Vijesti ROMI.HR

Teret će posebno osjetiti općine koje su dodatno suočene sa problemom nezaposlenosti, unapređenja obrazovanja, zdravstvene i socijalne zaštite.

Broj ljudi koji se moraju vratiti raste. To je veoma nesretna tendencija koja se godinama opaža. Iz Njemačke se u Srbiju godišnje vrati oko 10.000 ljudi, pored pet tisuća iz drugih europskih zemalja. To je veliki teret za sistem, ali i općine.

- rekla je Solorano na skupu na kome je predstavljen pilot projekat za reintegracija Roma povratnika u Srbiju.

Prema njenim riječima, reintegracija predstavlja dodatni teret općinama koje se bore s nezaposlenošću, obrazovanjem, unapređenjem zdravstvene i socijalne zaštite. UNDP će zato zajedno s Vladom Srbije i ostalim partnerima raditi da pomogne povratnicima, ali ne samo njima već i lokalnim samoupravama.

Predstavnica Beogradskog fonda za političku izuzetnost Sonja Liht izjavila je da je dužnost cijelog srpskog društva, ali i pojedinca, da pomogne Romima, "najranjivijim od najranjivijih" koji su morali naći dom negdje drugdje, jer ga u Srbiji nisu imali. 

Ljudi koji su se 'iskorijenili' iz želje, namjere, potrebe, nužnosti, da nađu dom negdje drugdje jer ga ovdje naprosto nisu mogli imati u pravom smislu riječi, živjeli u siromaštvu, često diskriminirani, odlaze trbuhom za kruhom i najranjiviji su, rekla je Liht.

Prema njenim riječima, odbijenicu u zemljama EU dobiva 99 posto njih i prisiljeni su vratiti se u Srbiju.

Bez obzira što je taj problem prepoznat u dokumentima, u realnom životu se i dalje ne čini dovoljno da se nađe mogućnost da se oni ponovo integriraju u pravi život, odnosno usudila bih se reći, da se prvi put integriraju u Srbiju

- rekla je Liht i navela da je tokom dekade romske inkluzije, postalo jasno da su zapošljavanje, obrazovanje djece, ali i cijele porodice, kao i stanovanje njihovi osnovni problemi.

Državni tajnik Ministarstva za rad Nenad Ivanišević ocijenio je da je jačanje socijalne infrastrukture potrebno u mjestima gdje se tradicionalno vraća najveći broj ljudi u readmisiji, a to je, kako je dodao, na jug Srbije.

Cilj je obnoviti vrtiće i škole, domove zdravlja. To su osnovne stvari, očekujemo veoma brzo formiranje vlade, akcioni plan koji će definirati sve važno za realizaciju strategije za inkluziju Roma, rekao je Ivanišević.

Prema njegovim riječima, činjenica koja govori u prilog tome koliku pažnju država poklanja tom problemu se vidi i u tome da je strategija za inkluziju Roma pisana u vrijeme najveće migrantske krize i da se jedno važno pitanje nije zapostavilo zbog drugog važnog pitanja.

Ivanišević je dodao da je važno imati u vidu da se vraćaju i ljudi koji ne pamte kada su otišli iz Srbije, koji se nisu htjeli vratiti i da su te činjenice veliki izazov za sve zaposlene u socijalnoj zaštiti. Prema njegovim riječima, iz tog razloga osnova za integraciju je da se  pojedinac želi integrirati.

Predsjednik JUROM centra Osman Balić iznio je, kako je rekao osobni stav i "molbu njemačkim vlastima da u najvećoj mjeri ako mogu zadrže te ljude u svojoj zemlji, najviše zbog njihove djece". Podsjetio je da su se Romi koji su otišli iz Srbije u njemačko društvo integrirali za nekoliko godina, a da im to nije pošlo za rukom u Srbiji ni za 50 godina, ili čak 11 stoljeća koliko tu žive.

Balić je podsjetio da su istraživanja pokazala da 75 posto mladih Roma svoju budućnost ne vidi u Srbiji, ali i da je etnička distanca sve veća i veća.

Sprema se povratak većeg broja ljudi iz Njemačke, moramo se suočiti s tim. Moramo promovirati modele uspješnosti, potrebna je politička spremnost i čeka nas rudarski posao oko ovog projekta, rekao je Balić.

Projekt reintegracije Roma bit će realiziran u tri općine - u Nišu kroz ekonomsko osnaživanje, u Subotici kroz obrazovanje, te u Odžacima kroz rešenja za stanovanje.

Originalni tekst možete naći ovdje.