Donosimo niz informativnih „kockica“ o naselju „Josip Rimac“ u Slavonskom Brodu, a koje smo zadnjih godina  posjetili više puta.

Pod predsjedanjem tadašnje ministrice i potpredsjednice Vlade Jadranke Kosor prije 8 godina u Slavonskom Brodu održana je sjednica Povjerenstva za praćenje provedbe Nacionalnog programa za Rome Vlade RH 2004 - 2006 godine. Podneseno je izvješće o provedbi Akcijskog plana Desetljeća za uključivanje Roma u 2005. i 2006., stanju lokacija naseljenih Romima u Brodsko-posavskoj županiji i drugim temama. Prije zasjedanja upriličen je posjet romskom naselju „Josip Rimac“ u predgrađu Slavonskog Broda, gdje su se tadašnji visokopozicionirani političari mogli uvjeriti kako u uvjetima neprimjerenim za život, bez kanalizacijske mreže uz minimum higijenskih uvjeta (tek 3 vodoopskrbna mjesta i uvedenu električnu energiju) živi oko 1200 osoba.

Od oko 260 kuća bilo je tek 16 legalizirano prema riječima Roberta Radića tadašnjeg predsjednika Vijeća romske nacionalne manjine grada Slavonskog Broda i člana Povjerenstva Vlade RH za Rome na razini Hrvatske, teško se ostvarivala komunikacija za gradskim vlastima Slavonskog Broda i nije postojalo razumijevanje za rješavanje problema za poboljšanje njihovih uvjeta života. Tada je samo 80 mališana pohađalo predškolu. Jadranka Kosor je za posjete romskom naselju u Brodu rekla uz ostalo da je Vlada u sklopu Nacionalnog programa za Rome u 2007. godini između ostalog povećala izdvajanja na 14 milijuna kuna što je čak za 500% više nego primjerice 2005. godine.

I poslije tog posjeta najviše rangiranih hrvatskih državnih dužnosnika u obilascima je bilo s razine Brodsko-posavske županije i grada Slavonskog Broda, no puževim korakom su se rješavali akutni problemi, a opći dojam je kako ipak nije bilo dovoljno istinske želje kako bi se pomoglo ljudima iz romske zajednice toga kraja. Kao da se uvriježio stav kako je normalno da Romi žive u lošijim životnim uvjetima od drugih građana Slavonskog Broda. Kada bi se nešto malo napravilo, tada bi bili pozvani svi mediji i od nekakvog malog komunalnog zahvata i posla vrijednog nekoliko desetaka tisuća kuna prikazivalo se kao da je riječ o milijunima kuna. S obzirom na dislociranost od drugih dijelova grada i sami Brođani rijetko kada bi tuda prolazili jer jednostavno za to nisu imali potrebu, a nažalost to je značilo i kako ne poznaju dovoljno probleme tih svojih sugrađana.

OBEĆANJA I PREDRASUDE

Sada se možemo upitati, što je od onda do danas učinjeno? Doista je moglo i više i bolje, no nabrojimo što je učinjeno, a što nije. Prema trenutnim podatcima izvješća koje je nedavno napravljeno u sklopu projekta pod okriljem UNHCR-a i informativno-pravnog centra Slavonski Brod trenutno je u naselju oko 1200 do 1500 osoba. Primjetno je veći broj ženske populacije (gotovo 3:1). Iz naselja svakodnevno školu (od 1. do 8. razreda) polazi oko 220 mališana, a tu živi oko 150 mladih obitelji, a nezaposleno je oko 95% radno sposobnog stanovništva. Živi se ponajviše od zajamčene minimalne socijalne naknade.

Glavna prometnica koja vodi u naselje je asfaltirana i taj posao se, vremenski gledano realizira u 3 faze. Prva je započela još 2004. kada je asfaltiran prvi dio, intenzivniji radovi bili su i 2010., a sada u ovom aktualnom vremenu trebalo bi završiti asfaltiranje preostalih manjih uličica koje su spojene na glavnu. Dakle još ima neasfaltiranih ulica, no veći problem je nepriključenost na kanalizacijsku mrežu, dok je priključenost na vodovodnu i električnu mrežu daleko bolja nego prije. Važno je napomenuti kako je problem priključka na infrastrukturnu mrežu povezan s legalizacijom stambenih i drugih objekata jer oni koji žele priključenja najprije moraju „srediti“ legalizacijske papire.

SVE AKTIVNIJI LOKALNI ROMI

Predstavnici Roma iz ove lokalne zajednice i posebno aktivni članovi nekih romskih udruga koje tu djeluju žele pomoći ostvarenju ideje da ovo naselje koje više ima ruralna nego urbana obilježja ipak uhvati korak s urbanizacijom te učini barem prvi korak prema tom da dobije barem neka obilježja gradske četvrti. Na prvom mjestu tu bi bilo rješavanje komunalnih odnosno infrastrukturnih problema no trebalo bi se uključiti i u društveni život šire zajednice i izaći iz okvira svojevrsnog geta. Aktualni predsjednik Vijeća romske nacionalne manjine za Brodsko-posavsku županiju Nenad Nikolić ističe kako su po pitanju legalizacije dobili snažnu potporu od saborskog zastupnika Veljka Kajtazija koji je u više navrata obišao naselje i inzistirao da se uključe u projekt koji na razini cijele Hrvatske rješava legalizaciju oko 1200 objekata, te kaže: “U zadnjih godinu dana, kada je riječ o legalizaciji, napravili smo više nego u zadnjih 10 godina.

Iskustvo s područja Slavonskog Broda primijenit ćemo i u romskim naseljima  u drugim dijelovima županije kao što je npr. Nova Gradiška. Ja ne želim biti predstavnik Roma samo iz Slavonskog Broda nego i iz cijele Županije. Na novogradiškom području ćemo u prvom krugu riješiti problem za 30-tak objekata. Nedavno sam obišao naše prijatelje u Novoj Gradiški i ondje nam je gradonačelnik Željko Bigović, koji je s nama obišao teren, dao veliku potporu i odmah zadužio pročelnice u pojedinim gradskim upravnim odjelima neka nam žurno pomognu pripremiti svu potrebnu dokumentaciju“, priča Nikolić te nastavlja „Kad je uopće riječ o legalizaciji na našem županijskom području na terenu je svoj posao već obavila tvrtka koja je angažirana za mjerenja i tehničku dokumentaciju, a naši ljudi Romi su informirani što su oni dužni učiniti. Svi su to s radošću primili k znanju, a izaći će se svima u susret kako bi obročno podmirili svoje obveze vezane uz komunalne i druge naknade koje se moraju platiti što je dogovoreno s državne razine odnosno od pojedinih nadležnih ministarstava“

„Pitate me kako je kod nas u Brodu? Pa suradnja s gradonačelnikom Mirkom Dusparom je sve bolja a nadamo se da će bolja biti i sa županom Danijelom Marušićem jer Županija bi morala imati još više razumijevanja. Posebno mislim kako  Vijeće Romske nacionalne manjine Brodsko-posavske županije  mora profunkcionirati bolje jer ono formalno postoji ali nije dovoljno aktivno iz niza razloga. Imamo veliki problem sa dugom za telefonski račun koji je nastao za vrijeme bivšeg saziva Vijeća. Prijeti nam se ovrhama i slično a mi s tim nemamo nikakve veze. Tu se žurno mora nešto učiniti jer moramo funkcionirat a ne biti zatočenici nekih prijašnjih situacija.“- kaže Nikolić.

Razgovarali smo i s bivšim predsjednikom Vijeća romske nacionalne manjine Robertom Radićem koji se dugi niz vrlo aktivno bavio promicanjem romskih prava te se pokušao izboriti kako bi se pomoglo ljudima iz naselja. On je posebno poznat po tome što je dugi niz godina uporno inzistirao na rješavanju nekih pitanja na sjednicama Županijske skupštine ali i kada god bi se za to ukazala prilika.  Uz ostalo nam je rekao: “Vi koji pratite duže što se događa kod nas sigurno primjećujete pomake, ali sve to ide jako sporo. Meni je posebno drago što smo kroz neke projekte ostvarili sjajnu suradnju sa brodskim predškolskim ustanovama i osnovnim školama. Djeca od najranije dobi tako uče kako se bolje integrirati u zajednicu, a roditelji su sretni jer znaju kako je obrazovanje bitno kako bi se izvukli iz siromaštva i jednog dana pronašli dobro plaćene poslove i osigurali si egzistenciju. Roditeljima je preteško jer bi željeli pomoći djeci ali ni oni nemaju sredstava. Ove nove zakonske odredbe koje kažu kako primatelji socijalne pomoći ne smiju imati automobil stvaraju nam ogromne poteškoće. Kako da mi vozimo djecu u vrtić? Kako odvesti bolesne liječniku, ne preglede i slično?“

NAZNAKE PROMJENA

Razgovarali smo i s Čedom Todorovićem jednim od najaktivnijih mladih Roma iz naselja koji je posebno aktivna na društvenim mrežama, ima zavidno informatičko znanje pa je pokrenuo i internetsku stranicu, predsjednik je Romskog centra za promicanje i zaštitu ljudskih prava, a puno volontira i aktivni je suradnik informativno-pravnog centra iz Slavonskog Broda. On kaže: “U posljednje dvije godine vidno se poboljšala suradnja sa slavonskobrodskom gradskom upravom. U dogovoru s gradonačelnikom angažirane su komunalne službe u postavljanju 3 kontejnera-ureda. Ove godine bit će postavljen još jedan koji će zapravo biti moderan sanitarni čvor pored postojećih kontejnera u kojima bi trebala biti i ambulanta, te prostor za društvene aktivnosti. Ti kontejneri će biti priključeni na vodu i struju. Vesele nas i nadstrešnice za autobusna stajališta kako djeca koja čekaju školski autobus ne bi bila izložena vremenskim nepogodama.

Neki kažu kako je Romima najvažnije obrazovanje, ali to nije sve. Prije svega treba stvoriti uvjete za život. Da bi djeca mogla učiti treba imati struju, vodu, hranu, odjeću. Nemamo kanalizacijsku mrežu a jako su loši sanitarni uvjeti. Ako možemo platiti legalizaciju i regulirati plaćanje komunalne naknade tada očekujemo i pravu vodovodnu i kanalizacijsku mrežu.   Ono što ohrabruje i raduje jeste da su sve  bolje organizirani i sve aktivniji  mladi članovi zajednice  koji se trude nešto  napraviti kroz rad u svojim udrugama kojih u naselju imamo čak desetak. S druge strane ovdje nije lako živjeti starijim osobama i osobama oštećenog zdravlja. Kuće su nam pune vlage jer većina nije imala novca za kvalitetnu gradnju. Teško je osobama koje su alergičari, a živimo u blizini rafinerije nafte koja nam je preko u susjedstvu u BiH

I Todorović upozorava na predrasude koje stalno prate Rome, te podsjeća kako je jedna od uobičajenih i vrlo raširenih upravo ona da Romi ne žele i ne vole raditi. Ali realnost je bitno drugačija, smatra Todorović te ističe kako se Romi nerijetko hvataju ukoštac s teškim i prljavim poslovima koje nitko neće.

„Nekada je dobro išao posao sa prikupljanjem sekundarnih sirovina, ali toga je sve manje. A, objektivno gledajući, Romi su puno učinili za okoliš i sanaciju divljih deponija otpada“, kaže Todorović te nastavlja ukazivati i na druge romske vrijednosti s kojima prosječni građanin teško da je upoznat. „Za vrijeme poplava zajedno sa većinskim narodom borili smo se danonoćno protiv vodene stihije. Zajedno smo obranili grad i mislim kako nas je to na određeni način ujedinilo, a lijepo je bilo i kada su se nadležni pobrinuli te su privremeno evakuirali romske obitelji na sigurno s ovog područja. Hvala svima na tome to se ne zaboravlja. Ne volimo kad nas se sjete samo u vrijeme izbora, pa obećavaju“.

A građani su često loše i nedovoljno informirani i o teškim problemima s kojima se suočavaju romske zajednice. Neki dan su svi hrvatski mediji prenijeli lošu vijest kako je Slavonski Brod bio drugi najzagađeniji grad u Europi i to zbog onečišćenja koje dolazi iz rafinerije nafte iz obližnjeg Bosanskog Broda. Nitko se nije sjetio napisati kako su najugroženiji Brođani zapravo Romi iz gradske četvrti koja je tu tik uz Savu s južne strane grada. Ti ljudi su oduševljeni što im školski autobus dolazi po djecu i kojima je želja da im kroz naselje jednog dana počne prometovati i gradska autobusna linija jer su dislocirani nekoliko kilometara od centra grada. Na prostoru na koji su se naselili nekada bila pustopoljina. Oni su tom prostoru udahnuli život. Sada tu živi već  nekoliko generacija. Život im je težak i bore se kako znaju i umiju. Nažalost i dalje na svojoj koži osjećaju stereotipe i predrasude ljudi iz šire zajednice.

Poslodavci nerado odlučuju zaposliti mladića ili djevojku kada saznaju da su oni Romi, ali ima i potpuno suprotnih pozitivnih primjera, rekli bi smo kao i svugdje. I mladi Romi iz Slavonskog Broda odlaze trbuhom za kruhom raditi u inozemstvo ili barem sezonski na more. Oni koji tu ostaju će i dalje tražit od grada da im pomogne i osigura nužne komunalne uvijete kako ne bi bili građani drugog reda. Na to imaju pravo i prema Ustavu RH. Oni žele biti dio grada jer grad ih je svojim tempom širenja već obuhvatio. Sve bliže romskom naselju širi se poslovna zona, grade se trgovački centri a u blizini je i medijski vrlo spominjan centar za prihvat migranata i izbjeglica kroz koje su do sada prošle već stotine tisuća ljudi. Romi se i u Slavonskom Brodu žele na pravi način integrirati u gradski život pa u tom dijelu grada imati ono najosnovnije za život. To je dugotrajan i težak proces ali niz je naznaka kako se ipak kreće nabolje.