Vijesti ROMI.HR
/Europska komisija protiv rasizma i netolerancije (ECRI) nedavno je objavila izvješće o stanju ljudskih prava u Bosni i Hercegovini (BiH). Izvješće se uglavnom usredotočuje na provedbu prethodnih preporuka koje je Europska komisija uputila vlastima Bosne i Heregovine.
Prijevod: Milica Kuzmanović
Nagrašena su dva ključna prioriteta. Prvi prioritet odnosi se na instituciju ombudsmana, odnosno pučkog pravobranitelja. U svom izvješću iz 2017. godine, ECRI je preporučio Bosni i Hercegovini da ojača ovlasti Ombudsmana kao institucije i omogući mu „učinkovito provođenje politike antidiskriminacije“. Prema Komisiji, ove mjere bi trebale pomoći da procesi donošenja odluka u instituciji budu jednostavniji.
Uz to, povećanje financijskih sredstava Ureda ombudsmana smatra se neophodnim kako bi se osiguralo dovoljno ljudskih resursa i stekli uslovi za provođenje kampanja za podizanje svijesti građana. Nadalje, odgovarajuće financiranje Ombudsmana važno je i kako bi institucija zadržala "svoju punu financijsku neovisnost od vlade".
Kako se navodi u zaključku ECRI-ja za 2020. godinu, ECRI je prepoznala napore koje su vlasti uložile kako bi ispravile postojeće nedostatke, ali također smatra kako je ova preporuka do sada samo djelomično provedena.
Druga preporuka odnosi se na "hitnu potrebu za zaustavljanjem svih oblika segregacije u školama, uključujući ‘dvije škole pod jednim krovom’ i ‘monoetničke škole’ ". Prema ECRI-ju, neophodno je da BiH primijeni i dalje razvija zajednički kurikulum, osigurati uključujuće i nediskriminatorno okruženje učenja u svim školama i ukloniti sve simbole koji predstavljaju nacionalnu ili vjersku pristranost.
U svojim zaključcima za 2020. godinu, ECRI tvrdi kako nije dobila nikakve informacije koje ukazuju kako su poduzete određene radnje u cilju zaustavljanja segregacije u školama. U Izvješću se dalje navodi kako „vlasti Bosne i Hercegovine priznaju da problem segregacije u području obrazovanja i dalje postoji“. Specifičan problem u Bosni i Hercegovini je takozvani sustav "dvije škole pod jednim krovom", gdje djeca dviju nacionalnih skupina pohađaju nastavu u istoj zgradi, ali su fizički odvojena jedna od druge te uče po zasebnim nastavnim programima.
U Bosni i Hercegovini, gdje je odlučivanje u području obrazovanja u nadležnosti dva entiteta, „razočaravajuće je vidjeti kako vlasti na svim razinama nisu uspjele ostvariti napredak u području koje ima presudan značaj za izgradnju inkluzivnog društva i prevladavanje duboko ukorenjenih nacionalnih podjela u zemlji ", navodi se u izvješću. ECRI smatra kako preporuka koja se odnosi na inkluzivnost nije provedena.
Međutim, za neke učenike u Bosni i Hercegovini, problemi nisu samo različiti školski programi i segregirano obrazovanje. Pozivajući se na istraživanje provedeno prije nekoliko godina, UNICEF tvrdi kako je 21 % romske djece u BiH niskog rasta, dok 8 % djece ozbiljno zaostaje u rastu. Samo 2% romske djece u dobi od tri do pet godina upisano je u vrtić, a samo polovica romske djece, točnije 47 %, dovoljno stare da bi se mogla upisati u osnovnu školu pohađa prvi razred.
Ova slika pokazuje kako, iako tenzije između Bošnjaka, Hrvata i Srba u Bosni i Hercegovini dominira u medijima, drugi svakodnevni problem ostaju prilično nezapaženi. U trenutnoj institucionaliziranoj nacionalnoj strukturi zemlje u kojoj dominiraju tri naroda, glas onih manjinskih skupina koje ne pripadaju ni jednoj od njih manje je značajan.
Ovi problemi zabilježeni su u ECRI-ovom izvješću za Bosnu i Hercegovinu za 2017. godinu. Između ostalog, u Izvješću se navodi sljedeće:
ECRI preporučuje vlastima da razviju sveobuhvatnu i integriranu nacionalnu strategiju za Rome. Ova bi strategija, između ostalog, trebala uključivati (l) mjere usmjerene na usklađivanje stope pohađanja i završetka škole kao i stope zaposlenosti Roma u odnosu na ukupan broj stanovnika; (ll) provođenje većeg broja aktivnosti koje bi za cilj imale informiranje Roma o njihovim pravima; i (lll) usredotočavanje na rod, odnosno na Romkinje i njihove potrebe i ranjivosti. Nadalje, ECRI preporučuje vlastima da osiguraju odgovarajuća financijska sredstva za punu provedbu planiranih mjera.
Zanimljivo je kako ECRI do sada nije pratio provođenje tih preporuka, te tek treba vidjeti kako će ECRI ocijeniti njihovu provedbu.
Europska komisija protiv rasizma i netolerancije je neovisno tijelo Vijeća Europe koje nadzire poštivanje ljudskih prava, a specijalizirano je za borbu protiv antisemitizma, diskriminacije, rasizma, vjerske netolerancije i ksenofobije. ECRI objavljuje periodična izvješća o državama članicama Vijeća Europe i opće političke preporuke. Organizacija je počela djelovati 1994. godine.
The European Commission against Racism and Intolerance (ECRI) recently published a statement on the human rights situation in Bosnia and Herzegovina (BiH). The document mostly focuses on the implementation of previous recommendations given to BiH’s authorities by the Commission. Two key priorities have been outlined.
The first priority is related to the institution of the national Ombudsman. In its report from 2017, ECRI has recommended Bosnia and Herzegovina strengthen the institutional capacity of the Ombudsman and empower it to “carry out its anti-discrimination mandate effectively”. According to the Commission, this should include making the institution’s decision-making processes more smooth-running.
Additionally, an adequate increase in the Ombudsman office funding is considered necessary, so that the latter can use sufficient human resources and be able to run proper awareness-raising campaigns. What is more, adequate funding is important for the institution in order to maintain “its full financial independence from the government”.
In its 2020 conclusions, ECRI recognizes that some efforts have been made by the authorities to address existing shortcomings, but it considers that the recommendation has so far only been only partially implemented.
The second priority recommendation concerns “the urgent need to end all forms of segregation in schools, including “two schools under one roof” and “monoethnic schools”. According to ECRI, it is necessary for Bosnia and Herzegovina to apply and further develop a common core curriculum, to ensure inclusive and non-discriminatory learning environments in all schools and the removal of any symbols that represent an ethnic or religious bias.
In its 2020 conclusions, ECRI argues that it has not received any information indicating that steps have been taken to end all forms of segregation in schools. At the same time, the report goes, “the authorities of Bosnia and Herzegovina acknowledge that the problem of segregation in the field of education persists”. A specific problem in Bosnia and Herzegovina is the so-called “two schools under one roof” system, whereby children from two ethnic groups attend classes in the same building but are physically separated from each other and taught separate curricula.
In the context of Bosnia and Herzegovina where education falls within the decision-making powers of the two entities, “it is disappointing to see that the authorities at all levels have failed to make progress in an area of such crucial importance for building an inclusive society and overcoming the deeply entrenched ethnic divisions in the country”, said ECRI. It considers that this recommendation has not been implemented.
For some students in Bosnia and Hercegovina, however, the problems go beyond diverging curricula and segregated schooling. UNICEF, citing a survey conducted several years ago, argues that 21 percent of Roma children in BiH are of short stature, while eight percent of children are seriously lagging behind in growth. Only two percent of Roma children aged between three and five years are enrolled in some form of kindergarten and only half of Roma children (47 percent) that are old enough to be enrolled in the primary school attend the first grade.
This picture demonstrates that, while the tensions between Bosniaks, Croats, and Serbs in Bosnia and Hercegovina take all the media attention, there are severe everyday problems for other ethnic groups which remain rather unnoticed. In the current ethnic-centered institutional architecture of the country, dominated by the three main groups, the voice of minorities is rendered less significant.
These problems were noted in ECRI’s 2017 report on Bosnia and Hercegovina. In that document:
ECRI recommends that the authorities develop a comprehensive and integrated national Roma strategy. This strategy should, inter alia, include (i) measures aimed at bringing the school attendance- and completion rates, as well as the employment rate, of the Roma community in line with the levels among the overall population; (ii) increased community outreach activities to inform Roma about their rights; and (iii) a gender focus that addresses the needs and vulnerabilities of Roma girls and women. Furthermore, ECRI recommends that the authorities make adequate financial resources available for the full implementation of the planned measures.
Interestingly enough, so far there has not been a follow-up by ECRI on these recommendations. We are yet to see how ECRI evaluates their implementation.
European Commission against Racism and Intolerance is an independent human rights monitoring body of the Council of Europe. It specializes in combating antisemitism, discrimination, racism, religious intolerance, and xenophobia. ECRI publishes periodic reports on Council of Europe member states and general policy recommendations. The organization became active in 1994.