Vijesti ROMI.HR

/
Print - DOK MNOGI GLADUJU BACAMO HRANU

ZAUSTAVIMO BACANJE HRANE

29. 9. 2020.
DOK MNOGI GLADUJU BACAMO HRANU

Ujedinjeni narodi danas, 29. rujna 2020. godine, po prvi puta obilježiti Međunarodni dan svjesnosti o gubitku i bacanju hrane, dan koji ima za cilj podići svijest o općeprisutnoj pojavi bacanja hrane u prehrambenoj industriji. Bacanje hrane u svijetu gdje postoji toliko ljudi koji pate zbog gladi je jednostavno neprihvatljivo. UN procjenjuje da je diljem svijeta 144 milijuna djece ispod 5 godina fizički zakržljalo.

Autorica: Chloe Gabbar
Prijevod: Zvonimir Rajković

Prema UN-ovim podacima, jedna trećina svjetske proizvodnje hrane je izgubljeno ili bačeno, što odgovara otprilike količini od 1,3 milijardi tona hrane godišnje. Unutar Europske unije, procjenjuje se da se godišnje baci 88 milijuna tona hrane. Međutim, to nije samo bačena hrana, nego i bačeni resursi; na primjer rad koji je bio potreban za njezinu proizvodnju, ili gorivo za njezin prijevoz. Umjesto da se iskoriste kako bi smanjili glad u svijetu, resursi se bacaju.

Stvaranje Međunarodnog dana svjesnosti o gubitku i bacanju hrane rezultat je 74. zasjedanja Opće skupštine Ujedinjenih naroda održane 2019. godine. Slogan ovog prvog obilježavanja Dana je „Zaustavimo gubitak i bacanje hrane. Za ljude. Za planet.“

Broj ljudi pogođenih glađu diljem svijeta je u porastu od 2014. godine, a činjenica da se svaki dan toliko puno potpuno ispravne hrane baca, djeluje kao izravna uvreda njima i njihovim problemima.

Smanjenje gladi u svijetu je cilj koji su Ujedinjeni narodi ocijenili vrlo važnim te ga proglasili jednim Ciljeva održivog razvoja UN-a do 2030. godine: „Iskorijeniti glad, postići sigurnost hrane i poboljšanu ishranu te promicati održivu poljoprivredu.“ Ovaj cilj zahtjeva mnoge stvari, ali ponajviše dostizanje stanja „nultog gubitka ili otpada hrane“, prijelaz na „održive prehrambene sustave“, te dostizanje „stopostotnog pristupa adekvatnoj hrani tijekom cijele godine“.

Nesigurnost opskrbe hranom i glad su problemi zbog kojih ljudi koji su već diskriminirani od strane društva, kao što su pojedine nacionalne manjine, posebno pate uslijed ekonomskih uzroka gladi.

Prema podavima UN-a procjenjuje se kako je diljem svijeta 144 milijuna djece ispod 5 godina fizički zakržljalo, što naravno pogoršava sve već postojeću diskriminaciju u odnosu na obrazovanje. Biti zakržljao znači biti spriječen rasti i pravilno se razvijati.

Kao Europljanima, lako nam se je ne razmišljati o problemima kao što su glad i nesigurnost opskrbe hrane kao problema koji nas se ne tiču, ali ovo jednostavno nije istina jer je to pitanje važnije nego što mislimo. Europsko vijeće za informacije o hrani  (EUFIC) procjenjuje da je u početkom ovog desteljeća 33 milijuna osoba u Europi bilo u opasnosti od pothranjenosti, što je često izravna posljedica nemogućnosti redovne prehrane.

Raditi na smanjenju količine hrane koja se pretvara u otpad i drugih gubitaka hrane je nešto što bismo, ako smo u mogućnosti, trebali raditi na osobnoj razini. Možemo to učiniti tako da doniramo samoposlugama za siromašne ili na drugi način pomognemo ljudima u potrebi. Međutim, isto je tako važno početi podizati svijest o ovoj temi kako bismo mogli utjecati na cijeli lanac. Potrebne su mjere kako na lokalnom tako i na globalnom planu kako bismo u što većoj mjeri iskoristili hranu koju proizvodimo.

 

 

This 29th September, the United Nations will celebrate the first edition of the International Day of Awareness of Food Loss and Waste, an observance aimed to raise awareness on the phenomenon of waste in the food industry. Wasting food in a world where so many people are suffering from hunger is inacceptable.

 

According to figures provided by the UN, one third of the world’s food production is either lost of wasted, which equates to about 1.3 billion tonnes per year. In the EU it is estimated that 88 million tonnes of food are wasted each year. This isn’t just wasted food, but wasted resources, for example the labour which has gone into producing it, or the fuel used to transport it - these could be used to decrease world hunger, but which are instead wasted.

The creation of International Day of Awareness of Food Loss and Waste was a result of the 74th United Nations General Assembly which was held in 2019. The slogan of this first edition of the observance is “Stop food loss and waste. For the people. For the planet.”.

The worldwide number of people affected by hunger has been on the rise since 2014, and the fact that so much perfectly good food gets wasted every day feels like a direct insult to them and their struggles.

Reducing world hunger is a goal judged important by the United Nations, it is, in fact, Sustainable Development Goal “End hunger, achieve food security and improved nutrition and promote sustainable agriculture”. This goal calls for many things, but most notably to achieve “Zero loss or waste of food”, to make “all food systems sustainable” and to obtain “100% access to adequate food all year round” by 2030.

Food insecurity and hunger are issues which people already discriminated by society, such as ethnic minorities, particularly suffer from due to the economic factor of hunger. UN figures estimated that, worldwide, 144 million children under 5 are stunted, which will then of course exacerbate any existing discriminations when it comes to issues such as education for example. Being stunted is being prevented from growing or developing properly.

As Europeans, it is easy to brush issues such as hunger and food insecurity off as problems which don’t concern us, but this simply isn’t true, it is more prevalent here than we imagine. The European Food Information Council (EUFIC) estimated that, in 2011, 33 million people in Europe were at risk of malnutrition, which is often a direct consequence of being unable to access food on a regular basis.

Working towards reducing food waste and loss is also something we should do on a personal level, if we are in a position which makes us able to do so – donating to food banks, helping people in need etc. But, it’s also important to begin to raise awareness on the topic, so that we can impact the whole chain because actions are required both locally and globally to maximise the use of the food we produce.

 

Galerija slika:

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Povratak na sve vijesti