Jedan od ključnih projekta koji su obilježili rad Vaše udruge u protekloj godini bio je projekt  vrlo zanimljiva naslova  „Važno je zvati se Rom„. Zašto je važno zvati se Rom, odnosno koji je bio osnovni cilj ovog projekta?

Iako u borbi za ljudska prava i prava nacionalnih manjina te ostalih ugroženih i isključenih skupina u društvu nema nevažnih projekata, opsegom provedenih aktivnosti te naposljetku svojom vrijednošću, „The Importance of Being Roma – Važno je zvati se Rom“ projekt je koji je obilježio 2016. godinu. Projekt je financiran od strane Europske unije te sufinanciran od Ureda za udruge Vlade RH te Fondacije Otvoreno društvo. Projekt se bavio problematikom izjašnjavanja Roma kao pripadnika romske nacionalne manjine što je osnovni preduvjet za ostvarivanje određenih prava koja im na osnovi nacionalne pripadnosti pripadaju. Dakle, osnovni cilj ovog projekta je bio osvijestiti pripadnike romske nacionalne manjine o važnosti samodeklariranja, jer samo tako mogu ostvariti određena prava te obogatiti kulturološki mozaik Sisačko-moslavačke županije, a kojeg su Romi neizostavan dio.

Deklariranje Roma je vrlo važno da bi se utvrdio stvaran broja Roma u RH. Također, cilj je bio utjecati i na okolinu te na taj način stvoriti bolje i tolerantnije društvo čime bi se eliminirali diskriminatorni utjecaji okoline koji su uzrok straha od izjašnjavanja među Romima.

Osim protiv diskriminatornog stava okoline, projekt je također obilježila i borba protiv diskriminatornih odredbi Zakona o državnim maticama koje onemogućuju promjenu jednom upisane narodnosti u matičnim knjigama rođenih. Naime, Romi koji svoju djecu, najčešće radi raznih pritisaka, upišu kao pripadnike većinskog naroda ili neke druge nacionalne manjine, ne mogu taj upis nikada više promijeniti, a također niti djeca nakon punoljetnosti taj upis ne mogu izmijeniti, što je svakako u odnosu na specifičnu situaciju pripadnika romske nacionalne manjine ograničavajuće i diskriminatorno.
 
VAŽNOST SAMODREĐENJA
 
Kako je tekla provedba projekta, na koji način ste radili s romskom populacijom na tom vrlo osjetljivom pitanju. Kako su sami Romi primili projekt i kakav su oni odnos i interes pokazali za ovu problematiku?
Projekt je proveden u periodu od 1.11.2015. do 1.11.2016 godine. Tijekom 12 mjeseci, a radi ostvarivanja zacrtanih ciljeva PGP je proveo niz aktivnosti. Možda najznačajnija je izravno savjetovanje i informiranje građana kojom smo o važnosti deklariranja osvijestili 4000 Roma, putem besplatne pravne pomoći te organiziranja  treninga i edukativnih radionica, terenskih posjeta i sl.

Partneri na projektu su nam bili dvije romske udruge iz Siska: Romska prava i Romski kulturni centar. Već sama ta činjenica govori sama za sebe, da je suradnja PGP-a s Romima, romskim udrugama i romskim vijećima dobra, a kroz provođenje ovog projekta se još poboljšala. Naime, predstavnici romske nacionalne manjine su sudjelovali u gotovo svim aktivnostima projekta. Posebno su Romi bili aktivni u radu Lokalne platforme za Rome, koja je oformljena u okviru ovog projekta. Također bih istakla aktivnosti prevođenja letka i brošure, koji su pisani za Rome o važnosti deklariranja, s hrvatskog na bajaški jezik. Romi su dobro prihvatili projekt i uključili se u sve aktivnosti istog, no ipak se pokazalo da je deklariranje Roma vrlo velik problem te vrlo osjetljivo pitanje, na kojem se treba dugotrajno raditi.
 
Kakve je rezultate polučio projekt? Hoće li potaknuti veće izjašnjavanje Roma o njihovoj etničkoj i nacionalnoj pripadnosti i što to potencijalno donosi samoj romskoj zajednici?
Projekt je polučio značajne rezultate jer je podigao svijest o važnosti deklariranja i pravima pripadnika romske nacionalne manjine kod velikog broja Roma. Besplatna pravna pomoć pružena je 506 korisnika u 1012 predmeta, od kojih je više od pola uspješno okončano. Treninzi i radionice za Rome su podigle njihov kapacitet, a posebno bismo istakli metodu “učenje kroz rad” koju smo primijenili te primili pet pripadnika romske nacionalne manjine u svoj ured gdje su oni radili, uz mentore, tijekom šest mjeseci. Također, već spomenute brošure na bajaškom jeziku su vrlo važne, a s obzirom na nepoznavanje hrvatskog jezika među Romima.

Smatramo da je projektom postignut cilj upoznavanja Roma s pravima koja mogu ostvariti kao pripadnici nacionalne manjine, a tiču se zapošljavanja, školovanja, socijalne skrbi, kulture. To će dugoročno utjecati na Rome da se u većem broju počnu izjašnjavati kao Romi. Da bi u Sisačko-moslavačkoj županiji stvorili pozitivniju klimu prema Romima, PGP Sisak je snimio i 12 emisija “Romski svijet” na Quirinus radiju u Sisku. Emisije su obradile gotovo sve teme koje su relevantne za Rome, a također je i značaj dio istih posvećen romskoj glazbi, prema kojoj su Romi i najpoznatiji u svijetu, a tako i kod nas.  

Uz potrebu edukacije Roma važan faktor u njihovom samoosvješćivanju je i pravno-zakonska regulativa... Kako na to gledate?
Problem nemogućnosti izmjene jednom upisane narodnosti u matične knjige rođenih, uz velik broj Roma koji se ne izjašnjavanju kao Romi, jedan je od problema radi kojeg smo se i odlučili na provedbu ovakvog projekta.

Iako je pri prijavi na natječaj za posao dovoljno pozvati se na čl. 22. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i navesti pripadnost određenoj nacionalnoj manjini, za niz drugih prava potrebno je prilaganjem rodnog lista dokazati svoju pripadnost određenoj nacionalnoj manjini.

Primjerice, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta kao obveznu dokumentaciju u postupku ostvarivanja prava na stipendiju za Rome srednjoškolce pod točkom 5. Obrasca prijave, izričito navodi dokaz o nacionalnoj pripadnosti kao uvjet za ostvarivanje prava na stipendiju. Kao valjan dokaz, uzimaju se rodni listovi učenika ili jednog od roditelja u kojima mora biti navedena romska narodnost. Ukoliko učeniku ili roditeljima u rodnom listu nije navedena narodnost ili je upisana neka druga, prijavitelj je dužan priložiti izjavu ovjerenu kod javnog bilježnika u kojem roditelji izjavljuju pripadnost romskoj nacionalnoj manjini. Smatramo kako bi se mogućnošću izmjene jednom upisane narodnosti puno lakše moglo ostvariti pravo učenika na stipendiju, ukoliko mu nije upisana romska narodnost u matične knjige rođenih prilikom rođenja.
 
VELIKE ZAKONSKE PREPREKE
 
Nadalje, prilikom prijave na natječaj Savjeta za nacionalne manjine romske udruge koje prijavljuju projekte kojima žele sačuvati svoj romski kulturni identitet, također su dužne dokazivati nacionalnu pripadnost svojih članova, a kojih mora biti minimalno 20. Pod točkom 6 obveznih priloga prijavi na natječaj, navodi se kako prijavitelj mora dokazati nacionalnu pripadnost svojih članova dostavom izvadaka iz registra birača iz kojih je vidljivo da su članovi pripadnici romske nacionalne manjine. Kod takvih prijava, problem je u praksi nastao zato što su mnogi članovi takvih udruga maloljetni članovi nekih od kulturno-umjetničkih sekcija koji ne mogu biti upisani u registar birača kao Romi. Takvi članovi koji nisu upisani u registar birača te im u rodnim listovima nije upisana narodnost ili je upisana pogrešno ne mogu biti uzeti u obzir kao punopravni članovi romskih udruga iako je nesporno da u njima djeluju. Vodstvo udruga je također u takvim slučajevima zakinuto za mogućnost apliciranja na natječaje te ne može djelovati punim kapacitetom.
 
Niz je situacija u kojima je potrebno dokazati svoju nacionalnu pripadnost rodnim listom te stoga smatramo kako je potrebno omogućiti izmjenu jednom upisane narodnosti u matičnim knjigama, obzirom da se u slučaju romske nacionalne manjine roditelji ne izjašnjavaju radi objektivnih i subjektivnih okolnosti, a k tome nisu upoznati s time da se jednom upisana činjenica narodnosti ne može promijeniti.
 
Dakle, mi smatramo da je za romsku nacionalnu manjinu vrlo važno da se pripadnici romske nacionalne manjine izjašnjavaju kao Romi, i na to smo tijekom provedbe ovog projekta ukazivali, kako Romima, tako i ostalim građanima.
 
Što se u provedbi projekta pokazalo kao najveća prepreka i problem većeg i slobodnijeg izjašnjavanja Roma?
Kao što je već spomenuto, najveća prepreka samodeklariranju Roma je diskriminatoran stav okoline, kao i neinformiranost i needuciranost Roma. Dakle, isto zbog needuciranosti i neinformiranosti, opća populacija kod nas ima negativan stav o Romima te se Romi uglavnom izjašnjavaju kao pripadnici većinskog naroda ili neke druge, manje ugrožene nacionalne manjine. Romi, koji su u velikoj mjeri nepismeni, nisu svjesni da moraju poduzeti određene aktivnosti da bi se mogli pozivati na svoju nacionalnu pripadnost te na osnovu toga ostvariti svoja prava koja im kao takvima pripadaju u skladu s Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina, kao i ostalim pozitivnim propisima u RH.
 
DISKRIMINATORSKI STAV OKOLINE
 
Posebno ističete i diskriminatorne odredbe Zakona o državnim maticama.  O čemu se tu radi?
O problematici govori članak 9. Zakona o državnim maticama (NN 96/93, 76/13). Vrlo je bitna činjenica da se do 1994.g. nije upisivala činjenica o narodnosti, već se to počelo činiti od 1994.g. kada je stupio na snagu novi Zakon o državnim maticama te se počeo primjenjivati novi obrazac upisa.
Trenutna legislativa koja regulira pravo izmjene činjenice narodnosti djeluje diskriminatorno i ograničavajuće na sve stranke kojima se upisuje narodnost prilikom rođenja izjavom roditelja, a naročito na Rome, te stoga smatramo da bi se činjenica narodnosti upisana u matici rođenih trebala moći mijenjati.
Također, smatramo da bi se upis u rubrici narodnosti trebao moći promijeniti nakon zaključenja upisa, a ispravke bi u državnu maticu matičar mogao izvršiti na temelju rješenja nadležnog ureda na čijem području se vodi državna matica. Ako je ispravke potrebno izvršiti i u drugim državnim maticama ili u drugim službenim evidencijama koje se vode o građanima, matičar bi o tome odmah izvijestio nadležna državna tijela koja vode te evidencije.

Izmjene Zakona o državnim maticama, odnosno mogućnost promjene narodnosti u državnim maticama bi omogućio građanima, a posebno pripadnicima nacionalnih manjina da se svjesno izjasne kao pripadnici nacionalne manjine, a ne da budu doživotno spriječeni u tome, a na osnovu činjenice što njihovi roditelji nisu htjeli, mogli ili znali upisati tu činjenicu ispravno u državnu maticu rođenih.

Kroz projekt  je oformljena i „ Lokalna platforma za Rome„. Koja je bila njezina funkcija i što je ona donijela zajednici uopće i Romima napose?

Lokalna platforma za Rome (LPR) je oformljena početkom 2016. godine u Sisku te je okupila 35 dionika. 35 dionika uključuje sve relevantne dionike u Sisačko-moslavačkoj županiji koji se na bilo koji način, ili u bilo kojem segmentu bave s problematikom pripadnika romske nacionalne manjine. LPR je imala četiri radna sastanka tijekom 2016., a na temu: statusna pitanja, zapošljavanje, obrazovanje i stanovanje i stambeno zbrinjavanje. Svaki sastanak je donio zaključke i preporuke za rješavanje relevantne problematike. U skladu s istim su provedene određene aktivnosti. 

U sklopu projekta snimljen je i film „ Zaboravljena poljana“. Što je film pokazao?

„Zaboravljane poljana“ je kratki dokumentarni film koji je PGP snimio o jednom srednjoškolcu, pripadniku romske nacionalne manjine iz Siska. On je u isto vrijeme prikaz kako Romi teško žive, no daje i pozitivan primjer jer je glavni glumac uspješan učenik srednje škole, koji planira i želi završiti srednju školu i zaposliti se. Nadamo se da film razbija predrasude prema Romima, jer daje jednu pozitivnu romsku priču.

 

Projekt građanskih prava već dugo i sustavno radi na unapređivanju položaja Roma i rješavanju njihovih problema u Sisačko-moslavačkoj županiji gdje su oni i naseljeni u značajnom broju. Jesu li vidljivi konkretni pomaci kroz ove godine?

Sisačko-moslavačka županija prema popisu stanovništva iz 2011. godine ima 1463 Roma, no prema procjenama PGP-a ta je brojka u stvarnosti višestruko veća te mi procjenjujemo da ima oko 4000 Roma.

Poboljšanje se vidi u romskoj zajednici, pogotovo u odnosu na prije otprilike 10 godina. Najveći, a možda i najznačajniji pomak je da sva djeca idu u školu, a i veći je broj učenika koji završavaju školu. Također, obzirom da je predškola obavezna, velik broj djece ide u istu, što je za romsku djecu važnije nego za ostale, jer je romskoj djeci hrvatski strani jezik te ga prije osnovne škole moraju naučiti. Suradnja roditelja s vrtićima i školama je bolja. Velik doprinos daju i romski pomagači. Pomaci se vide i u načinu života, radu udruga civilnog društva i slično, međutim to sve skupa još uvijek nije ni približno dovoljno, a obzirom na mogućnosti koje postoje te na sve strateške dokumente u RH koji se odnose na Rome, a koji se ne provode u praksi.

RAD NA ISKORJENJIVANJU BEZDRŽAVLJANSTVA

Što vezano za pitanja koja se tiču Roma planirate u budućnosti? 

PGP Sisak planira nastaviti raditi na romskim pitanjima te bismo željeli da Lokalna platforma za Rome nastavi raditi. Također nastojat ćemo održavati web stranicu romskih udruga Sisačko-moslavačke županije www.romismz.info Naravno, nastavit ćemo pružati besplatnu pravnu pomoć pripadnicima romske nacionalne manjine, uključujući i putem besplatnog pravnog telefona 0800 200 098.

Od 1.1.2017. godine PGP Sisak je provedbeni partner UNHCR-a na projektu „Prevencija apatridnosti u romskoj populaciji“ gdje nastojimo pomoći Romima, ali i ostalim osobama koje nemaju državljanstvo ili su u riziku od gubitka istog. Od 2014. godine UNHCR u Hrvatskoj radi na pravnoj pomoći osobama bez državljanstva. To radi u okviru globalne kampanje „I belong - Ja pripadam“, a koja nastoji iskorijeniti bezdržavljanstvo do 2024. godine. Ovim putem bi željeli pozvati naše sugrađane da se uključe u kampanju te potpišu peticiju protiv apatridnosti na web stranicama UNHCR-a www.unhrc.org

Radite i na drugim pitanjima manjinske politike. Kakva su Vam iskustva po tom pitanju?

Radimo i na drugim pitanjima vezanim za nacionalne manjine, što samostalno, a što putem partnerstava. Tako u partnerstvu sa Srpskim nacionalnim vijećem radimo na projektu „Učinkovita manjinska vijeća za više manjinskih prava“, unutar kojeg  jačamo kapacitete vijeća nacionalnih manjina.

Također radimo na povratku i stambenom zbrinjavanju izbjeglica iz RH, gdje se mahom radi o pripadnicima srpske nacionalne manjine. Povratak izbjeglica u RH nažalost još uvijek nije okončan, iako se više ne radi o velikim brojkama, no povratnici se još uvijek susreću s pravnim preprekama, a ostali problemi s kojima se susreću su isti kao i za ostalo stanovništvo RH, kao što je nezaposlenost.