"Mislim da je jedan od faktora našeg uspjeha u rješavanju problema Roma, što je rezultiralo i ovom nagradom, činjenica da smo problemima s kojima se Romi suočavaju pristupili iskreno, odgovorno i bez fige u džepu. Suočili smo se i s vlastitim predrasudama i otporima, ali smo pošli od toga da je poboljšanje položaja Roma dobrobit za čitav grad i na tome smo gradili politiku. Na taj način ostvarili smo dobru i vjerodostojnu komunikaciju s romskom zajednicom i njihovim udrugama te i s njihove strane dobili jedan kvalitetan  proaktivan i suradnički i isto tako odgovoran odnos i to je doprinijelo jednoj kvalitetnoj interakciji koja je ključna pretpostavka za daljnje unapređivanje položaja Roma u svakoj lokalnoj zajednici pa i na naivu šireg društva".

Grad Beli Manastir dobio je ovogodišnju nagradu Romskog nacionalnog vijeća koja se dodjeljuje povodom Svjetskog dana Roma. U odluci RNV između ostaloga stoji da se nagrada dodjeljuje Gradu koji godinama sustavno pokazuje političku volju i ostvaruje konkretne rezultate na uključivanju Roma i poboljšanju njihovog položaja. Najprije, kako ste doživjeli ovo priznanje?

Priznanje sam doživio kao veliku čast koja nam je ukazana od strane Romskog nacionalnog vijeća. I to ne meni osobno, mojim zamjenicima i djelatnicima Gradske uprave već upravo Gradu Belom Manastiru koji je pokazao jednu vrijednu senzibiliziranost prema problemima Roma, s kojima se oni suočavaju i u drugim sredinama, ali mislim da su ovdje ti problemi prepoznati od strane drugih građana i da je pokazana jedna šira spremnost da ih se i rješava, odnosno da se pruži pomoć i podrška u tom rješavanju. U onoj mjeri u kojoj je Gradska uprava tome pridonijela svojom politikom prihvaćamo i priznanje. No, treba ovdje istaknuti i činjenicu da je Grad Beli Manastir vrlo senzibiliziran na pitanja nacionalnih manjina. Pa dovoljno je napomenuti da je od 22 ustavno priznate nacionalne manjine u RH, u gradu Belom Manastiru vi možete sresti njih 20. U tom okviru je normalno da smo posebno senzibilizirani upravo prema Romima jer su njihovi problemi ne samo kao etničke već i socijalne skupine  najizraženiji, a posebno smo zadovoljni što i oni sami imaju svoj  institucionalni okvir za rješavanje problema u suradnji s Gradom, odnosno Vijeće romske nacionalne manjine Grada Belog Manastira, kao što to ima npr. i srpska ili mađarska nacionalna manjina.   

SENZIBILIZIRANA ZAJEDNICA

Kakav je situacija romske zajednice na vašem području. Koji su njihovi najizraženiji problemi? Imaju li Romi ovdje neke specifičnosti?

Mi želimo prije svega potaknuti i podržati romskog čovjeka, pripadnika romske nacionalne zajednice, kao ravnopravnog i  uvaženog člana naše lokalne zajednice, našeg grada i u tom cilju mi, prije svega, nastojimo stvoriti pretpostavke za njihovo obrazovanje i onda zapošljavanje. Kada se to ostvaruje sve ostalo dolazi puno lakše i puno je manje drugih problema. To je naša politika i filozofija, da tako kažem.

"Samo egzistencijalno ravnopravni Rom može biti i ravnopravni član lokalne zajednice. Vi možete i morate pomagati svakome koje na bilo koji način ugrožen i diskriminiran, ali dok ne stvorite uvijete za njegovu egzistencijalnu ravnopravnost mnogo toga ostaju tek nužne, palijativne mjere. Zato je u temelju našeg odnosa prema Romima osigurati im što kvalitetnije uvijete obrazovanja i onda ako je to uspješno i mnogo toga drugoga je dostižno. Također, to donosi i niz pozitivnih primjera koji zapravo podstiču i sve ostale Rome da se uključe u taj proces koji na kraju jedino donosi rezultate".

Možda je ovdje i prilika da istaknem kako neke naše romske udruge imaju prostor u središtu grada, kako se u središtu grada odvijaju i neki njihovi projekti i programi, jer mi ne želimo da naši Romi budu izolirani na nekoj periferiji i u posebnim naseljima već to nastojimo razbiti i otvoriti proces pune integracije. To nastojimo i postići jednom sinergijom i romskih udruga i romske zajednice i lokalnih vlasti.   

Foto/RNV arhiva; Dario Gilja

Koje ste projekte potaknuli i koje bi vi konkretne rezultate posebno istaknuli kada su u pitanju vaši sugrađani Romi?

U kontekstu ovoga što sam govorio želio bih prije svega istaknuti projekt produžene i dodatne nastave za romsku djecu preko koje im se omogućava da što ravnopravnije i uspješnije sudjeluju u obrazovnom procesu. Imaju prijevoz, topli obrok, stručnu i pedagošku pomoć u savladavanju gradiva, a tu pomoć, budimo realni, mnogi od njih ne bi mogli imati kod kuće. Samo da još napomenem da radimo i na  tome da i odraslim Romima koji su to ranije propustili omogućimo završavanje osnovne, a kasnije bar dijelu njih i srednje škole kako bi mogli postati konkurentni na tržištu rada. Drugi značajni projekt koji bi želio istaknuti je „Knjižnica alata" koja omogućava Romima, ali i drugim socijalno ugroženim građanima da posude i relativno skupe strojeve koji im inače ne bi bili dostupni i na taj način rješavaju neke svoje važne egzistencijalne probleme i potrebe, od proizvodnje određenih poljokultura do uređenja njihovih okućnica i kuća. Taj projekt koji je realiziran uz potporu EU sredstava i sredstava Sorošove fondacije pobudio je veliki interes i drugim gradovima pa i u drugim zemljama u regiji. Tu je dalje i razvoj socijalnog poduzetništva kroz koji planiramo što više uključiti Romkinje pa tako organiziramo plastenike u kojima će se moći proizvoditi različita poljoroba za tržište ali i namjenski proizvodi, kao što je cvijeće i sl., za gradsko komunalno poduzeće. Tu je i sakupljanje i prerada tekstilnog otpada, javni radovi itd. Dakle, pokušavamo na različite načine što veći broj Roma pripremiti i uključiti u tržite rada. Sa starijim generacijama je to teže, ali smo uvjereni da će mlađe generacije s određenim obrazovanjem u tom pogledu imati puno više izbora i mogućnosti.

OBRAZOVANJE PRIJE SVEGA     

Kakve su reakcije građana Belog Manastira na činjenicu da se Gradska uprava posebno posvetila i rješavanju problema s kojima se Romi suočavaju? Koliko je većina uopće senzibilizirana za romsku problematiku? Što je tu, eventualno, nužno mijenjati? 

Možda ima onih kojima smeta što je ova Gradska uprava značajno posvećena nacionalnim manjinama, s posebnim naglaskom na romsku zajednicu i njihove probleme, ali mislim da su to zaista minorni dijelovi naše lokalne zajednice. No, većina naših sugrađana, upravo zato što žive s Romima, shvaća da je poboljšavanje njihovih životnih uvjeta ujedno i doprinos većoj kvaliteti života čitavog grada i svih njegovih građana.  

Jesu li institucije grada, ali i druge institucije dovoljno osposobljene da se intezivnije i kvalitetnije bave pitanjima koja se tiču Roma? Kakva je financijska situacija i kako rješavate probleme na tom planu?

Beli Manastir je jedan od pet u ratu stradalih gradova u Hrvatskoj koji su dio pilot-projekt integrirane regeneracije za koji su iz EU fondova planirana sredstva  od cca 120 milijuna eura. Projekt predviđa integriranu fizičku, socijalnu i gospodarsku obnovu, pa je tu planirano i nekoliko projekata za smanjenje socijalne nejednakosti, isključenosti, poboljšanje infrastrukture, te jačanje aktivnog sudjelovanja stanovnika u gospodarskom i društvenom životu, što će biti od koristi svima, pa i lokalnoj romskoj zajednici i ona će u tim projektima imati značajno mjesto. Mi posebno uvažavamo preporuke aktivista, stručnjaka, političara i predstavnika institucija Europske unije da bez uključivanja lokalnih vlasti, programi i strategije za Rome neće zaživjeti. Grad Beli Manastir osnovao je i svoju razvojnu agenciju, Baranjsku razvojnu agenciju, koja pomaže i gradskim institucijama i mnogim udrugama pa tako posebno i romskim udrugama da pripremaju projekte i apliciraju na različite fondove i natječaje za europska sredstva.  Ova nagrada je poruka i drugim gradovima i općinama u kojima godišnji proračuni nisu veliki da se mogu iznaći i dodatna sredstava, pa se uz dosta volje puno toga može se napraviti, samo ako se želi.

PROJEKTI ZA INTEGRACIJU

U pripremi je lokalni akcijski plan za provođenje Nacionalne strategije za uključivanje Roma. Što je ta Strategija do sada donijela, a na što će se fokusirati vaš lokalni akcijski plan?

Fokusirat će se prije svega na to da se podigne standard življenja romske zajednice i to kao što sam već istakao kroz obrazovni proces i proces zapošljavanja. Znate, nije dovoljno poboljšati uvijete života u romskim naseljima, malo ceste, malo kanalizacije i vodoopskrbe i misliti da je tim nešto veliko napravljeno. To su samo nužni preduvjeti. Mi moramo omogućiti i pomoći cjelovit proces integracije.

U obrazloženju nagrade između ostaloga se ističu i uspjesi u razvoju partnerske suradnje sa romskom manjinskom zajednicom i njezinim organizacijama. Kako je tekla ta suradnja, na koji način ste radili s Romima? Kako su sami Romi primili vašu politiku i kakav su oni odnos i interes pokazali?

Mislim da je jedan od faktora našeg uspjeha u rješavanju problema romske populacije, što je rezultiralo i ovom nagradom, činjenica da smo problemima s kojima se Romi suočavaju pristupili iskreno, odgovorno i bez fige u džepu. Suočili smo se i s vlastitim predrasudama i otporima, ali smo pošli od toga da je poboljšanje položaja Roma dobrobit za čitav grad i na tome smo gradili politiku. Na taj način ostvarili smo dobru i vjerodostojnu komunikaciju s romskim zajednicom i njihovim udrugama, te i s njihove strane dobili jedan kvalitetan, proaktivan i suradnički i isto tako odgovoran odnos i to je doprinijelo jednoj kvalitetnoj interakciji koja je ključna pretpostavka za daljnje unapređivanje položaja Roma u svakoj lokalnoj zajednici pa i na nivou šireg društva.