Za kvalitetnu integraciju broj učenika pripadnika romske nacionalne manjine ne bi smio biti veći od 1/3 ukupnog broja učenika u razredu, a u našem slučaju je to i dvostruko veće. Nužni i prioritetni programi koji bi podigli uspješnost obrazovnog procesa učenika pripadnika romske nacionalne manjine su omogućavanje pohađanja predškolskog programa u trajanju od 500 sati godišnje, produženi boravak za sve učenike razredne nastave, više romskih pomagača u nastavi i jedan socijalni radnik s radnim mjestom u školi koji bi se bavio isključivo obiteljima romskih školaraca.

U vašoj školi prilično je velika koncentracija djece Roma. Kako funkcionira obrazovni proces u tim okolnostima? Stvara li to probleme u nastavi?

U Osnovnoj školi Hugo Badalić, Područnoj školi na Jelasu je izrazito velika koncentracija učenika pripadnika romske nacionalne manjine i to 50% od ukupno upisanih učenika u Područnoj školi. Obrazovni proces odvija se u skladu sa pedagoškim standardima postavljenim od strane Ministarstva znanosti i obrazovanja, osim što učiteljice zbog specifične situacije više pažnje posvećuju pojedinim segmentima nastave u odnosu na ostale osnovne škole.

Ono s čim se škola ne može pomiriti su rezultati koje učenici romske nacionalne manjine postižu i to je ono što pokušavamo i želimo poboljšati.

 

UČENICI ROMI TREBAJU POMOĆ

Kako  na to reagiraju druga djeca i njihovi roditelji ?

Na našu žalost, poneki roditelji stvaraju predrasude o našoj školi zbog učenika romske nacionalne manjine i zaobilaze našu školu prilikom upisa u prvi razred, dok djeca nikada nemaju predrasude već se ponašaju onako kako su ih roditelji odgojili.

Kako se djeca Romi integriraju? Kakav je njihov uspjeh?

Teško je govoriti o kvalitetnoj integraciji romskih učenika u školi kada se uzme u obzir činjenica da je omjer učenika Roma i većinskog stanovništva u razredu 50 ili 60%.

Za kvalitetnu integraciju broj učenika romske nacionalne manjine ne bi smio biti veći od 1/3 ukupnog broja učenika u razredu. A naša trenutna situacija je iznad tog maksimuma i sama integracija je vrlo upitna.

Tek oko 1/5 učenika romske nacionalne manjine ostvaruje obrazovni uspjeh s kojim je škola zadovoljna, a ostalim učenicima treba velika pomoć da bi postigli rezultate koje bi mogli smatrati uspješnim.

Kakva je pak suradnja i komunikacija s roditeljima učenika Roma? Imate li  kao škola kontakata s romskim naseljem u Slavonskom Brodu u cilju adekvatnije pripreme romske  djece za obrazovni proces?

Komunikacija i suradnja s roditeljima je veliki izazov za školu i to je ono na čemu stalno radimo i pokušavamo osmisliti načine kako da pridobijemo roditelje da češće dolaze u školu na informativne razgovore.

Naš cilj je da postignemo da roditelji dolaze u školu barem jednom mjesečno. Neki se roditelji zaista trude  i brinu da njihova djeca završe  školu, dok ima roditelja koji slabo ili uopće ne vode brigu o obrazovanju svoje djece.

Naravno da škola ima kontakt s romskim predstavnicima naselja. Uvijek smo otvoreni za bilo kakve prijedloge i zahtjeve roditelja, rado ih saslušamo i tražimo najbolje rješenje za naše učenike.

PRIDOBIVANJE RODITELJA

Funkcionira li predškola za Rome u naselju ili u vašoj školi? Postoje li jezične teškoće odnosno jezična barijera kod djece Roma kada počnu pohađati školu i kako tome pristupate?

Predškola je veliki problem koji unazad tri godine pokušavamo kao škola riješiti. Kada se uzme u obzir da organizacija predškole nije u domeni škole, već jedinica lokalne samouprave, škola dosta napora ulaže kako bi se djeci pripadnicima romske nacionalne manjine osigurao predškolski program. Od ove godine, točnije od 1.10.2016. program predškole provodi se u samoj školi, što smatramo velikim pomakom i plusom za školu. Još nam ostaje da zajedno sa gradskom upravom pronađemo način kako financirati prijevoz djece od naselja do škole, budući je udaljenost 4,5 km, što stvara veliki problem djeci kojoj je neophodno da budu sudionici predškolskog programa.

Nedopustivo je da u 21. stoljeću bilo što, pa i prijevoz djece stoji kao prepreka što ranijem uključivanju djece u obrazovne i socijalizacijske programe.

Naravno da romska djeca koja nisu pohađala vrtićki i predškolski program imaju problema sa hrvatskim jezikom. Oni poznaju hrvatski jezik, ali ne dovoljno da mogu učiti i pratiti obrazovni proces.

Učenicima od 1. do 4. razreda osiguravamo dopunski rad i dodatno učenje hrvatskog jezika što se pokazalo dobrim, ali smatram da je prekasno raditi na tome tek onda kada djeca romske nacionalne manjine postanu naši učenici. Nužno je nešto učiniti već u trenucima prije polaska u školu.

 

VAŽNOST PREDŠKOLE

Koji su najizraženiji problemi kod djece Roma koja pohađaju vašu školu i  kako ih rješavate? Imate li nužnu pomoć institucija grada, županije, ministarstva….?

Kao što sam ranije spomenula, nepohađanje predškole predstavlja prvi i najveći problem u obrazovanju učenika romske nacionalne manjine. Nedovoljno poznavanje hrvatskog jezika je drugi problem koji se pojavljuje u obrazovanju i učenju. Velik broj izostanaka s nastave (zbog lošeg zdravstvenog stanja učenika i njihovih obitelji, a i nemarnog odnosa prema školi) predstavlja treći veliki problem. Škola nastoji ostvariti što bolju komunikaciju s roditeljima u direktnom kontaktu ili preko Centra za socijalnu skrb. Grad Slavonski Brod osigurava besplatnu užinu socijalno ugroženim obiteljima i učiteljicu razredne nastave u produženom boravku za učenike prvih razreda, te topli obrok., dok MZO snosi troškove plaće romske pomagačice.

Uz pomoć Centra za socijalnu skrb pokušavamo osigurati učenicima odlazak na terensku nastavu.

Iz navedenog se uočava da pomoć institucija postoji, ali bih se usudila reći nedovoljna jer rezultati koje trenutno imamo nisu prihvatljivi. Nužno je uložiti više truda i sredstava kako bi učenici postizali veće uspjehe.

Je li nastavno osoblje u dovoljnoj mjeri educirano za zahtjevan i u nekim aspektima specifičan rad s djecom Romima?

Škola je u školskoj godini 2014./2015. godini odradila veliki projekt pod pokroviteljstvom UNICEFA „Krenimo zajedno“ gdje su učitelji prošli niz edukacija koje su ih osnažile i dale adekvatnu pomoć za pristupanje obiteljima i poučavanje učenika koji su u nepovoljnijem položaju, a to su u našem slučaju učenici pripadnici romske nacionalne manjine.

Kako su se u ove vaše aktivnosti uključile romske institucije? Koliko one pomažu?

Vijeća romske nacionalne manjine grada i županije aktivno prati rad škole i spremno se odaziva na suradnju. I udruga „Ludari“ i udruga Mladih Brodsko-posavske županije rado pomažu i sudjeluju u životu i radu. Zajedno smo obilježili prošle godine Svjetski dan Roma.

NUŽNA DESEGREGACIJA

Sudjeluje li vaša škola u nekim posebnim projektima  vezano za romsku zajednicu, odnosno posebno djecu? Imate li suradnju s nekim drugim školama u Hrvatskoj ili vani po pitanju obrazovanja djece Roma? Sudjelujete li u nekim EU projektima ili imate takvih planova?

Kroz UNICEFOV program „Krenimo zajedno“ upoznali smo OŠ V. Vidrića iz Kutine i  OŠ Orehovica. Posebno smo dobru suradnju ostvarili s Gradom Siskom i OŠ Braća Bobetko. Do sada smo jedan projekt odradili koji je bio vezan za djecu romske nacionalne manjine. U izradi je projekt koji bi omogućio učenicima drugih, trećih i četvrtih razreda produženi boravak, pomoć u učenju i topli obrok.

U nekim sredinama, npr. u Kutini, pokrenuti su procesi desegregacije  djece Roma u obrazovnom procesu (njihova disperzija u više škola). Mislite li da je to dobar pristup i da li bi ga bilo dobro potaknuti i u vašoj sredini?

Upoznata sam sa projektom u gradu Kutini i mislim da je to odličan put da se osigura učenicima romske nacionalne manjine kvalitetna integracija, te da se niti jedna škola ne dovede u situaciju i poziciju da ima čisti razred učenika pripadnika romske nacionalne manjine. Isti prijedlog sam i sama uputila Gradu Slavonskom Brodu, kao ravnateljica Osnovne škole Hugo Badalić i čvrsto vjerujem kada se nađe u proračunu grada novac za takav potez da ćemo i mi onda poduzeti takve mjere.

Što bi po vama bili neki nužni i prioritetni programi za daljnje unapređivanje obrazovnog procesa djece Roma odnosno podizanje njihovog obrazovnog standarda i njihove uspješnosti? Kako uopće potaknuti njihovu uspješniju obrazovnu i socijalnu integraciju?

Nužni i prioritetni programi kojima bi se podigla uspješnost obrazovnog procesa učenika pripadnika romske nacionalne manjine su omogućavanje pohađanja vrtićkog programa, predškolskog programa   u trajanju od 500 sati godišnje, produženi boravak za sve učenike razredne nastave, više romskih pomagača u nastavi i jedan socijalni radnik s radnim mjestom u školi koji bi se bavio isključivo obiteljima školaraca.

Socijalna integracija bila bi na jednom višem nivou kada bi sve institucije koje se bave romskom nacionalnom manjinom više surađivale i održavale kvartalne sastanke na kojima bi se tražila kvalitetna rješenja za tekuće probleme.