Često se postavlja pitanje što je Desetljeće donijelo. Vrlo je značajna sama činjenica da je Desetljeće za uključivanje Roma uopće pokrenuto. Što se tiče analize učinaka, istraživanja pokazuju da je najviše učinjeno na području obrazovanja, a najmanje na području zapošljavanja i stanovanja. Kada je riječ o suzbijanju diskriminacije Roma, u prvoj polovici Desetljeća bili su vidljivi određeni pomaci, dok se u drugoj polovici Desetljeća pokazalo da je prisutna rastuća diskriminacija Roma u nekim zemljama članicama EU-a, što se manifestiralo prosvjedima, napadima na Rome i na druge načine.

Važno postignuće Desetljeća jest postavljanje javne zajedničke agende za uključivanje Roma, koja uključuje: identificiranje prioritetnih područja, inzistiranje na preciznom postavljanju ciljeva i resursa za postizanje ciljeva unutar jasnoga vremenskog okvira; praćenje napretka te poziv na participaciju Roma u svim procesima.

Činjenica da je „romsko pitanje“ u Europi otvoreno pokretanjem Desetljeća za uključivanje Roma sama je po sebi povijesni rezultat. Nakon dugo vremena, pitanje položaja Roma u europskim zemljama, postojeće nejednakosti i diskriminacije s kojom se Romi svakodnevno susreću, bilo je od 2005. godine sve više u fokusu. U ovom trenutku, trenutku završetka prvog Desetljeća, razmatra se koliki su dosezi u četiri prioritetna područja Desetljeća – obrazovanju, stanovanju, zdravstvu i zapošljavanju te u horizontalnim temama koje se tiču siromaštva, diskriminacije i rodnih pitanja. Jedno je desetljeće premalo da bi se mogla riješiti sva ova pitanja, no sigurno je da se s rješavanjem ovih pitanja započelo unutar Desetljeća i s time se treba nastaviti i nakon 2015. godine. Kada govorimo o Europskoj platformi za uključivanje Roma koju koordinira Europska komisija i koja je preuzela neke od mehanizama Desetljeća, možemo reći da zasad ta inicijativa nije na razini koju je Desetljeće postiglo, ali očekujemo napredak u budućnosti.

ZAŠTO ODLUKA NIJE DONESENA

Odluka o novom Desetljeću politička je odluka i nije donesena jer nekoliko europskih vlada nije htjelo da se Desetljeće nastavi, a većina drugih vlada nije ništa učinila, tj. nisu se založile za Desetljeće, tako da je onaj manji broj vlada koji je podržao ideju novog Desetljeća ostao u manjini. Razlozi za izostanak podrške pojedinih vlada raznoliki su, uključuju usmjerenost nacionalnih politika, ekonomske i druge čimbenike. Posljedica kraja Desetljeća jest regresija. Postignuta razina djelovanja, izvještavanja i suradnje već sada opada.

Kao posljedica završetka Desetljeća u Hrvatskoj će se kao i u drugim dijelovima Europe mnogi procesi usporiti. Inicijativa EU-a još nije prepoznatljiva niti etablirana. Civilno društvo zasad nije u punoj mjeri uključeno u tu inicijativu te se vraćamo korak unatrag, u vrijeme kada je sve ovisilo isključivo o političkoj volji vladinih tijela da nešto učine ili ne učine.

POTREBNO JE NOVO DESETLJEĆE ZA ROME

U Opatiji je od 22. do 25. rujna 2015. održan sastanak mreže Središnjih točaka Desetljeća koje djeluju u zemljama članicama Desetljeća. Na skupu su rezimirani zaključci završne konferencije Desetljeća održane u Sarajevu početkom rujna 2015. te su raspravljena važna pitanja vezana za završetak Desetljeća. Sudionici, predstavnici organizacija civilnog društva, složni su da postoji vrlo velika potreba za pokretanjem novog Desetljeća. Desetljeće je dosad najvažnija inicijativa na europskoj razini čiji je cilj smanjenje nejednakosti između Roma i ostatka društva te uklanjanje diskriminacije Roma. Unutar Desetljeća pokrenuti su značajni procesi te je sada pravi trenutak za novi iskorak.

Osim toga, poruka skupa bila je da postignuto treba sačuvati kroz aktivnosti civilnog društva. Civilno društvo zaista je kroz Desetljeće dobilo mogućnost za intenzivniju međusobnu suradnju i komunikaciju s nacionalnim vladama. Romske i proromske organizacije civilnog društva nastavljaju svoje aktivnosti, i to u krugu zemalja članica EU-a i onih koje nisu članice EU-a. Naime, završetkom Desetljeća pokušava se suradnju na rješavanju „romskog pitanja“ podijeliti na suradnju među zemljama članicama EU-a i na suradnju među zemljama nečlanicama, što nikako nije prihvatljivo niti može biti produktivno.

Na skupu u Opatiji RNV je inicirao usvajanje Povelje čiji je cilj očuvati međusobnu suradnju, kontakte, iskustva, dakle održati forum kroz koji ćemo nastaviti zajedničku borbu za ciljeve koje dijelimo i na čijoj smo provedbi radili kao „Decade Focal Point“ organizacije u svakoj od 12 zemalja Desetljeća.

I po završetku Desetljeća, Romsko nacionalno vijeće zalagat će se da se otvorena pitanja koja se tiču prava Roma, posebice rastuće diskriminacije Roma, kao i poboljšanja njihova društvenog položaja, ne zatvore, da se nastave uspostavljeni modeli suradnje između naših vlada i civilnog društva te da se, između ostalog, pokrenu novi mehanizmi za zagovaranje zajedničkih ciljeva. RNV je proveo široku javnu raspravu među romskim organizacijama civilnog društva u Hrvatskoj i jedinstven stav bio je da trebamo novo Desetljeće za uključivanje Roma nakon 2015. godine i taj stav će RNV nastaviti zastupati i u budućnosti. Pitanja Roma mogu se gurnuti pod tepih privremeno, ali ti problemi svakako neće moći ostati pod tepihom dugo vremena.