Vijesti ROMI.HR
/
Tim RNV-a sudjelovao je 12. siječnja 2025. godine u izbornom procesu za drugi krug predsjedničkih izbora. Naša uloga bila je ona neovisnih promatrača izbora, zaduženih za praćenje cjelokupnog procesa glasovanja i osiguranje da birači mogu slobodno izraziti svoje političke preferencije na tajan, zaštićen i demokratski način. RNV je bila jedna od dvije organizacije civilnog društva koje je Državno izborno povjerenstvo (DIP) akreditiralo kao neovisne promatrače predsjedničkih izbora.
Hrvatska je parlamentarna republika, što znači da Vlada dobiva svoju moć i legitimitet od Sabora te da je Vlada odgovorna Saboru. Međutim, parlamentarne republike nisu sve iste, a jedan od glavnih elemenata razlikovanja jest način izbora Predsjednika Republike i ovlasti koje mu se dodjeljuju.
Sva prava i dužnosti Predsjednika Republike Hrvatske detaljno su navedena u Ustavu RH, člancima 94. do 106. Prema njima, predsjednik predstavlja Hrvatsku doma i u inozemstvu, osigurava pravilno funkcioniranje države te je odgovoran za obranu njezine neovisnosti i teritorijalnog integriteta u petogodišnjem mandatu koji se može obnoviti samo jednom. Nadalje, predsjednik ima ovlasti sazivati referendume i izbore za Sabor, dati mandat za sastavljanje nove Vlade osobi koja uživa potporu većine zastupnika te surađivati s Vladom u oblikovanju i provođenju vanjske politike i diplomatskih dužnosti. S obzirom na odgovornost za teritorijalni integritet, predsjednik je i vrhovni zapovjednik oružanih snaga Hrvatske.
Prvi krug predsjedničkih izbora održan je 29. prosinca 2024. Osmoro kandidata natjecalo se za dužnost Predsjednika Republike, predstavljajući vrlo različite političke snage u Hrvatskoj, od zelenih i progresivnih stranaka do konzervativnih i suverenističkih. Budući da nijedan kandidat nije osvojio većinu glasova, organiziran je drugi krug. Kandidati za drugi krug bili su Zoran Milanović, aktualni predsjednik Hrvatske od 2020., koji se natjecao za drugi (i posljednji) mandat, i Dragan Primorac, bivši ministar znanosti, obrazovanja i sporta. Oba kandidata formalno su bila nezavisna, no u stvarnosti Milanović je imao potporu više od 10.000 prikupljenih potpisa, Socijaldemokratske stranke (SDP) i brojnih centar-lijevih i liberalnih stranaka. S druge strane, Primorac je također prikupio više od 10.000 potpisa i imao je potporu Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) te različitih centrističkih i desnih stranaka. HDZ je ključna politička snaga u Hrvatskoj, budući da je Andrej Plenković predsjednik HDZ-a i premijer od 2016.
Tako je 12. siječnja započelo naše istraživanje hrvatskog izbornog sustava i organizacije. Posjetili smo više različitih izbornih mjesta i upoznali članove različitih izbornih odbora. Svi ljudi u odborima bili su vrlo ljubazni i susretljivi, a i oni koji nisu govorili engleski trudili su se odgovoriti na naša brojna pitanja. Naučili smo, primjerice, više o birokratskom i pripremnom procesu kroz koji svaki član odbora mora proći kako bi bio spreman reagirati u svim situacijama tijekom glasovanja. Članovi odbora prolaze kroz nekoliko dana intenzivne obuke u kojoj ih se uči kako funkcionira izborni sustav, koja su njihova prava i dužnosti te kako najbolje obaviti svoj posao.
Postavljali smo i pitanja o općim stavovima birača prema izborima te je li se primijetila razlika u izlaznosti između prvog i drugog kruga. Bilo nas je također zanimalo što se smije, a što ne smije raditi pri glasovanju: mogu li birači ući u biralište s mobitelom? Koliko često treba objašnjavati način glasovanja? Naravno, bilo je i mjesta za malo zabave: pitali smo ih pamte li neke neobične komentare na glasačkim listićima s prethodnih izbora, i podijelili su zanimljive primjere, ali i izazove u odlučivanju treba li glas biti važeći.
Sva birališta zatvorena su u 19 sati, a kao dio promatračke uloge, ostali smo u jednom biralištu i pratili rad izbornog odbora pri prebrojavanju glasova i utvrđivanju rezultata. Članovi odbora vrlo učinkovito su organizirali posljednji dio posla: dok su neki prebrojavali i razvrstavali glasačke listiće, predsjednik odbora provjeravao je da se broj upisanih birača podudara s brojem listića. Nakon dvostruke provjere materijala, predsjednik je službeno zabilježio broj glasova za svakog kandidata, kao i broj nevažećih i praznih glasova. Rezultati birališta koje smo pratili bili su u skladu s nacionalnim trendom: Milanović je pobijedio s tri puta više glasova od Primorca.
Općenito, ovo je bilo izuzetno obrazovno iskustvo: prvo, stekli smo izravan uvid u rad izbornog procesa u Hrvatskoj; drugo, razgovarali smo s ljudima koji vjeruju u vrijednosti slobodnih, tajnih i poštenih izbora; i treće, iskustvo nam je dalo puno materijala za razmišljanje i usporedbu načina glasovanja u različitim zemljama iz kojih dolazimo.
