Vijesti ROMI.HR

Na izborima održanim u nedjelju, 4. studenog 2018. godine sudjelovale su 22 nacionalne manjine, a pravo glasa je imalo 467.545 pripadnika nacionalnih manjina na neposrednim izborima i 44.424 pripadnika nacionalnih manjina koji su članove svojih nacionalnih savjeta birali posrednim putem, kroz izborničke (elektorske) skupštine. Pripadnici nacionalnih manjina s pravom glasa na manjinskim izborima čine oko 8% ukupnog broja građana Republike Srbije s pravom glasa.

Na ovim izborima koji su provedeni na ukupno 926 biračkih mjesta sudjelovalo je ukupno 58 lista nacionalnih manjina, a izlaznost je bila nešto veća nego na prethodnim izborima održanima 2014. godine.

Romska nacionalna manjina u Republici Srbiji je treća po brojnosti s 147.604 pripadnika i čini 2.05% stanovništva Srbije. Uvjet za provođenje općih neposrednih izbora za Nacionalni savjet romske nacionalne manjine je bio upis najmanje 59.041 birača u popis birača romske nacionalne manjine što je i ostvareno upisom 66.570 birača do 1. studenog 2018. godine.

Na izborima za Nacionalni savjet romske nacionalne manjine u nedjelju, 4. studenog 2018. godine je sudjelovalo 31.950 pripadnika romske nacionalne manjine što je nadprosječna izlaznost u odnosu na druge nacionalne manjine.

Romi su, na općim neposrednim izborima, mogli birati između 5 kandidacijskih lista: ''Sveevropski romski pokret'', ''Romi odlučno za Srbiju'', ''Respekt za Rome-Vladan Stanojević'', ''Ujedinjena partija Roma-Jekutni partija Romani'' kao i lista Saveza društava Roma Republike Srbije ,,Složno i zajedno za bolje sutra Roma“.

Konačni rezultati izbora, koje je upravo objavila Republička izborna komisija, pokazuju da je najviše glasova, 26.592 što čini čak 83.2% ukupnog broja važećih glasova, osvojila lista ''Sveevropski romski pokret'' na čelu s  Jelenom Jovanović, članicom Skupštine AP Vojvodine.

U trećem sazivu Nacionalnog savjeta romske nacionalne manjine Srbije sjediti će 32 člana i članice s liste ''Sveevropski romski pokret''. Simboličnu zastupljenost od po jednog člana novog Nacionalnog savjeta ostvarile su liste ''Ujedinjena partija Roma-Jekutni partija Romani'' čiji je nositelj liste bio Miloš Mihajlović s osvojenih 4.68% glasova, ''Romi odlučno za Srbiju'' sa nositeljem Tefikom Ramadanovićem s osvojenih 4.58% glasova i ''Respekt za Rome'' čiji nositelj liste je bio Vladan Stanojević s osvojenih 3.36% glasova. Prema do sada objavljenim rezultatima lista Saveza društava Roma Republike Srbije ,,Složno i zajedno za bolje sutra Roma“ čiji je nositelj bio Nenad Tairević dobila je 2.51% glasova i ostala bez i jednog člana Nacionalnog savjeta.

Zanimljivo je da je na prošlim općim neposrednim izborima za Nacionalni savjet bilo kandidirano čak 10 lista i da je, na osnovu rezultata izbora, svaka od lista participirala u Nacionalnom savjetu.

Pored Nacionalnog savjeta romske nacionalne manjine, sukladno rezultatima popisa stanovništva iz 2011. godine provode se izbori i za posebne nacionalne savjete Aškalija i Egipćana u Srbiji.

Članove i članice Nacionalnog savjeta aškalijske nacionalne manjine birači su mogli birati između tri liste. Lista „Za pobedu“ čiji nositelj je bio Erdelj Osmani osvojila je najviše mandata - sedam, dok su liste „Aškalije, ali zajedno“ čiji nositelj je bio Iljaz Ramadan i lista „Budućnost Aškalija“ osvojile po četiri mandata u novom Nacionalnom savjetu aškalijske nacionalne manjine koji će imati ukupno 15 članica i članova.

U Nacionalni savjet egipatske nacionalne manjine, koji će također imati 15 članica i članova, izabrani su predstavnici s tri liste kandidata. Listi „Esnaf“ čiji nositelj je bio Kjutim Demir pripalo je šest mandata. Pet mandata pripalo je listi „Ti biraš svoju budućnost“, dok su četiri mandata pripala listi „Egipćani za mir, stabilnost i prosperitet u Srbiji'' čiji nositelj je bio Agim Ajra.

Izbori za nacionalne savjete nacionalnih manjina su regulirani Zakonom o nacionalnim savjetima nacionalnih manjina. Izbori za nacionalne savjete nacionalnih manjina provode se na dva načina – neposrednim izborima i kroz izbore u izborničkim (elektorskim) skupštinama.

Neposredni izbori za članove nacionalnog savjeta pojedine nacionalne manjine se provode kada je u vrijeme raspisivanja izbora u poseban birački spisak nacionalne manjine upisano više od 40% pripadnika nacionalne manjine u odnosu na ukupan broj pripadnika te nacionalne manjine prema posljednjem popisu stanovništva.

Na ovim izborima čak 18 od ukupno 22 nacionalne manjine je biralo članove svojih nacionalnih savjeta neposredno. Poseban uvjet za stjecanje biračkog brava na izborima za nacionalne savjete nacionalnih manjina je upis u poseban birački spisak nacionalnih manjina, a upis birača se obavlja na njihov zahtjev.

Prema broju birača upisanih u biračke spiskove 1. studenog 2018. godine to su: mаđаrska nacionalna manjina s 129.471 birača, bоšnjаčka s 106.326 birača, rоmska s 66.570 birača, аlbаnska s 36.456 birаčа, slоvаčka s 29.509 birača, vlаška s 26.584 birača, rumunjska s 20.391 birača, bugаrska s 18.201 birača, rusinska s 7.934 birača, bunjеvаčka s 7.849 birača, еgipаtska s 3.893 birača, аškаliјska s 2.708 birača, ukrајinska s 2.677 birača, njеmаčka s 2.562 birača, grčka s 2.458 birača, slоvеnska s 2.128 birača, čеška 1.483 birаčа i pоlјska s 345 birača. Na ovim izborima su po prvi put sudjelovale ruska i poljska nacionalna manjina.

Pri predaji kandidacijske liste potrebno je predati i izjave najmanje 1% birača pripadnika nacionalne manjine. U slučaju romske nacionalne manjine bilo je potrebno donijeti najmanje 630 izjava pripadnika romske nacionalne manjine upisanih u birački popis koji podržavaju tu kandidacijsku listu. Model koji se primjenjuje u Srbiji također obvezuje da na svakoj kandidatskoj listi među svaka tri kandidata po redoslijedu mora biti najmanje jedan kandidat odnosno kandidatkinja – pripadnik ili pripadnica onog spola koji je manje zastupljen na listi.

Odlukom o obliku i izgledu glasačkih listića za glasanje na neposrednim izborima za članove nacionalnih savjeta nacionalnih manjina, odlučeno je kako će se za izbor članova nacionalnih savjeta bunjevačke, vlaške, grčke, njemačke, poljske, romske, slovenske i ukrajinske nacionalne manjine tiskati listići na srpskom jeziku i pismu, a za članove nacionalnih savjeta albanske, aškalijske, bošnjačke, bugarske, egipatske, mađarske, rumunjske, rusinske, slovačke i češke nacionalne manjine tiskati listići na srpskom jeziku i pismu i na jeziku i pismu nacionalne manjine.

Raspodjela mandata nakon neposrednih izbora po izbornim listama se obavlja po sustavu najvećeg količnika i svakoj izbornoj listi pripada broj mandata razmjeran broju osvojenih glasova. Taj izborni model provodi se na način da u slučaju kada jedna kandidatska lista osvoji npr. 40% glasova dobiva proporcionalan broj mjesta u Savjetu, pa će tako u okolnostima u kojima nema izbornog praga, ukoliko neka lista dobije 40% glasova u savjetu koji ukupno ima 35 članova, ta lista dobiti 14 mjesta odnosno 40% ukupnog broja mjesta u pojedinom savjetu.

Posredni izbori za članove nacionalnih savjeta alternativni su oblik izbora. Na ovim izborima samo 4 od ukupno 22 nacionalne manjine su biralo članove svojih nacionalnih savjeta posredno kroz izborničke (elektorske) skupštine. Izbornička (elektorska) skupština održava se ako nisu ispunjeni uvjeti za neposredne izbore. Broj elektora ovisi o broju pripadnika nacionalne manjine. Četiri manjinske zajednice - Hrvati, Crnogorci, Makedonci i Rusi biraju članove svojih nacionalnih savjeta nacionalnih manjina putem izborne (elektorske) skupštine.

Pravo glasa na takvim (elektorskim) izborima nemaju svi pripadnici nacionalne manjine upisani u poseban birački spisak, već samo oni koji su se, u zakonom uređenom postupku, prijavili i ispunili zakonske uvjete za izbornike (elektore). Klјučni uvjet da neki birač dobije status izbornika (elektora) je da ga svojim potpisima podrži određen broj birača pripadnika njegove nacionalne manjine.

Elektorska skupština se može održati samo ako je prisutno više od polovine izbornika. Kandidate za članove nacionalnog savjeta može predložiti najmanje jedna četvrtina prisutnih elektora. Svaki izbornik na tajnom glasanju može podržati samo jednu listu, a mandati se raspodjeljuju primjenom sustava najvećeg količnika.

U Republici Srbiji prema rezultatima posljednjeg popisa stanovništva živjelo je 57.900 odnosno (0.81%) pripadnika hrvatske nacionalne manjine. Kako bi na općim neposrednim izborima birali svoje nacionalno vijeće bilo je potrebno da se 40% odnosno 23.160 Hrvata upiše u birački popis hrvatske nacionalne manjine, ali ni na trećim redovnim izborima za nacionalna vijeća u birački popis hrvatske nacionalne manjine se nije upisalo dovoljno birača pa su izbori ponovo provedeni posrednim putem, kroz izborničku (elektorsku) skupštinu. Izbornička skupština hrvatske nacionalne manjine izjašnjavala se o samo jednoj listi koja je predložena i lista ''Hrvati zajedno'', na čijem se čelu nalazila Jasna Vojnić, je dobila svih 77 glasova izbornika. Zanimljivo je kako je prije četiri godine izborničku skupštinu hrvatske nacionalne manjine činilo čak 132 izbornika, te da su mogli birati između dvije kandidacijske liste.

Nacionalni savjet nacionalne manjine je tijelo koje se bira na nacionalnoj razini i kome se zakonom povjeravaju određena javna ovlaštenja poput sudjelovanja u odlučivanju ili samostalno odlučivanje o pojedinim pitanjima iz područja kulture, obrazovanja, informiranja, te službene uporabe jezika i pisma u cilju ostvarivanja kolektivnih prava nacionalne manjine na samoupravu u tim područjima.

Svaki nacionalni savjet nacionalne manjine čine predsjednik, izvršni odbor kao i 4 odbora i to: Odbor za obrazovanje, Odbor za kulturu, Odbor za informiranje, te Odbor za uporabu jezika i pisma. Nacionalni savjeti nacionalnih manjina se financiraju iz državnog proračuna, a mogu se financirati i iz proračuna autonomne pokrajine, lokalne samouprave, donacija i iz drugih izvora.

Broj članova pojedinog savjeta ovisi o brojnosti manjinske zajednice i kreće se u rasponu od 10 do 35 članova. Zajednice nacionalnih manjina koje broje do 10 tisuća pripadnika imaju 15 članova, od 10 do 20 tisuća pripadnika 19 članova, od 20 do 50 tisuća 23 člana, od 50 do 100 tisuća pripadnika 29 članova, a manjine s više od 100 tisuća pripadnika biraju 35 članova svog nacionalnog savjeta. Manjinske zajednice koje imaju preko 100 tisuća pripadnika su Romi (108 193), Bošnjaci (136 087) i najbrojniji Mađari (293 299).

Rok za konstituiranje nacionalnih savjeta izabranih 4. studenog 2018. godine je 20 dana od službene objave rezultata izbora, a mandat novoizabranih nacionalnih savjeta traje četiri godine.