Vijesti ROMI.HR

Međunarodni praznik rada obilježava se kao spomen na velike radničke prosvjede održane u Chicagu 1. svibnja 1886. godine. Nehumani uvjeti rada, 16 satno radno vrijeme, brojne nesreće na radnom mjestu, nedovoljna plaća, sve su to bili povodi za prosvjede radnika koji su 1886. izašli na ulice Chicaga. U prosvjedu je sudjelovalo više od 40.000 radnika ističući zahtjeve simbolizirane u 3 ''osmice'': 8 sati rada, 8 sati odmora i 8 sati kulturnog uzdizanja. Policija je intervenirala oružjem protiv prosvjetnika, a to je rezultiralo s šet ubijenih i 50 ranjenih prosvjednika. Kasnije je osam je radnika, sudionika prosvjeda, osuđeno na smrt

Na drugom kongresu Radničke internacionale je odlučeno da je od 1890. godine, 1. svibnja obilježava kao međunarodni dan opće solidarnosti radništva. Ubrzo je, u spomen na mučeništvo radnika ubijenih u Chicagu, ali i kao simbol radničkog bunta prihvaćen crveni karanfil.

Zabrane obilježavanja praznika rada još uvijek obilježava neka područja svijeta u kojima su se radnici i drugi koji su pokušali organizirati prosvjedne povorke i druge manifestacije suočili s zabranama i nasilnim intervencijama policije.

U Hrvatskoj se praznik rada, koji je i neradni dan, obilježava mirno i bez izazova. Postoje tradicionalna mjesta okupljanja u većini velikih gradova gdje se tradicionalno dijele porcije graha. Najveća manifestacija povodom praznika rada i ove godine je održana u Zagrebu, u parku Maksimir. Bila je to prilika da vođe sindikalnih središnjica podsjete Vladu, ali i najširu javnost na nepovoljan položaj rada i radništva u Republici Hrvatskoj.

Broj zaposlenih u Hrvatskoj je trenutno oko 1,35 milijuna, a u Hrvatskoj imamo 1,23 milijuna umirovljenika, što bi značilo kako mirovinu jednog umirovljenika treba zaraditi 1,1 radnika što zvuči nemoguće. Prema podacima Ministarstva rada i mirovinskog sustava, rashodi za mirovine iznose oko 36,37 milijardi kuna godišnje, a samo 22,33 milijarda osigurava se naplatom doprinosa. Dakle, država je godišnje mora osigurati gotovo 14,5 milijardi kuna.

Trenutno su ukupno 162.184 osobe evidentirane kao nezaposlene, prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, a posebno je visoka stopa nezaposlenosti mladih.

Ono s čim se Hrvatska sučeljava posljednjih nekoliko godina je veliki broj odlazaka radno sposobnih ljudi na privremeni ili stalni radu u inozemstvu. Krešimir Sever iz Nezavisnog hrvatskog sindikata ističe i to da Hrvatska prednjači po nesigurnim oblicima rada.

Savez samostalnih sindikata Hrvatske i Matica hrvatskih sindikata je obilježila Međunarodni praznik rada prosvjednom povorkom u Zagrebu pod sloganom "Za reforme za ljude". Poziv je to Vladi Republike Hrvatske da učini zaokret u svojim politikama i poziv za donošenje potpuno novih ekonomskih i socijalnih politika te reformama koja će biti provedene u korist svih radnika i građana, a ne samo kapitala i političke „elite“,  te poziv na provedbu reformi kao pretpostavku za kvalitetniji život i ostanak ljudi u Hrvatskoj.

Radnici u Hrvatskoj, ističu predstavnici sindikata, traže pravedne plaće i bolje uvjete rada, dostojanstvenu starost, kvalitetno obrazovanje kao temelj razvoja i budućnosti, efikasan javan zdravstveni sustav dostupan svima, učinkovito pravosuđe i javnu upravu, te vraćanje povjerenja građana u institucije, kao i promjenu odnosa prema Europskoj uniji i unutar nje – Europu za građane.

U sumornim brojkama koje se odnose na položaj radnika još su sumornije one koje se odnose na položaj pripadnika romske nacionalne manjine na tržištu rada. Nezaposlenost je i dalje najveći problem romske populacije, kako u Hrvatskoj, tako i na Balkanu i drugim dijelovima Europe. Uzroci nezaposlenosti kod Roma su višestruki, od niske razine obrazovanja, nedovoljnog interesa za prekvalifikacije i dokvalifikacije te druge oblike osposobljavanja odnosno cjeloživotnog učenja do vrlo raširene diskriminacije pri zapošljavanju i marginaliziranost pripadnika romske nacionalne manjine kroz život u siromaštvu. Porazna je i statistike po kojoj samo 50 posto romske djece završi osnovnu školu. Tek 10 posto njih upiše srednju. Na hrvatskim fakultetima i drugim visokoškolskim institucijama je manje od 30 studenata pripadnika romske nacionalne manjine.

Razmjere diskriminacije potvrđuju i podaci istraživanja provedenih 2017. godine prema kojima svaki šesti direktor ne bi zaposlio Roma bez obzira na obrazovanje koje ima. Romi na tržištu rada nose kolektivnu stigmu koja ih definira osoba koji nisu skloni vrijednom radu te izvršavanju obveza i poštovanju zakona, što rezultira s vrlo raširenim predrasudama prema romskim radnicima koje često budu prepreka pružanju prilike za zapošljavanje.

Nakon svega, postavlja se pitanje kako obilježavati praznik rada i je li podjela graha desecima tisuća koji zbog njega dolaze 1. svibnja u Maksimir i na druga mjesta (p)ostala prava slika stanja radništva u Republici Hrvatskoj.