamo jednu područnu osnovnu školu koja je u potpunosti romska.

S obzirom na činjenicu da je broj romskog stanovništva, pa tako i broj djece, u našoj županiji u stalnom porastu, ovaj nas Kurikulum poziva na razmišljanje o dugoročnijim planovima i ciljevima koji želimo postići u odgoju i obrazovanju s romskom djecom, mladeži i zajednicom. Budući da će se cjelovita kurikularna reforma udomaćiti u potpunosti tek za desetak godina, mislim da imamo dovoljno vremena da za primjenu ovoga obrazovnog modela osposobimo dovoljno nastavnoga kadra iz redova romske zajednice.

POTICAJ OBRAZOVANJU

Koliko će sredstava i vremena trebati da se npr. pripreme udžbenici, osposobe nastavnici…?

Pitanje udžbenika možemo riješiti u kratkome vremenskom roku, ali udžbenici neće biti najvažniji u početnoj fazi. Nastavnik će imati povlaštenu slobodu u kreiranju nastave. Dakle, na učitelju će biti kojim će se udžbenicima ili drugim materijalima koristiti da bi ostvario određeni ishod s učenicima.

Romska zajednica u Hrvatskoj već ima mnogo tiskanih materijala i smatram da sukladno našem prijedlogu Kurikuluma, koji je u pripremi, treba osmisliti i nekoliko udžbenika. Što se pak tiče osposobljavanja učiteljskog osoblja, mislim da romskoj djeci koja su završila četverogodišnje srednje škole moramo omogućiti povlašteni upis na pedagoški fakultet kako bismo na vrijeme dobili osposobljen kadar koji će moći provoditi nastavu Kurikuluma na svome materinskom jeziku.

To moramo omogućiti već sadašnjim generacijama učenika kako bi u budućnosti postigli da djeca uče na materinskome ili romskom ili bajaškom jeziku.

Kako procjenjujete razinu zanimanja koje će ovaj obrazovni model pobuditi u romskoj zajednici?

Romska zajednica već danas pokazuje veliko zanimanje za ovaj obrazovni model i često postavlja razna pitanja o tome kakav će to biti predmet, što će se učiti, hoće li djeca učiti na materinskom jeziku.

Stoga mislim da je jako važno pravovremeno informirati romsku zajednicu o ovome obrazovnom modelu i svakodnevno buditi njihovu svijest o važnosti uključivanja romske djece u predloženi model obrazovanja, ali i o ciljevima i postignućima koji će model doprinijeti.

Mislite li da bi Kurikulum mogao biti zanimljiv i drugim učenicima te kako ga približiti i s njim upoznati većinski dio učeničke populacije u nekoj školi koju pohađaju i djeca Romi?

Svakako mislim da bi mogao biti zanimljiv i drugim učenicima. Načelno, naš je prijedlog Kurikuluma tako i strukturiran i otvoren je prema svima, prema učenicima koji nisu Romi, a voljeli bi učiti ono što ih zanima, za Rome, ali i za onu djecu Rome čiji je materinski jezik hrvatski, albanski, makedonski... Dakle, otvaramo mogućnost svima, a sve u interesu stvaranja integracije u ovom predmetu.

Zamislite samo koliko bi takav model nastave pomogao u smanjenju stereotipa i predrasuda koje prevladavaju prema učenicima iz romske zajednice.

U Međimurju zbog porasta broja romske djece u osnovnim školama, imamo problem ispisivanja hrvatske djece i upisivanje u druge okolne škole u kojima nema učenika Roma. Voze ih organizirano roditelji ili privatni autobus i u desetak kilometara udaljene škole.

BOLJE MOGUĆNOSTI INTEGRACIJE

Koliko će po Vašem mišljenju škole biti zainteresirane da podrže posebnu nastavu jezika i kulture romske nacionalne manjine?

S obzirom na to da govorimo o skoroj budućnosti u kojoj su sadašnje škole na putu da postanu čisto romske škole, mislim da te određene škole ni neće imati izbora jer to će biti jedina alternativa. A ako uspijemo osposobiti dovoljan broj romskih učitelja, tijekom određenoga vremena Romi će biti u mogućnosti ostvarivati pravo odgoja i obrazovanja na vlastitom jeziku unutar redovitog školskog sustava.

Polaganje prava na školovanje na svome materinskom jeziku ovdje u Međimurju već odavno imamo, ali ne možemo ga ostvariti jer nemamo osposobljen stručni obrazovni kadar. U skoroj budućnosti i uz podršku koju dobivamo i predlažemo kroz ovaj Kurikulum koji bi se provodio unutar posebnog školskog predmeta, dobit ćemo sasvim drukčiji obrazovni sustav u kojoj će i pripadnici iz romske zajednice igrati glavnu ulogu.

Kakve konkretne rezultate i promjene očekujete kada Kurikulum zaživi? 

O konkretnim rezultatima i promjenama teško je bilo što reći jer u obrazovanju djece romske zajednice još uvijek ima mnogo problema. Mislim da je najvažnije to da romsku zajednicu treba pripremiti na promjene koje ovaj Kurikulum donosi.

Isto tako kada Kurikulum zaživi dobit ćemo potpuno drugačiju generaciju roditelja, koji će zahtijevati da njihova djeca postignu bolje obrazovne rezultate i da od takvog modela i obrazovanja poslije imaju i konkretne koristi.

Zbog problema sa zapošljavanjem nakon srednje škole, u Međimurju pada motivacija za upisivanje u srednje škole, a bilježimo i velik pad završavanja osnovne škole.

Rezultati i konkretne promjene kroz ovaj Kurikulum svakako bi se trebali odvijati paralelno s rješavanjem egzistencijalnih pitanja Roma, u prvom redu zapošljavanja. Svakako će ovaj predmet pomoći učenicima u svladavanju određenoga gradiva, temeljitijeg upoznavanja s vlastitom kulturom, bolje će poznavati i primijeniti vlastiti materinski jezik, povijest, zemljopis... 

Učenik će u školi postići bolje obrazovne uspjehe što će ga osnažiti za više i bolje snalaženje u daljnjem školovanju, a olakšat će mu put u budućem procesu integracije i socijalizacije u većinsku zajednicu.

Ovaj Kurikulum dat će veliku važnost i podršku u očuvanju jezika, tradicije kulturnog identiteta romske zajednice na području Hrvatske i šire.