Vijesti ROMI.HR

Na današnji dan 8. svibnja 1945. godine Njemačka je potpisala bezuvjetnu kapitulaciju u Drugom svjetskom ratu. U toku rata je živote izgubilo više od 50 milijuna ljudi. Drugi svjetski rat je završen tek nekoliko mjeseci kasnije kapitulacijom carskog Japana. U najvećem dijelu zemljama Europe 8. svibanj obilježava se kao Dan pobjede nad fašizmom.

Naime u francuskom gradu Reimsu je 07. 05. 1945. Treći Reich potpisao Akt o bezuvjetnoj predaji prema kojem su do 23:01 sati 08. 05. 1945. oružane snage Trećeg Reicha i sve vojske pod njemačkim nadzorom trebale položiti oružje. Time je Drugi svjetski rat na području Evrope konačno završio.

Nova njemačka vlada pod admiralom Dönitzom otpočela je pregovore o kapitulaciji koji su završeni 7. svibnja, a 8. svibnja objavljen je prekid neprijateljstava, ali su ostaci njemačkih trupa, i njihovih saveznika, još nekoliko dana pružali otpor.

Dan pobjede nad fašizmom se obilježava 8. svibnja na većem dijelu europskog kontinenta dok se u Ruskoj Federaciji i nekim drugim državama taj dan obilježava 9. svibnja. 1945. godine nacistička Njemačka je prihvatila bezuvjetnu kapitulaciju i predala se saveznicima 8. svibnja. Na Staljinov zahtjev, postupak kapitulacije nacističke Njemačke je ponovljen i kapitulacija je ponovo potpisana uvečer 8. svibnja odnosno 9. svibnja po moskovskom vremenu zbog čega je došlo do razlike u datumu obilježavanja Dana pobjede nad fašizmom u Europi.

Na području Republike Hrvatske rat je završen 8. svibnja 1945. godine oslobođenjem Zagreba i masovnim bježanjem ustaša i drugih pripadnika Hrvatskih oružanih snaga, (HOS) posebno kada se saznalo kako je poglavnik Ante Pavelić već pobjegao ne pokušavši organizirati obranu Zagreba. Prethodno su ustaše pobile većinu preostalih zatvorenika u svojim zatvorima i koncentracijskim logorima u pokušaju da prikriju tragove zločina.

Drugi svjetski rat trajao je od 1. rujna 1939. godine do 2. rujna 1945. godine. Izbio 21 godinu nakon Prvog svjetskog rata i vođen je na tri kontinenta i na svim svjetskim oceanima, a u njemu je sudjelovalo najveći broj država koje su tada postojale.

U ratu koji je trajao šest godina, učestvovala je 61 država i oko 110 milijuna vojnika. Procjene govore o tome da je bilo između 50 i 80 milijuna poginulih, od kojih je civila bilo negdje između 38 i 55 milijuna. Među stradalima je bilo 6 milijuna Židova.

Holokaust Roma zahvatio je najveći dio Europe i za cilj imao istrebljenje cijelog židovskog naroda. U nacističkom koncentracijskom logoru Auschwitz i u ustaškom koncentracionom logoru Jasenovac ubijeno je više desetaka tisuća Roma, a jedna od najtragičnijih epizoda dogodila se u noći s 2. na 3. kolovoza 1944. godine kada su nacisti ubili posljednju grupu od 2.897 Roma. U spomen na taj događaj, Vijeće Europe je, na inicijativu brojnih romskih organizacija proglasilo 2.8. Međunarodnim danom sjećanja na Porajmos.

Drugi svjetski rat, žrtve i razaranje koje je Europa, ali i svijet pretrpio, masovni ratni zločini, kao i zločini protiv čovječnosti, uključujući i genocide, bili su glavni razlozi stvaranja Ujedinjenih naroda, svjetske organizacije, stvorene kako se užasi Drugog svjetskog rata ne bi ponovili.

Političari vodećih savezničkih država već su tokom rata razmišljali o osnivanju međunarodne organizacije koja će nakon završetka rata brinuti o očuvanju mira u svijetu i sprječavati izbijanje novih ratnih sukoba. Smatrali su da će poslijeratne probleme rješavati zajedničkim snagama kao što su to činili za vrijeme Drugog svjetskog rata. Glavni inicijator stvaranja ove organizacije bile su Sjedinjene Američke države. Atlanska povelja, dokument kojeg su sastavili američki predsjednik Franklin Roosevelt i britanski premijer Winston Churchill u Placentia Bayu u New Foundlandu u Kanadi 14. kolovoza 1941. početak je tog procesa

Tekst Povelje govori o uspostavi jedne svjetske organizacije koja će biti u mogućnosti osigurati svjetski mir i dijalog među narodima. U zemljama koje su bile pod nacističkom čizmom u toku II svjetskog rata, povelja je dočekana kao poruka nade i mira te uspostave jedne svjetske organizacije zasnovane na univerzalnim principima.

Kratko nakon Churchillovog povratka sa sastanka, predstavnici 10 vlada sastali su se u Londonu i podržali principe Atlantske povelje potpisivanjem Deklaracije u rujnu 1941. godine. Potpisnici su bili SAD, Ujedinjeno Kraljevstvo, SSSR i 9 tada okupiranih zemalja Europe: Belgija, Nizozemska, Luksemburg, Poljska, Čehoslovačka, Grčka, Norveška, Jugoslavija i Francuska u čije ime je potpisnik bio Charles de Gaulle.

Kao rezultat ovih nastojanja nastali su Ujedinjeni narodi. UN, na neki način i dalje organizacijskom strukturom prezentira tko ih je osnovao, jer su pet glavnih zemalja pobjednica u Drugom svjetskom ratu stalne članice Vijeća sigurnosti s pravom veta: SAD, Rusija (prije SSSR), Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska i Kina.