Kako je došlo do osnivanja portala UDAR?

Portal UDAR je jedinstven odgovor na potpuno odsustvo programa za Rome u Bosni i Hercegovini. Nakon nekoliko bezuspješnih pokušaja formiranja redakcije za program posvećen Romima pri Javnom radiotelevizijskom servisu Bosne i Hercegovine (BHRT) rodila se ideja da se pokrene medij, čiji bi osnovni zadatak bio da informira i obrazuje Rome, ali i većinsko stanovništvo.

Nakon desetak godina profesionalnog bavljenja novinarstvom, smatrao sam da sam dovoljno zreo da uređujem medij koji bih gradio zajedno s nekim novim, mladim, obrazovanim  Romkinjama i Romima. U suradnji s organizacijom Medijske inicijative iz Sarajeva, koja ima veliko iskustvo u radu sa medijima, novinarima, ali i medijskom obrazovanju Roma i Romkinja, pokrenuli smo u srpnju ove godine  portal UDAR i za sada radimo po planu. Projekt financira Fondacija za otvoreno društvo BiH, a nositelj projekta su spomenute  Medijske  inicijative čiji je  direktor profesor Radenko Udovičić  kreirao program obuke suradnika.

ROMI ZA ROME

Zašto se Vaš portal odnosno medijski projekt zove baš UDAR?

Kao što sam rekao,  naš portal ima i edukativnu dimenziju. Naziv simbolizira takvu namjeru.  UDAR na romskom jeziku znači VRATA. Mala igra riječi... S druge strane, ovim portalom, simbolično, smo htjeli otvoriti vrata nekim novim klincima, nekim novim ljudima, ali isto tako i da mi sami prođemo kroz vrata i uđemo u neke nove sfere, gdje ćemo se potruditi da promijenimo medijski diskurs, koji je inače prisutan u BiH-barem onaj koji se tiče Roma.

Je li UDAR prvi romski medijski projekt u BiH?

Bilo je ranije nekih pokušaja, ali je ovo prvi projekt ovakve vrste. Ovo je prvi medij za koji pišu mladi Romi i Romkinje, prvi medij koji uređuje Rom i prvi medij koji ima sadržaj na romskom jeziku.

Koji su vaši medijski ciljevi?

Naš je osnovni cilj, za sada, da učvrstimo poziciju romskog medija, odnosno javnog glasila. Želimo izgraditi publiku, dobiti njihovo povjerenje i da Romi konačno shvate da je UDAR njihovo javno glasilo. Neki dugoročniji ciljevi su da proširimo redakciju, imamo više sadržaja na romskom jeziku i napravimo regionalnu suradnju sa zemljama u okruženju, prije svega Hrvatskom i Srbijom.

Tko su suradnici na projektu, koliko je Roma aktivno uključeno u ovaj projekt?

Naši suradnici su mladi, obrazovani Romi i Romkinje, koji/e su prošli/e detaljnu obuku o osnovama novinarstva. U ovom trenutku suradnici UDARA su devet mladih Roma i Romkinja iz svih krajeva BiH (Banja Luka, Brčko, Sarajevo, Tuzla, Kakanj, Vitez). Tu sam i ja i brinem da UDAR izgleda što profesionalnije. Također, imamo suradnju i s profesionalnim novinarima, od kojih jednom mjesečno dobijemo veliku reportažu.

I Vi ste Rom. Kakve su Vaše kvalifikacije i reference za vođenje ovog medijskog projekta?

Da, već sam napisao da jesam Rom, ali sam prije svega profesionalni novinar, što je moja najveća, kako kažete, referenca. Nekih desetak godina se bavim novinarstvom, prije svega istraživačkim novinarstvom, a dobitnik sam i nagrade Europske unije za istraživačko novinarstvo za Bosnu i Hercegovinu. Što se konkretno tematike tiče, od kako se bavim novinarstvom (kako u Srbiji, tako i u BiH), pišem i izvještavam o Romima. Na kraju, moji počeci se vezuju za jedan od prvih romskih medija u regiji. Govorim o RTV Nišava na kojoj sam počeo raditi 2004. godine.

U PLANU REGIONALNA SURADNJA

Planirate li neku akciju usmjerenu na medijsku edukaciju pripadnika romske zajednice kako bi u budućnosti dobili i kvalitetniji medijski kadar i mogli dalje razvijati medijski projekt?

Prije nego što smo UDAR plasirali online, naši suradnici su prošli kroz detaljnu obuku. Naravno, to je bila osnovna obuka koja je bila dovoljna da se naši suradnici, koji su na fakultetima, ili su već diplomirali, upoznaju s osnovama novinarstva, te da to znanje odmah primjene. Kroz direktan rad s njima, mogu reći da su u najvećoj mjeri usvojili sve ono što su radili kroz četiri modula edukacije, što se uostalom može i vidjeti na UDAR-u. Naravno, u planu su i neke nove edukacije, koje će svakako poboljšati kvalitetu našeg portala i to ne samo za ove, već i za neke nove suradnike.

Surađujete li i s drugim, neromskim medijima u BiH?

Za sada neke direktne saradnje nema, ali  planiramo razviti različite oblike medijske suradnje, uključivši, kao što sam već spomenuo  i onu regionalnu.

Kako procjenjujete aktualni položaj romske nacionalne manjine u BiH?

Ovo je vrlo široko pitanje i na njega se može odgovarati iz različitih perspektiva. No, koju god da uzmem-pravnu, ekonomsku, medijsku-situacija je podjednako loša. Pored svih onih aktualnih problema koje naši Romi imaju kao i Romi drugim zemljama regije, problem  Roma u Bosni i Hercegovini je i poprilično zastarjela postava romskih predstavnika. Kada kažem ovo „zastarjela“, ne mislim samo na ljude koji su tu negde već 15-ak godina, već na njihovu retrogradnu politiku. U njoj nema mjesta za mlade i neke nove ideje.

Ono što mislim da je potrebno Romima u BiH, jest promjena paradigme! Treba okrenuti novi list. Treba prestati govoriti „Ja sam Rom, siromašan sam, ugrožen, želim da se obrazujem“! Umjesto toga, treba otvoriti vrata za: Ja imam pravo na obrazovanje! Takvu jednu ideju mogu mogu unijeti samo mladi ljudi. Potrebna je svježa krv.

Ti mladi Romi i Romkinje do svoje 25. godine obiđu pola Europe, razmjenjuju iskustva s kolegama iz Bruxellesa, Beča, Strasbourga, Zagreba, Beograda... Govore po nekoliko stranih jezika. Moram reći da se ova „stara elieta“ plaši tih ljudi, jer vide ozbiljnu konkurenciju u njima. Portal UDAR je otvorio prostor upravo za te mlade ljude. Želimo da oni kroz naš medij plasiraju svoje ideje, pišu i izvještavaju.

PROMJENA PARADIGME

Kakav je položaj  romske nacionalne manjine u odnosu na druge nacionalne manjine u BiH?

Bosna i Hercegovina, kao što znate, je zemlja sa glomaznim državnim aparatom. U njoj se iznad svega poštuje „ključ“ tri konstitutivna naroda. I svatko ko nije Bošnjak, Hrvat, ili Srbin, spada u grupu „Ostalih“, gdje su smješteni Romi i još 16 drugih nacionalnih manjina. Iako najbrojnija nacionalna manjina u BiH, Romi se bore sa neka elementarna  prava i  potrebe, koje ostale manjine odavno imaju riješene , jer imaju svoje matične zemlje. Ne kažem da se negdje u BiH nastava odvija na ukrajinskom ili talijanskom jeziku, ali te manjine, iako daleko malobrojnije u odnosu na Rome, lakše dolaze do svojih prava.

Koliko mediji mogu pomoći poboljšanju položaja Roma? Imate li neke primjere dobre prakse na tom planu?   

Mediji su vrlo bitan elemenat koji može pokrenuti promjene u društvu. Sve ono bitno što se događa unutar romske zajednice, uglavnom ostaje u okvirima romskih organizacija, velikih međunarodnih organizacija i institucije koja je u tom trenutku bila uključena u neki projekt, ili aktivnost. Nažalost, mediji u BiH imaju loš  pristup Romima  i, generalno, neprofesionalno se izvještava o Romima. Neprofesionalno izvještavanje o Romima u BiH medijima ima svoj kontinuitet i za sada nema značajnijih naznaka koje pokazuju da se taj trend mijenja. Izvještavanje se kreće u rasponu između otvorenog pokazivanja netrpeljivosti prema Romima, namjernog pisanja nacionalnosti prije imena i prezimena, do jedne te iste priče koja se ciklično ponavlja iz godine u godinu tokom praznika koje Romi proslavljaju u Bosni i Hercegovini. U ovakvoj situaciji, umjesto saveznika, mediji su nešto suprotno. Izuzev nekoliko medija, RSE prije svih (Radio Slobodna Evorpa) koji inače vrlo profesionalno radi svoj posao, objektivnog izveštavanja o Romima  u BiH nema.

Što po Vama ovakav portal donosi romskoj nacionalnoj zajednici? U čemu je njegov značaj?

Portal, ima ideju da postane javno glasilo Roma u BiH. Ima li većeg značaja, ako imate svoj medij, koji dio sadržaja objavljuje na tvom materinskom jeziku? Mislim da su ova dva elementa sasvim dovoljna da Romi postanu svjesni značaja i važnosti koji ima UDAR u zajednici i u društvu u cjelini, jer mi ne informiramo samo Rome.

Na koja ste pitanja i probleme na svom portalu posebno fokusirani?

Pišemo o svemu. Kod nas se teme biraju iz zajednice, bilo da se radi o nekoj akciji, bilo da se radi o intervjuu sa djevojkom koja je bila učenica generacije u srednjoj školi koju je pohađala. S druge strane, naši čitaoci su uveliko počeli da nam se javljaju sa nekim svojim sugestijama i prijedlozima za neke teme. Dakle, pišemo o svemu što se tiče Roma, ali se trudimo da u prvi plan stavljamo što pozitivnije priče. Takođe, s vremena na vrijeme, objavimo i sadržaje koji nisu isključivo vezani za romsku problematiku.

POZITIVNE REAKCIJE

Tko je vaša publika i kave su njihove reakcije, kakva je posjećenost portala?

O tome smo posebno vodili računa.  

S obzirom da smo portal,  ljudi nas uglavnom prate preko pametnih telefona. Dakle, fokusirani smo na mlade ljude. Više od polovine publike koja nas prati je iz BiH, a ostalo iz zemalja regije te zapadne Europe i Skandinavije. Rekacije su različite, a najznačajnije nam je što nam se ljudi javljaju i traže informacije od nas, ili jednostavno traže da im se pomogne.

Kakve su reakcije Roma, javnosti, struke (drugih kolega iz medija)?

Za sada pozitivne. Ali, i dalje ima prostora za razvoj. Online smo tek od srpnja ove godine.

Je  li portal UDAR, ili pojedine analize i kritike koje ste objavljivali, do sada možda potaknuo i neke društvene akcije, ubrzao rješavanje nekih problema?

Nekih većih, ne još uvijek. Ali, bilo je par lokalnih inicijativa koje su pokrenute nakon našeg pisanja.

Kako surađujete s romskim institucijama, ali i drugim institucijama koje su nadležene za rješavanje pitanja koja se tiču Roma?

Suradnja je odlična, što se može vidjeti i kroz naše sadržaje gdje su naši sugovornici ljudi iz romskih organizacija i drugih lokalnih institucija.

Kakvi su Vam budući planovi? Imate li namjeru dalje razvijati projekt i na drugim medijskim platformama (radio, časopis)? 

Naš osnovni plan je da učvrstimo našu poziciju i da imamo stalnu produkciju novih sadržaja. U jednom trenutku ćemo zauzeti mjesto koje smo zacrtali na početku. Što se konkretnih planova za razvoj portala tiče, u nekoj drugoj fazi ćemo više biti fokusirani na razvoj multimedijalnih sadržaja, a samim tim i obuku naših saradnika za produkciju.