Vijesti ROMI.HR

Danas se žene širom svijeta slave zbog njihovog neprocjenjivog doprinosa društvu. Nažalost, nejednakosti između muškaraca i žena još uvijek su rasprostranjene u većini zemalja. U prosjeku, manje je vjerojatno da će žene zauzeti neke moćne položaje. Žene u pravilu troše više vremena na kućanske poslove te su izloženije obiteljskom nasilju. Položaj Romkinja je često još teži jer se Romkinje također suočavaju s diskriminacijom na temelju svoje nacionalne pripadnosti. Stoga je spajanje borbe za prava Roma i borbe za prava žena neophodno kako bi se osiguralo osnaživanje Romkinja.

Različiti izvještaji i istraživanja koji izrađuju nevladine organizacije i međunarodna tijela potvrđuju da postoje nejednakosti i diskriminacija Romkinja u odnosu na druge žene i Rome. Između društava u kojima dominiraju muškarci i široko rasprostranjene etničke diskriminacije, zaštita prava Romkinja prečesto završi na sporednom kolosjeku. U istraživanju provedenom u devet zemalja EU i objavljenom 2019. godine, Agencija Europske unije za temeljna prava (FRA) utvrdila je niz problema koji pogađaju Romkinje mnogo više od većinskog stanovništva. Prvi problem je razlika u stupnju obrazovanja. Romi u pravilu prekidaju školu ranije od ostale djece. Kad su Romkinje u pitanju, situacija je još teža. U Hrvatskoj je 2015. godine 3% ljudi u dobi od 18 do 24 godina ranije prekinulo obrazovni sustav. Za Rome je stopa ranog napuštanja školovanja dosezala 60%, dok je za Romkinje čak 78%, što ukazuje na ogroman jaz između spolova kod Roma u Hrvatskoj.

Romkinje se često udaju vrlo mlade. Prema istraživanju FRA 37% Romkinja u Hrvatskoj prvi put udalo se prije svoje 18. godina. Situacija se postupno poboljšava, jer je stopa sklapanja ranih brakova niža među najmlađim ispitanicima, što pokazuje smanjenja broja maloljetničkih brakova. Stopa nezaposlenosti Romkinja je također viša od stope nezaposlenosti Roma, kako zbog tradicionalnih uloga koje se pripisuju ženama u većini romskih zajednica (kućni poslovi, briga o djeci ...), tako i zbog diskriminacije po osnovi nacionalne pripadnosti s kojom se suočavaju. Budući da financijski ovise o svojim supruzima, manja je vjerojatnost da će Romkinje biti nezavisne. Ova ovisnost idu ruku pod ruku s otežanim pristupom zdravstvenoj zaštiti i većim rizikom od obiteljskog nasilja.

Konačno, u većinu romskih zajednica dominiraju muškarci, stvarajući tabue koji nanose štetu ženama. Prema većini nevladinih organizacija koje se bave pravima Romkinja,  silovanja u braku, prisilni brakovi, djevičanstvo ili kontracepcija spadaju u teme koje je vrlo teško otvarati.

Neki romski aktivisti zagovaraju pristup koji je usmjeren na rješavanje svih ovih pitanja. Međutim, takav pristup ne smije doći u sukob s borbom protiv diskriminacije po osnovi nacionalne pripadnosti. Nažalost, od Romkinja se često traži da biraju između ove dvije borbe. Zašto ne usvojiti pristup koji istovremeno obuhvaća borbu za prava Romkinja i borbu protiv diskriminacije po osnovi nacionalne pripadnosti?

Zadnjih godina pojavio se niz aktivista koji se zalažu za međusektorski pristup. Na primjer, u Rumunjskoj je Carmen Gheorghe osnovala nevladinu organizaciju E-Romnja koja ima za cilj osnaživanja Romkinja. Njena organizacija kao i mnoge druge u Europi pokušavaju ostvariti ovaj cilj istovremenom borbom s anticiganizmom i diskriminacijom žena. Međutim, to nije uopće jednostavan način. Postoji rizik da će romske zajednice smatrati takav pristup izravnom prijetnjom svojoj kulturi i tradicijama, dok se feministički pokreti mogu suzdržati od uključivanja nacionalnih pitanja u svoje programe. Prema rumunjskoj aktivistici, uobičajeno je da Romkinje ne žele podržavati feminističke ideje zbog nedostatka znanja o značenju ovog pojma, ponekad ga na primjer povezujući s "homoseksualnošću".

Međutim, kad Romkinje shvate da uz pomoć takvih organizacija mogu započeti vlastitu gospodarsku aktivnost, razgovarati o svojim ličnim problemima ili dobiti bolju zastupljenost na političkoj razini, postaju ponosne na svoju ulogu u zajednici. Muškarci također radije podržavaju takve promjene kad shvaćaju da se zahvaljujući politici pritiska na lokalnu političku elitu koju provode takve organizacije, konačno gradi  toliko dugo očekivana infrastruktura. Još jedan primjer koji navodi E-Romnja je primjer poduzeća koja vode Romkinje i kada poboljšavaju cijelu ekonomsku situaciju u naselju, zajednica u cjelini tada ima koristi od ovog sveobuhvatnog pristupa.

Konačno, ujedinjenje borbe za prava Roma i borbe za prava žena generalno poboljšava situaciju. Osnaživanjem Romkinja romska zajednica osnažuje se u cjelini, a time i samo društvo. Obilježavajući Međunarodni dan žena, primjer Romkinja dokazuje koliko je važno slaviti žene u svoj njihovoj raznolikost, bez obzira na njihove ideale, boju kože, vjeru ili nacionalnu pripadnost.

“When the men are silent, it is our duty to raise our voices in behalf of our ideals.”

Clara Zetkin

Today, women all over the World are being celebrated for their inestimable contribution to society. Unfortunately, inequalities between men and women are still widespread in most countries. On average, women are less likely to reach positions of power, spend more time on household chores and have a higher risk of facing domestic violence. Conditions for Roma women are often even more difficult as they also face discrimination based on their ethnic belonging. Thus, conciliating both the Roma and women's rights struggles is necessary to ensure the empowerment of Roma women.

Different reports and studies conducted by NGOs and International bodies acknowledge the inequalities and discrimination of Roma women, both compared to other women and Roma men. Between a society traditionally led by men and widespread ethnic discrimination, the protection of Roma women’s rights is being forgotten too often. In a study conducted in nine EU countries and published in 2019, the European Union Agency for Fundamental Rights (FRA) found out several issues affecting Roma women much more than the rest of the population. The first one is the gap in education levels. In general, Roma is already more likely to leave school early than other people. When it comes to Roma women, the situation is even worse. In Croatia, in 2015, 3% of people aged 18-24 left the education system early. For Roma men, the rate was as high as 60% but it reached 78% for Roma women, illustrating an important gap between genders in Croatia.

Moreover, Roma women are often married young, 37% of the respondents in Croatia answering that they were married for the first time before 18 according to the FRA study. The situation is improving regarding this issue as the rate is lower amongst the youngest respondents, showing a decrease in minors’ marriages. Women are also facing a higher unemployment rate than men because of both the traditional roles given to them in most Roma communities (domestic work, childcare…) and the ethnic discriminations they encounter. Thus, they are less likely to be independent as they financially rely on their husband. This dependence goes along with more difficulties to have access to healthcare and an increased risk of facing domestic violence.

Finally, most Roma communities are led by men, creating taboos that might be detrimental to women. Marital rape, forced marriage, virginity or contraception are among the issues that cannot be addressed easily according to most NGOs working with Roma women.

Some Roma activists advocated for an approach focusing on women to deal with all of these issues. However, such an approach cannot forget about the fight against ethnic-related discrimination. Unfortunately, Roma women were often asked to choose between these two struggles. Why not adopt an approach in which there are compatible instead?

In the last few years, several figures defending an intersectional approach emerged. In Romania for example, Carmen Gheorghe founded the NGO E-Romnja aimed at empowering Roma women. Her organization, like many others in Europe, intends to achieve this goal by tackling both antigypsyism and discrimination against women. That is not to say that finding such a way is easy. Roma communities might see it as a direct threat to their culture and traditions while feminist movements can be reluctant to include ethnic-related issues in their struggle. According to the Romanian activist, it is common that Roma women refuse to support feminism because of a lack of knowledge on the meaning of the term, sometimes associating it with “homosexuality” for example.

However, when Roma women realize that with the help of such organizations they can start their own economic activity, talk about their private problems or get a better representation at the political level, they become proud of their role in their community. Men are also way less reluctant to support these changes when they realize that, thanks to an action putting pressure on the local political elite, a new infrastructure requested long ago is finally being built. To use another example provided by E-Romnja, when a business-led by women improves the global economic situation in the settlement, the community as a whole benefit from this transversal approach.

In the end, conciliating Roma and Women's struggles improves the global situation. By empowering Roma women, the Roma community as a whole is empowered and by doing so, also society itself benefits as a result. While observing International Women’s Day, the example of Roma Women is proving how important it is to celebrate women in all their diversity, no matter their ideals, color, religion or ethnic belonging.